Feagaiga Tuai 2022
Aokuso 8–14 Salamo 1–2; 8; 19–33; 40; 46: “O Ieova o Lou Leoleo Mamoe o Ia”


“Aokuso 8–14 Salamo 1–2; 8; 19–33; 40; 46: ‘O Ieova o Lou Leoleo Mamoe o Ia.’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“Aokuso 8–14 Salamo 1–2; 8; 19–33; 40; 46,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
Iesu o loo savavali ma mamoe

O Ieova o Lou LeoLeo Mamoe o Ia, saunia e Yongsung Kim, havenlight.com

Aokuso 8–14

Salamo 1–2; 8; 19–33; 4046

“O Ieova o Lou Leoleo Mamoe o Ia”

Fuafua ni ala e mafai ai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga faaleagaga ua latou maua ao latou faitau i le Salamo.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O le valaaulia o tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou mauaina i le Salamo e mafai ona faigofie lava e pei o le faia o fesili faapenei: Oa mea na aoaoina ai oe e le Agaga ao e faitau i le Salamo i lenei vaiaso? O fea salamo na fesoasoani ia te oe e lagona ai le faapitoa lava ona latalata i le Alii?

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Salamo 1; 23; 26–2846

Ua aoaoina i tatou e le Salamo ia faalagolago i le Alii.

  • O leotootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ua fautuaina ai le faitau i le Salamo 1; 23; 26–2846 ma vaavaai mo mea nei:

    • Valaaulia le faalagolago i le Alii

    • Upu e faamatalaina ai le Alii

    • Upu e faamatalaina le filemu, malosi, ma isi faamanuiaga Na te tuuina mai

    • Upu e faamatalaina ai i latou e faalagolago ia te Ia

    E mafai ona e tusia nei fuaitau i le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e tusi, i talaane o fuaitau taitasi, se mea na latou maua i le Salamo 1; 23; 26–28; po o 46. Afai latou te manaomia le fesoasoani, e mafai ona e faasino i latou i nei fuaiupu: Salamo 1:1–4; 23:1–6; 26:1, 6–8, 12; 27:1, 3, 8, 14; 28:1, 7; 46:1–3, 10. E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni o latou lagona e uiga i le Faaola ao latou faitau i nei salamo.

  • Ona o Salamo e pei o viiga mo Isaraelu, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e fautua mai ni viiga e faamanatu ai ia i latou salamo na latou faitauina i lenei vaiaso. E mafai ona latou vaai i le faasino autu o le “Tusitusiga Paia” i le faaiuga o le tusipese mo manatu (tagai foi i le lisi i le “Punaoa Faaopoopo”) E mafai e tagata o le vasega ona usu nisi o nei viiga ma faailoa mai ni autu tutusa i viiga ma salamo. O a savali o le filemu ma le faatuatua ia Iesu Keriso ua tatou maua?

Salamo 2; 22; 31:5

Ua faasino e Salamo o tatou mafaufau i le soifuaga ma le galuega a Iesu Keriso.

  • O le faitauina o le Salamo—ae maise lava na e faasino atu i le soifuaga o le Faaola—e mafai ona avea o se ala e faamalosia ai le faatuatua ia Iesu Keriso. E mafai ona e vaevae le vasega i ni vaega taitoalua pe sili atu ma tuuina atu i vaega taitasi se tasi o pea nei o mau: Salamo 2:1–3 ma le Galuega 4:24–28; Salamo 2:7 ma le Galuega 13:30–33; Salamo 22:1 ma le Mataio 27:45–46; Salamo 22:7–8 ma le Mataio 27:39–43; Salamo 22:16 ma le Luka 23:32–33; Salamo 22:18 ma le Mataio 27:35; Salamo 31:5 ma le Luka 23:46. Fai i vaega taitasi e sue pe na faapefea ona faataunuuina se valoaga i le Salamo i le soifuaga o le Faaola ma talanoaina le ala ua faamalosia ai e nei mau a latou molimau i le Faaola.

    Pe mafai ona e tusia mau fesootai i le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e faafetaui ma se fuaitau mai le Salamo ma se mea na tupu e fesootai i le Feagaiga Fou.

    E mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai isi mau i le Faaola na latou maua ia latou suesuega o le Salamo (e pei o le Salamo 34:20; 41:9; tagai foi Luka 24:44).

    A uma ona talanoaina e tagata o le vasega nei mau, e mafai ona latou talanoa pe aisea o le a aoga ai nei salamo i tagata Iutaia na iloa le Faaola. Aisea e taua ai ia i tatou?

Salamo 23

“O Ieova o lou leoleo mamoe o ia.”

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e talanoaina ata ma faatusa i le Salamo 23, mafaufau e faaali atu ata e fesootai i manatu i le salamo, e pei ona i ai i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga. Ona mafai lea ona e fai i tagata o le vasega e faailoa mai upu po o fuaitau taua i le salamo ma talanoaina po o mea e suitulaga ai. Mo se faataitaiga, oa mea e manatua ona o fuaitau e pei o le “i le mea o i ai le vao mu’a ou te taoto ai” po o “vai e tafe lemu”? O le a se mea e faatusa i ai le “laau” ma le “tootoo” faamafanafana? O le a se uiga o la tatou “ipu” ua taumasuasua O a ni mea o loo aoao mai e nei faatusa ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso? E mafai ona e fautuaina tagata o le vasega e toefaaupu le salamo, i le suia o nisi o faatusa i ni uiga talafeagai na talanoaina e le vasega.

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Viiga e fesootai i Salamo.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga musika. “E aumai e viiga le Agaga o le Alii, faatupuina se lagona o le migao, faalotogatasi i tatou o ni tagata o le Ekalesia, ma tuuina mai ai se ala tatou te vivii atu ai i le Alii. … E uunaia i tatou e viiga ia tatou salamo ma faia galuega lelei, atiina ae le molimau ma le faatuatua, faamafanafana i e vaivai, faamafanafana i e faanoanoa, ma uunaia i tatou ia tumau se’i oo i le iuga” (Viiga,vii ).

Lolomi