Fuakava Motuʻá 2022
27 Tīsema–2 Sānuali. Mōsese 1; ʻĒpalahame 3: “Ko ʻEku Ngāué ʻEni mo Hoku Nāunaú”


“27 Tīsema–2 Sānuali. Mōsese 1; ʻĒpalahame 3: ʻKo ʻEku Ngāué ʻEni mo Hoku Nāunaú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“27 Tīsema–2 Sānuali. Mōsese 1; ʻĒpalahame 3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
tā ʻo e ngaahi fetuʻu ʻi he vavaá

27 Tīsema–2 Sānuali.

Mōsese 1; ‘Ēpalahame 3

“Ko ʻEku Ngāué ʻEni mo Hoku Nāunaú”

‘I hoʻo lau e folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese pea mo ʻĒpalahamé, fakalaulauloto ki he meʻa naʻá Ne mei folofola ʻaki foki kiate koé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku kamata e Tohi Tapú ʻaki e ngaahi lea “naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻi he kamataʻangá ʻa e langí mo māmani” (Sēnesi 1:1). Ka ko e hā e meʻa naʻe ʻi ai kimuʻa ʻi he “kamataʻanga” ko ʻení? Pea ko e hā nai naʻe fakatupu ai ʻe he ʻOtuá kotoa ʻení? Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakamaama ʻi he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Hangē ko ʻení, naʻá Ne tuku mai e lekooti ʻo ha mata meʻa-hā-mai ʻa ia naʻe mamata ai ʻa ʻĒpalahame ki heʻetau hoko ko e ngaahi laumālie “ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa e māmaní” (vakai, ʻĒpalahame 3:22–28). Naʻe ʻomi foki ʻe he ʻEikí ha liliu fakalaumālie pe toe vakaiʻi ʻa e ngaahi ʻuluaki vahe ʻe ono ʻo Sēnesí, naʻe ui ko e tohi ʻa Mōsesé—ʻa ia ʻoku ʻikai kamata ʻaki ʻa e “ʻi he kamataʻangá.” Ka ʻoku kamata ia ʻaki ha aʻusia naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻoku ʻomi ai ha puipuituʻa ki he talanoa ʻiloa ʻo e Fakatupú. ʻOku hoko ʻa e ongo folofola ko ʻeni ʻi he ʻaho kimui ní ko ha feituʻu lelei ke kamata ai ʻetau ako e Fuakava Motuʻá koeʻuhí ʻokú na aleaʻi ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻe niʻihi ʻe lava ʻo ʻomi ai ha puipuituʻa ki heʻetau laukongá: Ko hai ʻa e ʻOtuá? Ko hai kitautolu? Ko e hā e ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā hotau fatongia ʻi aí? ʻE lava ke lau e ngaahi vahe kamata ʻi he Sēnesí ko e tali ia ʻa e ʻEikí ki he kole ʻa Mōsesé: “Ke ke ʻaloʻofa ki hoʻo tamaioʻeikí, ʻe ʻOtua, pea fakahā kiate au ʻo kau ki he māmani ko ʻení, pea mo hono kakai ʻo iá, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi langí” (Mōsese 1:36).

ʻĪmisi
Learn More image
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mōsese 1

ʻI heʻeku hoko ko ha fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻi ai hoku ikuʻanga fakalangi.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē, “Ko e konga lahi ‘o e puputuʻu ‘oku tau aʻusia ʻi he moʻui ní ʻoku tupu pē ia ʻi he ʻikai mahino pe ko hai kitautolú” (“The Reflection in the Water” [Church Educational System fireside for young adults, Nov. 1, 2009], ChurchofJesusChrist.org). ‘Oku ʻafioʻi ʻeni ʻe he Tamai Hēvaní, pea ʻiloʻi foki ia ʻe Sētane. Naʻe kau ʻi he ʻuluaki pōpoaki ʻa e ʻOtuá kia Mōsesé ʻa e ngaahi moʻoni ko ia “ko hoku foha koe” pea “ʻokú ke ʻi he tatau ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú” (Mōsese 1:4, 6). ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ui ʻe Sētane ʻa Mōsese ko ha “foha ʻo e tangata” (Mōsese 1:12). ʻE kehe fēfē nai hoʻo moʻuí mo hoʻo ngaahi filí ʻo kapau naʻá ke fakakaukau kiate koe ʻo hangē ko ia ʻoku fie maʻu ʻe Sētané, ko ha “foha [pe ʻofefine] ʻo e tangatá”? ʻOku faitāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi hono ʻiloʻi mo manatuʻi ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá?

Ko e hā ha ngaahi veesi pe kupuʻi lea ʻi he Mōsese 1 ʻokú ne ʻoatu ha fakakaukau ki ho mahuʻinga fakalangí?

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi fetuʻú

Ko Kalaisi mo e Fakatupú, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

Mōsese 1:12–26

Te u lava ʻo tekeʻi e ivi tākiekina ʻo Sētané.

Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mahino ʻi he Mōsese 1, ʻoku ʻikai hanga ʻe he ngaahi aʻusia fakalaumālie mālohí ʻo fakaʻatā kitautolu mei he ʻahiʻahí. Ko e moʻoní, ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻa Sētané ke fakataueleʻi kitautolu ke tau veiveiua ʻi he ngaahi aʻusia ko iá pe ko e meʻa naʻa tau ako mei aí. ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e tali ʻa Mōsese kia Sētane ʻi he veesi 12–26, ko e hā ʻokú ke ako ʻe lava ʻo tokoni ke ke tauhi pau ki he fakamoʻoni kuó ke maʻú? Ko e hā ʻoku tokoni ke ke tekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakatauele kehe ʻa Sētané? (hangē ko ʻení, vakai ki he veesi 15 mo e 18).

Makatu‘unga ʻi he meʻa ʻokú ke akó, te ke lava ʻo faʻu ha palani ki hono tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakakakato ʻa e fakamatala “ʻI he taimi ʻe ʻahiʻahiʻi ai au , te u .”

Vakai foki, Mātiu 4:1–11; Hilamani 5:12; Gary E. Stevenson, “ ʻOua Naʻá ke Kākaaʻi Au,” Liahona, Nōvema 2019, 93–96; “I Am a Son of God” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org.

Mōsese 1:27–39; ʻĒpalahame 3

Ko e ngāue mo e nāunau ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi au ke u maʻu e moʻui taʻengatá.

Hili e mamata ʻa Mōsese ki ha meʻa-hā-mai ʻo e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fai ha kole ki he ʻEikí: “Fakahā mai kiate au … ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku pehē ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení” (Mōsese 1:30). Ko e hā ʻokú ke mahuʻingaʻia ai fekauʻaki mo e tali ʻa e ʻEikí ʻi he Mōsese 1:31–39?

Naʻe aʻusia foki ʻe ʻĒpalahame ha meʻa-hā-mai, naʻe lekooti ʻi he ʻĒpalahame 3. Ko e hā ʻokú ke maʻu ʻi he veesi 22–26 ʻe lava ʻo tokoni ke tali e kole ʻa Mōsesé?

Fakakaukau ke hiki ha ngaahi moʻoni kehe naʻe ako ʻe Mōsese mo ʻĒpalahame ʻi heʻena mata meʻa-hā-maí: ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, fekauʻaki mo kinaua, pea fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá. ʻOku kaunga fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ki he anga hoʻo vakai kiate koe pea mo e māmaní?

Vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, “ ʻOkú ke Mahuʻinga Kiate Ia,” Liahona, Nōvema 2011, 19–22. Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Maama Fakalaumālié,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

ʻĒpalahame 3:22–23

Ne ʻi ai nai ha niʻihi kehe makehe meia ʻĒpalahame “naʻe fili … ʻi he teʻeki ai ke fanauʻi [kinautolú]”?

“ʻI he maama fakalaumālié, ne fili ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi laumālie pau ke nau fakahoko ha ngaahi misiona pau lolotonga ʻenau moʻui fakamatelié. ʻOku ui ʻeni ko e tomuʻa fakanofó. … ʻOku kaunga ʻa e tokāteline ʻo e tomuʻa fakanofó ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí, kae ʻikai ko e Fakamoʻuí pē mo ʻEne kau palōfitá” (Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Tomuʻa fakanofó,” topics.ChurchofJesusChrist.org).

Na‘a tau maʻu fēfē ʻa e ʻū tohi ʻa Mōsese mo ʻĒpalahamé?

Ko e tohi ʻa Mōsesé ko e konga ʻuluaki ia ʻo e liliu fakalaumālie ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú. Na‘e fakahā ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé kia Siosefa Sāmita lolotonga ʻene ngāue ki he ʻū takainga tohi faka-ʻIsipité. ‘Oku ʻomi ʻe he ongo tohí ni, ʻa ia ʻoku maʻu he ʻahó ni ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, ha fakamatala lahi kau kia Mōsese, ʻĒpalahame, mo e kau palōfita kehe ʻoku ʻikai ʻasi ʻi he Fuakava Motuʻá. Ke ako lahi ange kau ki he founga naʻa tau maʻu ai e ongo tohí ni, vakai, “Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú” (Church History Topics, ChurchofJesusChrist.org/study/history/topics) mo e “Translation and Historicity of the Book of Abraham” (Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Mōsese 1:2–6; ʻĒpalahame 3:11–12.Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau kumi ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he hiva “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 2–3) ʻoku felāveʻi mo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he ngaahi folofola ko ʻení.

Mōsese 1:4, 30–39.ʻE fiefia nai homou fāmilí ke vakai ki ha niʻihi ʻo e “ngāue ʻa e … nima [ʻo e ʻOtuá]”? (veesi 4). Mahalo te ke lava ʻo lau e ngaahi veesi ko ʻení ʻi ha tauʻanga meʻalele pe ʻi tuʻa ʻi ha pō ʻoku fetuʻuʻia. Te mou lava leva ʻo talanoa ki he ʻuhinga naʻe fakatupu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní pea mo e founga ʻetau kau ki Heʻene “ngāué … mo [Hono] nāunaú” (veesi 39).

Mōsese 1:18.Ko e hā ha faleʻi te tau lava ʻo vahevahe ke fetokoniʻaki ke tau “fakamaau ʻi [he] vahaʻa” ʻo e ʻOtuá mo Sētané? (Vakai foki, Molonai 7:12–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:23–24.)

ʻĒpalahame 3:24–26.Te ke lava ‘o ʻoange ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngāue fakafiefia kae faingataʻa te nau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻoku nau lava ʻo muimui ki he ngaahi fakahinohinó, ʻo hangē ko hono pelu ha vakapuna pepa pe muimui ki ha founga feimeʻatokoni. ʻOku faitatau fēfē ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pea mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié ʻo hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 2–3.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fakamatalaʻi hangatonu ʻi he ngaahi folofolá ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí; pea taimi ʻe niʻihi ʻoku fakatātaaʻi kinautolu ʻi ha fakatātā pe talanoa. Fehuʻi loto pē kiate koe, “Ko e hā ha moʻoni taʻengata ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?”

ʻĪmisi
Ko e fekauʻi ʻe Mōsese ʻa Sētane ke mavahe

ʻOku Ikunaʻi ʻe Mōsese ʻa Sētane, tā fakatātaaʻi ʻe Joseph Brickey

Paaki