Feagaiga Tuai 2022
1–7 Aukuso. Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: “Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia”


“1–7 Aukuso. Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: ‘Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“1–7 Aukuso. Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2022

Ata
alii e toatolu o loo talanoa i se tamaloa i le fanua

O Faamasinoga o Iopu, saunia e Joseph Brickey

1–7 Aukuso.

Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–4042

“Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia”

O a upumoni na fesoasoani le Agaga Paia ia te oe e aoao ao e suesue i le tusi a Iopu? O le a se mea e te manao e faasoa atu i lau vasega?

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O tagata o le vasega na suesueina Iopu i lenei vaiaso atonu na iloaina upumoni na aoga ia i latou. Ina ia uunaia i latou e faasoa mai, e mafai ona e tusia i le laupapa Na ou aoao mai ia Iopu … ma fesili i tagata o le vasega pe faapefea ona latou faauma lenei fuaiupu.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Iopu1–2; 12–13; 19:23–27

O lo tatou faamoemoe i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani ia i tatou e tumau i le faatuatua i tulaga uma lava.

  • O mataupu e lua muamua o le Iopu, lea e faamatalaina Satani o loo fesiligia mafuaaga o le faatuatua o Iopu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. E mafai e tagata o le vasega ona amata i le lisiina o nisi o mafuaaga e ono filifili ai se tagata e usiusitai i poloaiga a le Atua. Ona mafai lea ona latou suesue le Iopu 1:6–12; 2:1–6 e maua ai mea na fai mai ai Satani e uiga i le faatuatua o Iopu. Aisea o le a lamatia ai le usiusitai i le Alii ona o le mafuaaga na ta’ua e Satani? O le a le mea ua faaalia e le tali a Iopu i le Iopu 1:20–22; 2:9–10 e uiga ia Iopu? E mafai e tagata o le vasega ona talanoa pe aisea latou te filifili ai e tumau le faatuatua i le Atua.

    Ata
    alii o loo vaai i luga

    Iopu, saunia e Gary L. Kapp

  • Ao i ai taimi na tauivi ai Iopu i le masalosalo ma le lotovaivai, na iu lava ina faatumauina lona faamoemoe i le Alii i lona puapuagatia. Ina ia aoao mai le faataitaiga a Iopu, e mafai e tagata o le vasega ona suesue nisi o nei fuaiupu e iloa ai nisi o tali lelei a Iopu i ona puapuaga: Iopu 1:21; 2:10; 12:9–10, 16; 13:15–16; 19:23–27. O a mea e mafai ona tatou aoao mai nei tali e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia malosi faaleagaga pe a tatou feagai ma faigata? Aisea e lamatia ai le faapea o faigata o ni faasalaga mo agasala?

  • O le faamatalaga a Iopu i le Iopu 19:23–27 e mafai ona uunaia ai tagata o le vasega e mafaufau loloto ma faasoa mai o latou lava talitonuga faapea o loo soifua le Faaola, o Iesu Keriso. E mafai ona e amata i le valaaulia o tagata o le vasega e mafaufau lemu i upu a Iopu i nei fuaiupu. Ona mafai lea ona latou talanoaina fesili faapenei: Aisea e taua tele ai se molimau i lo tatou Faaola i taimi o faigata e pei ona puapuaga ai Iopu? Ua faapefea ona faamalosia i tatou e la tatou molimau i o tatou faigata? O le usuina pe faitauina upu o se viiga ia Iesu Keriso, e pei o le “Ua Ou Iloa Lou Faaola”, (Viiga, nu. 73), e mafai ona faaopoopo se vaaiga ma se mana faaleagaga i lau talanoaga.

Iopu 38.

O le silasila a le Atua e sili atu i lo tatou.

  • O le tele o le tusi a Iopu (mataupu 3–37) e aofia ai Iopu ma ana uo o tauivi ma le fesili “Aisea e tutupu ai mea leaga i tagata amiotonu?” Ao lei taliina atoatoa e le Alii lenei fesili i le tusi a Iopu, ua Ia tuuina mai se savali taua. E mafai ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa lenei savali i le valaaulia o i latou e faitau fesili na fai atu e le Alii ia Iopu i le Iopu 38:1–7, 18–24. O le a se mea ua tatou aoao mai i nei fesili?

  • O le talalelei toefuatai a Iesu Keriso ua tuuina mai se malamalama faaopoopo e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i nisi o mafuaaga mo puapuaga i le lalolagi. E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai upumoni latou te iloa ona o le Toefuataiina o le talalelei ua tuuina atu ia i latou le vaaiga sili atu ma le malamalama e uiga i puapuaga. E mafai ona latou maua nisi o nei upumoni i tusitusiga paia ma fuaitau i le “Punaoa Faaopoopo.”

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Vaaiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai i faamoemoega o puapuaga.

O mau nei ua tuuina mai ni vaaiga i faamoemoega o puapuaga:

Na aoao mai Spencer W. Kimball

“Afai tatou te vaavaai i le olaga faaletino o se atoaga o le olaga, o lona uiga la, o le tiga, faanoanoa, toilalo, ma le puupuu o le olaga o le a avea ma mala. Ae afai tatou te vaavaai atu i le olaga o se mea e faavavau lea e oo atu i tua i le muai olaga ma oo atu ai i le faavavau i le lumanai pe a mavae le oti, ona mafai lea ona sagatonu la tatou vaai i mea e tutupu.

“Pe le o i ai ea se poto i le [Atua] ua tuuina mai ai tofotofoga ia i tatou ina ia mafai ai ona tatou tulai a‘e i luga atu, o tiutetauave e mafai ona tatou ausia, o galuega e faamalolosi ai o tatou musele, o faanoanoaga foi e tofotofo ai o tatou agaga? Pe tatou te le oo ea i faaosoosoga e tofotofo ai lo tatou malosi, o ma’i ina ia tatou aoao ai le onosai, o le oti foi ina ia mafai ai ona maua le tino ola pea ma le faamamaluina? …

“Afai o le olioli ma le filemu ma taui e le faatuai ona tuuina atu i e e faia le lelei, o le a leai se leaga—o le a faia uma e tagata le lelei ae e le faapea o le sa’o o le faia o le lelei. O le a leai se suega o le malosi, leai se atiina ae o le tagata, leai se tuputupu ae o mana, leai se faitalia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 15).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Mulimuli i le Agaga. E le mafai ona e muai iloa pe o le a faapefea aluga o lesona taitasi, ae o uunaiga a le Agaga o le a taialaina oe. Afai e te saunia faaleagaga, e mafai e le Alii ona tuuina atu ia te oe “i le minute tonu lava, mea e te fai atu ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:6), ma atonu o mea tonu lava na e manaomia e tagata o le vasega ona faalogoina. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 10.)

Lolomi