Fuakava Motuʻá 2022
22–28 ʻAokosi. Saame 102–103; 110; 116–119; 127–128; 135–139; 146–150: “Ke Fakamālō ki [he ʻEikí] ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻOku Mānava”


“22–28 ʻAokosi. Saame 102–103; 110; 116–119; 127–128; 135–139; 146–150: ‘Ke Fakamālō ki [he ʻEikí] ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻOku Mānava’” Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Ma‘á e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“22–28 ʻAokosi. Saame 102–103; 110; 116–119; 127–128; 135–139; 146–150,” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
Ko Kalaisi ʻi he pulupulu kulokula ʻoku tūʻulutui takatakai ai ʻa e kakai

ʻE Peluki ʻa e Tui Kotoa Pē, tā ʻe J. Kirk Richards

22–28 ʻAokosi

Saame 102–103; 110; 116–119; 127–128; 135–139; 146–150

“Ke Fakamālō ki [he ʻEikí] ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻOku Mānava”

Ko e fē ʻi he ngaahi akonaki ʻi he tohi Sāmé ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga taha ki he kau mēmipa hoʻo kalasí? ‘I hoʻo ako ‘i he uike ní, fakalaulauloto ki ha founga te ke lava ai ʻo tokoni ki he kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau maʻu e ʻuhinga ki he ngaahi lea ʻi he ngaahi saame ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

‘Oange ha ngaahi miniti siʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke toe vakai‘i ʻa e ngaahi saame na‘a nau lau ʻi he uike ní, pea fakaafeʻi ha ni‘ihi tokosiʻi ke nau vahevahe ha potufolofola ‘oku saiʻia taha ai. Poupou‘i kinautolu ke nau vahevahe ʻa e me‘a naʻe ako‘i ʻe he Laumālié kiate kinautolú. Kuo tokoniʻi fēfē ʻe he Ngaahi Sāmé ʻa ʻetau hū fakafoʻituitui ki he ʻEikí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Saame 102–3116

‘E lava ke fakafiemālieʻi ʻe he ʻEikí kitautolu ʻi hotau faingataʻaʻiá.

  • Kuo ongo‘i nai ʻe he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻa e meʻa naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha naʻá ne tohi ʻa e Saame 102? Te tau lava fēfē ʻo tafoki ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau lotofoʻi pe mamahi aí? ʻI heʻenau ako ko ia ʻa e Saame 102, 103, mo e 116 ‘i ʻapi he uike ní, mahalo ne maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi kupuʻi lea naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau tafoki ki he ʻEikí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá. Poupou‘i kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú, pe kumi fakakalasi fakataha ha ngaahi kupuʻi lea fakalaumālie. ʻE toe lava foki e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo talanoa ki ha founga kuo tokoni‘i ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

  • ʻE ala fiefia ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasí ke hiki haʻanau saame fekauʻaki mo ha founga ne tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻeni ia ke hoko ko ha saame lōloa pe fuʻu lahi—ko ha fakahaaʻi nounou pē ʻo e tui, houngaʻia, pea mo e fakahīkihiki. ʻE lava pē ke ngāue fakafoʻituitui ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí pe tauhoa, pea ʻe lava pē ke nau toe vakai ki he Saame 102, 103, mo e 116 ke maʻu ha ngaahi fakakaukau. Fakaafe‘i ha niʻihi ke nau vahevahe ʻenau sāmé, kapau ʻoku nau loto ki ai. Te mou toe lava foki ʻo hivaʻi fakataha ha ngaahi himi fekauʻaki mo e founga hono fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, hangē ko e “Te U Maʻu ʻi Fē ʻa e Melinó?” (Ngaahi Himí, fika 63).

    ʻĪmisi
    ko e fakamoʻui mahaki ʻa Sīsuú

    Fakamoʻui Mahakí, fai ʻe J. Kirk Richards

Saame 119

ʻE pukepuke kitautolu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi Hono halá.

  • Ke kamata hano aleaʻi ʻo e Saame 119, te ke ala fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau talanoa kau ki ha taimi ne nau muimui ai ʻi ha kiʻi hala ke aʻu ki ha feituʻu (ʻe tokoni kapau ʻe tomuʻa fai ha fetuʻutaki ki ha taha ʻo kole ke ne teuteu ke fakamatalaʻi ʻeni). Ko e hā ha ngaahi aʻusia naʻá ne ʻai ke faingataʻa ke nofo maʻu ʻi he halá? Ko e hā naʻe tokoni ke nau nofo maʻu ʻi aí? Te ke ala tā ha fakatātā ʻo ha hala ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki ha ngaahi kupuʻi lea mei he Saame 119 ʻokú ne fakamatala e meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí ke tokoni ke tau nofo ai ʻi Hono hala ʻo e fuakavá. Fakakaukau ke ke vahevahe ʻa e lea ne fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ke hoko ko ha konga hoʻomou fealēleaʻakí.

  • ʻE ala aonga ki he kau mēmipa hoʻo kalasí kapau te nau fakafehoanaki ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Saame 119 kau ki he nofo ʻi he hala ʻo e ʻEikí pea mo ha ngaahi potufolofola kehe ʻoku nau akoʻi ha ngaahi moʻoni tatau. Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu pea kole ki he ngaahi kulupú takitaha ke nau vakai ki he ngaahi potufolofola ko ʻení: Saame 119:33–40, 105; Lea Fakatātā 4:11–19; 1 Nīfai 8:20–28; 11:25; 2 Nīfai 31:17–21; ʻAlamā 7:9, 19–20. Fakaafeʻi ʻa e ngaahi kulupú takitaha ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau ʻiló. Tuku ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha taimi ke nau fakalaulauloto ai ki he meʻa ʻoku ueʻi kinautolu ke nau fai ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuo nau ʻiló.

Saame 139

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hotau lotó.

  • ʻE lava ʻe he mahino ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí kitautolú—ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá, mālohingá mo e vaivaiʻangá—pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolú, ʻo maʻu ha ivi tākiekina mālohi ʻi he ngaahi fili ʻoku tau faí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau vakai ki he ngaahi kupuʻi lea ʻi he Saame 139 ʻa ia ʻokú ne akoʻi ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ʻení. ʻOku tokoniʻi fēfeeʻi ʻetau moʻuí ʻi hono ʻilo ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení? ʻE toe lava foki ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakaafeʻi ʻa e ʻEikí ke “ʻafio‘i au, [ʻe ʻOtua] pea ke ʻiloʻi hoku lotó” (veesi 23).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ko e hala fāsi‘i mo lausiʻí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“Kapau ‘oku fie maʻu ke ola lelei ʻetau fononga ʻi he moʻuí, ʻe fie maʻu ke tau muimui ki he fakahinohino fakalangí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, ʻSio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36]. Naʻe tohi ʻe he tangata faʻu Sāmé, ʻKo ho‘o folofolá ko e tūhulu ia ki hoku vaʻé, mo e maama ki hoku halá’ [Saame 119:105]. …

“‘I hoʻo fonongaʻia ko ia ʻa e moʻuí, te ke fepaki mo ha ngaahi fakafeʻātungia lahi mo fakahoko ha ngaahi fehalaaki. ʻOku tokoni e fakahinohino fakafolofolá ke ke ʻilo ʻa e halá pea fai ʻa e fakatonutonu ʻoku fie maʻú. ʻOku taʻofi hoʻo toe ʻalu ki he feituʻu halá. ʻOkú ke ako fakalelei ʻa e mape fakafolofola ki he halá. Peá ke toki hoko atu leva ʻaki e fakatomala mo e totongi huhuʻi ko ē ʻoku fie maʻu ke ke ʻi he ʻhala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá’ [2 Nīfai 31:18],” (“Living by Scriptural Guidance,” Ensign, Nov. 2000, 17).

Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakakau ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu pē ʻe he kau mēmipa ia ʻo e kalasí ʻoku faingataʻaʻiá ke fakakau kinautolu kae lava ke nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu. Fakakaukau ke ke kole ange ke nau fakahoko ha konga ʻi ha lēsoni hoko mai, ʻo fakaafeʻi kinautolu ki he kalasí, pe fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha meʻalele ke nau omi ai ki he lotú. ʻOua naʻá ke foʻi kapau he ʻikai ke nau tali hoʻo ʻuluaki feingá. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ‘a e Fakamo‘uí, 8–9.)

Paaki