Fuakava Motuʻá 2022
24–30 Sānuali. Mōsese 7: “Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione”


“24–30 Sānuali. Mōsese 7: ‘Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“24–30 Sānuali. Mōsese 7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
ʻoku fengāueʻaki ʻa e kakai tokolahi ʻi ha ngaahi founga ʻofa

Feʻofaʻaki ʻIate Kinautolu, tā fakatātaaʻi ʻe Emma Donaldson Taylor

24–30 Sānuali

Mōsese 7

“Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione”

ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he Mōsese 7, hiki ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻú. ‘I hono fai ʻení, ʻokú ke fakahā ai ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi he fakahinohino mei he ʻEikí pea ʻokú ke loto ke maʻu lahi ange ʻEne fakahinohinó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kuo feinga ʻa e kakaí ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá ke fakahoko ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe ʻĪnoke mo hono kakaí: ko hono langa ha sosaieti haohaoa ʻa ia he ʻikai ke ʻi ai ha masiva pe fetāʻaki. ʻI heʻetau hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ʻa e holi tatau ko ʻení. ʻOku tau ui ia ko hono langa ʻo Saioné, pea ʻoku kau ai—ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono tokangaekina ʻa e masivá mo fakaʻaiʻai ʻa e melinó—pea mo hono fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá, ʻaʻeva fakataha ʻi he angamāʻoniʻoní, pea hoko ʻo taha mo e kakai kotoa pē pea mo Sīsū Kalaisi, “ko e Tuʻi ʻo Saioné” (Mōsese 7:53). Koe‘uhí ʻoku hokohoko atu ʻi hotau kuongá ʻa hono fokotuʻu ʻo Saioné, ʻoku tokoni ke tau fehuʻi, Naʻe fakahoko fēfē nai ia ʻe ʻĪnoke mo hono kakaí? Naʻa nau hoko fēfē nai ʻo “loto-taha pē mo fakakaukau taha” (Mōsese 7:18) neongo ʻa e faiangahala ʻa honau ʻātakaí? ʻI he ngaahi fakaikiiki lahi ʻoku ʻomi ʻe he Mōsese 7 fekauʻaki mo Saioné, mahalo ko ha meʻa ʻeni ʻe taha ʻe tautautefito ʻene mahuʻinga ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní: ko Saione ʻoku ʻikai ko ha kolo pē ia—ko ha tūkunga ia ʻo e lotó mo e laumālié. Ko Saione ʻo hangē ko ia kuo akoʻi ʻe he ʻEikí, “ko e loto-maʻa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21). Ko ia mahalo ko e founga lelei taha ke langa hake ai ‘a Saioné ke kamata ʻi hotau lotó mo hotau ngaahi ʻapí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mōsese 7:16–21, 27, 53, 62–69

Ko e ngaahi ngāue ʻa ʻĪnoké ko ha sīpinga ia ki hono langa ʻa Saione ʻi heʻetau moʻuí.

Koeʻuhí ko e Mōsese 7 ko ha lekooti ia ʻo e founga naʻe lavameʻa ai e kau muimui ʻo e ʻOtuá ʻi hono langa ʻo Saioné, ʻe lava ia ʻo fakahinohinoʻi mo ueʻi kitautolu he ʻahó ni ʻi heʻetau fāifeinga ke fakahoko ʻa e meʻa tatau. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha tēpile hangē ko ʻení ke hiki ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Saioné mei he Mōsese 7:16–21, 27, 53, 62–69.

Veesi

Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Saioné?

Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hoʻo ngaahi feinga ke langa ʻa Saioné?

Veesi

7:18

Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Saioné?

Na‘e “loto-taha pē mo fakakaukau taha” ʻa e kakai ʻo Saioné.

Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hoʻo ngaahi feinga ke langa ʻa Saioné?

‘Oku fie maʻu ke tau faaitaha ko e ngaahi fāmili pea mo ha Siasi.

Veesi

7:21

Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Saioné?

“Naʻe faifai pea ʻohake ʻa Saione ki he langí.”

Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hoʻo ngaahi feinga ke langa ʻa Saioné?

Ko hono langa ʻo Saioné ko ha founga ʻoku māmālie.

Veesi

Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Saioné?

Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hoʻo ngaahi feinga ke langa ʻa Saioné?

Veesi

Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Saioné?

Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni fekauʻaki mo hoʻo ngaahi feinga ke langa ʻa Saioné?

Mōsese 7:18–19, 53

‘Oku totonu ke feinga ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ke nau “loto-taha pē mo fakakaukau taha.”

ʻOku lisi ʻi he Mōsese 7:18–19 ha ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e kakai naʻe ui ʻe he ʻEikí ko Saioné. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ki hono langa ʻo Saioné? ʻOku kehe fēfē ʻa Saione ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he vahe ko ʻení, mei he ngaahi kulupu pe kautaha fakatahataha kehe ʻi he māmaní? ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke fakakaukau ki he folofola ko ʻeni ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he veesi 53: “Ko au ʻa e Mīsaiá, ko e Tuʻi ʻo Saioné.” ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Tuʻí? ʻOkú Ne tokoniʻi fēfē kitautolu ke tau fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga ʻo Saioné?

Vakai foki, Filipai 2:1–5; 4 Nīfai 1:15–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21; 105:5.

ʻĪmisi
kakai ʻoku nau fefakafeʻiloakiʻaki

ʻOku totonu ke tau fāifeinga ke “loto-taha pē mo fakakaukau taha” (Mōsese 7:18).

Mōsese 7:21, 23–24, 27, 69

Ko e hā naʻe hoko ki he kolo ʻo ʻĪnoké?

Ko e ngaahi kupuʻi lea ko e “ʻohake” (Mōsese 7:21, 23), “hiki hake” (Mōsese 7:24), “toʻo hake” (Mōsese 7:27), mo e “hola” (Mōsese 7:69) ʻoku ʻuhinga ia ki Saione pea mo hono liliu ʻa e kakai ʻo ʻĪnoké pea ʻave ki langí. Ko e kakai naʻe liliú “kuo liliu koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau fepaki mo e mamahí pe maté” ko ha kakai matelie (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kakai Sino Liliú,” “Saione,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, 3 Nīfai 28:4–9, 15–18, 39–40).

Mōsese 7:28–69

ʻOku tutulu ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.

ʻOku vakai e kakai ʻe niʻihi ki he ʻOtuá ko ha tokotaha mamaʻo ʻoku ʻikai uesia fakaeloto ʻi he meʻa ʻoku hoko kiate kitautolú. Ka na‘e mamata ʻa ʻĪnoke ʻi ha mata meʻa-hā-mai naʻe tutulu ai ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú. ʻI hoʻo lau ʻa e Mōsese 7:28–40, kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe tutulu ai ʻa e ʻOtuá. ʻI he toenga ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻĪnoké naʻe fakamatalaʻi ʻi he Mōsese 7:41–69, ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke maʻu ʻoku “ʻaloʻofa mo angaʻofa ʻo taʻengata” ai ʻa e ʻOtuá? (Mōsese 7:30; vakai, veesi 43, 47, mo e 62 ko ha ngaahi fakatātā).

Mōsese 7:62

ʻE tānaki fakataha ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa ʻEne kakai filí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he veesi 62 ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Fakakaukau ki he meʻa ʻe ala ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení: “te u fekau hifo ʻa e māʻoniʻoní mei he langí,” “te u ʻohake ʻa e moʻoni mei he kelekelé,” “te u ʻai ke tafiʻi ʻa māmani ʻe he māʻoniʻoní mo e moʻoní ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí.” Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi kupuʻi leá ni fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Mōsese 7:18–19.Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakakaukauloto ki he ʻuhinga ke “loto-tahá,” mahalo te ke lava ʻo faʻu ha foʻi haati pepa pea kosi ia ko ha kongokonga pāsolo ʻo feʻunga ke taki taha ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí. ʻE lava e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo hiki honau hingoá ʻi heʻenau kongá pea fengāueʻaki leva ke fokotuʻutuʻu fakataha ʻa e foʻi hātí. Lolotonga hono fakakakato ʻa e pāsoló te mou lava ʻo talanoa ki he ngaahi meʻa ʻoku mou saiʻia ai kau ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí.

Mōsese 7:28–31, 35.Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻOtuá?

Mōsese 7:32.Ko e hā naʻe ʻomi ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e tauʻatāina ke filí? Ko e hā ʻetau lea ʻe fai ki ha taha ʻokú ne ongoʻi ʻoku hanga ʻe he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻo fakangatangata ʻetau tauʻatāina ke filí? ʻE lava ke tānaki atu ʻa e 2 Nīfai 2:25–27 ki he fealēleaʻaki ko ʻení.

Mōsese 7:59–67.ʻI he lau ʻe homou fāmilí ʻa e Mōsese 7:59–67, feinga ke fakaʻilongaʻi pe fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí—hangē ko ʻení, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “tānaki fakataha mai ʻa [ʻEne] kakai filí” (veesi 62) pea ʻe ʻi ai ha “ngaahi fuʻu faingataʻa lalahi ʻi he lotolotonga ʻo e kau fai angahalá” (veesi 66). Te tau lava fēfē ʻo maʻu ʻa e tuí mo e ʻamanaki leleí neongo ʻa e fai angahala ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? Ke hoko ko e konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení, fakakaukau ke lau ʻa e ngaahi lea ko ʻeni meia ʻEletā Lōnati A. Lasipení: “ʻE kāinga, mou loto-toʻa. ʻIo, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki, ka he ʻikai fie maʻu ke tau ilifia kapau ʻoku tau nofo maʻu he hala ʻo e fuakavá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻi hoʻomou fai iá, he ʻikai ke mou puputuʻu ʻi he kuonga ʻoku tau moʻui aí pe ngaahi palopalema te mou fouá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou fili ke tuʻu maʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tokaimaʻananga, tokangaekina mo Ne kau mo kitautolu” (“ ʻOua ʻe Puputuʻu,” Liahona, Nōvema 2018, 21).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, fokotuʻutuʻu fakalēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ ʻOfa ʻi ʻApí,” Ngaahi Himí, fika 187.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakatokangaʻi lelei. ʻI hoʻo fakatokangaʻi lelei e meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻui hoʻo fānaú, te ke maʻu ai ha ngaahi faingamālie akoʻi fisifisimuʻa. ʻE hanga ʻe he ngaahi fakamatala mo e fehuʻi ʻoku fakahoko ʻe hoʻo fānaú ʻi he lolotonga ʻa e ʻahó ʻo fakatupu ha ngaahi momeniti akoʻi. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 16.)

ʻĪmisi
Tā valivali ʻo ʻĪnoke mo e kakaí ʻoku nau sio ki ʻolunga ki he māmá

Ko e Kolo ko Saione kuo Liliú, tā ‘e Del Parson

Paaki