Fuakava Motuʻá 2022
1–7 ʻAokosi. Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: “Te u Falala pē Kiate Ia”


“1–7 ʻAokosi. Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: ‘Te u Falala pē Kiate Ia,’” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motu‘á 2022 (2021)

“1–7 ʻAokosi. Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42,” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
kau tangata ʻe toko tolu ʻoku nau talanoa ki ha tangata he kelekelé

Ko e Ngaahi Tautea ʻo Siopé, tā ʻe Joseph Brickey

1–7 ʻAokosi

Siope 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–4042

“Te u Falala pē Kiate Ia”

Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻe tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻilo ʻi hoʻo ako ʻa e tohi ʻa Siopé? Ko e hā ʻokú ke fie vahevahe mo hoʻo kalasí?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ko e kau mēmipa ko ia ʻo e kalasí ne nau ako ʻa e tohi ʻa Siopé he uike ní, mahalo ne nau maʻu ha ngaahi moʻoni naʻe mahuʻinga mālie kiate kinautolu. Koeʻuhí ke ueʻi kinautolu ke nau vahevahe, te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé Naʻá ku ako meia Siope … pea fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe ʻe founga fēfē haʻanau fakaʻosi ʻa e sētesí ni.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Siope 1–2; 12–13; 19:23–27

‘E lava ʻo tokoni ʻetau falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke tau kei angatonu ʻi he tūkunga kotoa pē.

  • ʻI he ongo fuofua vahe ʻo Siopé, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai e fehuʻia ʻe Sētane ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo e angatonu ʻa Siopé, ʻe lava ia ʻo tokoni ke fakafuofuaʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e ʻuhinga ʻo ʻenau angatonu ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Mahalo naʻa kamata ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻaki haʻanau hiki ha ngaahi ʻuhinga ʻe ala fili ʻe ha taha ke talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Hili ia pea nau fakatotolo ʻi he Siope 1:6–12; 2:1–6 ke ʻilo‘i ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Sētane fekauʻaki mo e angatonu ʻa Siopé. Ko e hā ‘e fakatuʻutāmaki ai ke talangofua pē ki he ʻEikí ʻi he ʻuhinga naʻe fokotuʻu mai ʻe Sētané? Ko e hā ʻoku fakahā ʻe he tali ʻa Siope ʻi he Siope 1:20–22; 2:9–10 fekauʻaki mo Siopé? ʻE lava ke fakamatala ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku nau fili ai ke kei angatonu ki he ʻOtuá.

    ʻĪmisi
    ko e tangata ʻoku vakai ki ʻolunga

    Siope, tā ʻe Gary L. Kapp

  • Neongo naʻe foua ʻe Siope ha taimi naʻá ne fefaʻuhi ai mo e veiveiuá mo e siva e ʻamanakí, ka naʻe fakaiku ʻo poupouʻi ia ʻi heʻene faingataʻaʻiá ʻe heʻene falala ki he ʻEikí. Koeʻuhí ke nau ako mei he sīpinga ʻa Siopé, ʻe lava ke fakatotolo ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ke ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa lelei naʻe fai ʻe Siope ʻi hono ngaahi ʻahiʻahí: Siope 1:21; 2:10; 12:9–10, 16; 13:15–16; 19:23–27. Ko e hā te tau lava ‘o ako mei he ngaahi tali ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni ke tau mālohi fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku tau fepaki ai mo e ngaahi ʻahiʻahí? Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ke tau fakakaukau ko e ʻahiʻahí ko ha tautea ki he angahalá?

  • ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie ʻe he fakamatala ʻa Siope ʻi he Siope 19:23–27 ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukauloto mo vahevahe ʻenau tui ʻoku moʻui ʻa e Huhuʻí, ʻa Sīsū Kalaisi. Te ke ala kamata ʻaki haʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau fakalongolongo ki he ngaahi lea ʻa Siope ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Hili ia pea te nau lava ʻo aleaʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ha fakamoʻoni ki hotau Huhuʻí lolotonga e taimi ʻo e ʻahiʻahí hangē ko ia ne tofanga ai ʻa Siopé? Kuo faitokonia fēfē kitautolu ʻe heʻetau fakamoʻoní ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí? ʻE lava ke tānaki mai ha ʻilo pea mo ha ivi fakalaumālie ki homou fealēleaʻakí ʻi hono hivaʻi pe lau ʻa e fakalea ʻo ha himi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, hangē ko e “‘Oku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himí, fika 68).

Siope 38

‘Oku māʻolunga ange e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻi haʻatautolú.

  • Ko e konga lahi ‘o e tohi ʻa Siopé (vahe 3–37) ‘oku fekauʻaki ia mo e fefaʻuhi ʻa Siope mo hono ngaahi kaumeʻá mo e fehuʻi “Ko e hā ‘oku hoko ai e ngaahi meʻa ʻoku koví ki he kakai angatonú?” Neongo ‘oku ʻikai ke tali kakato ‘e he ʻEikí ‘a e fehuʻí ni ʻi he tohi ʻa Siopé, ka ʻokú Ne ʻomi ha pōpoaki mahuʻinga. Te ke lava ʻo tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻiloʻi ʻa e pōpoaki ko ʻení ʻaki haʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e ʻEikí kia Siope ʻi he Siope 38:1–7, 18–24. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi fehuʻi ko ʻení?

  • ‘Oku ʻomi ‘e he ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e maama lahi ange ʻe lava ke tokoni ke mahino kiate kitautolu ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e faingataʻaʻia ʻi māmaní. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku nau ʻilo tuʻunga ʻi he Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻa ia kuó ne ʻoange kiate kinautolu ha ʻilo mo ha mahino lahi ange fekauʻaki mo e faingataʻaʻiá. Te nau lava ʻo maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi folofolá mo e fakamatala ʻoku maʻu ʻi he “Ngaahi Maʻu‘anga Tokoni Kehé.”

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

ʻIlo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki he ngaahi taumuʻa ʻo e faingataʻá.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi folofola ko ʻení ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e faingataʻá:

Naʻe akoʻi ʻe Sipenisā W. Kimipolo:

“Kapau te tau pehē ko e kakato ‘o e moʻuí ‘a e moʻui fakamatelié, tā ‘e fakamamahi leva e hoko mai ʻa e mamahí, loto-mamahí, ʻa e taʻe lavameʻá, mo e nounou ʻa e moʻuí. Ka ʻo kapau te tau pehē ko e moʻuí ko ha meʻa ‘oku taʻengata pea ʻoku ope atu ia ʻo kamata mei he moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻi he kuohilí ʻo aʻu ki he taʻengatá ʻi he hili ʻa e maté ʻi he kahaʻú, ta te tau lava leva ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau tuʻunga totonú.

“ʻIkai koā ko e poto ia ʻo [e ʻOtuá] ʻEne tuku mai ʻa e ngaahi faingataʻá ke tau lava ʻo ikunaʻi kinautolu, pehē ki ha ngaahi fatongia ke tau lavameʻa ai, ʻa e ngāué ke fakafefekaʻi hotau ngaahi uouá, mo e ngaahi fakamamahí ke siviʻi ai hotau ngaahi lotó? ʻIkai koā ʻoku tau fetaulaki mo e ngaahi ʻahiʻahí ke siviʻi ai hotau iví, ʻa e mahamahakí ke tau ako ai ʻa e faʻa kātakí, ʻa e maté ke tau hoko ai ko ha niʻihi ʻoku taʻe-faʻamate mo nāunauʻia? …

“Kapau na‘e foaki ʻa e fiefiá mo e [nongá] pea mo ha ngaahi fakapale [kiate kinautolu] ʻoku faileleí, ʻi he taimi pē ko iá, he ʻikai ke ʻi ai ha kovi ia—‘e fai lelei ʻa e kakai kotoa pē kae ʻikai koeʻuhí he ko e meʻa totonú ia ke fai lelei. He ʻikai leva hano siviʻi ʻo e ivi ʻoku tau maʻú, ʻikai ke fakalakalaka ʻa e ʻulungāngá, ‘ikai tupulaki ʻa e ngaahi mālohi ʻoku tau maʻú, ʻikai ke ʻi ai ha tau‘atāina ke fili” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 18).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Muimui ki he Laumālié. He ʻikai ke ke lava ʻo tala ʻa e huʻunga ʻo e lēsoni kotoa, ka ʻe fakahinohino koe ʻe he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Ko e taimi ʻokú ke mateuteu fakalaumālie aí, ʻe foaki atu ʻe he ʻEikí “ʻi he mōmeniti ko iá, ʻa e meʻa ke [ke] leaʻakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:6), pea mahalo ko e meʻa pē ia ʻe fie maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fanongo ki aí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 10.)

Paaki