Fuakava Motuʻá 2022
25–31 Siulai. ‘Ēseta: “Kuó ke [Haʻu] … Koe‘uhí ko ha Kuonga Peheni”


“25–31 Siulai. ‘Ēseta: ʻKuó ke [Haʻu] … Koe‘uhí ko ha Kuonga Peheni’” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motu‘á 2022 (2021)

“25–31 Siulai. ʻĒseta,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ko e lotu ʻa ʻĒsetá

ʻĒseta, tā ʻe James Johnson

25–31 Siulai

ʻĒseta

“Kuó ke [Haʻu] … Koe‘uhí ko ha Kuonga Peheni”

Ko e hā hono lahi hoʻo ʻilo e kau mēmipa hoʻo kalasí? Feinga ke ke ʻilo lelei ange ha mēmipa ʻe taha ʻo e kalasí ʻi he uike takitaha. ʻE tokoni ʻeni ke ke fakakaukauʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻú ʻi hoʻo teuteu ke faiakó (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 7).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻE lava ke fevahevaheʻaki e kau mēmipa ʻo e kalasí mo ha taha ʻoku tangutu ofi mai, ʻi ha meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he Laumālié, ha meʻa kuo mahino lelei ange kiate kinautolu, pe meʻa kuo nau fakatatau ki heʻenau moʻuí ʻi heʻenau lau ʻa e tohi ʻa ʻĒsetá. Hili ia, pea ʻe lava hanau niʻihi tokosiʻi ʻo vahevahe mo e kalasí kotoa.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

ʻĒseta

ʻOku tuku kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi tūkunga te tau lava ai ke tāpuakiʻi ha niʻihi kehe.

  • Mahalo ne kumi ʻe he kau mēmipa hoʻo kalasí ha ngaahi founga ne ʻai ai ʻe he ʻEikí ke lava ʻa ʻĒseta ʻo fakahaofi ʻa e kakai Siú, hangē ko hono fokotuʻu mai ʻe he lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú. Pe, ko haʻamou kumi fakataha ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi (vakai, ʻĒseta 2:21–23; 3:10–14; 4:14–16). Ko e hā te tau fakahoko ke tau fakatokangaʻi ai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí? Ko e fakamatala ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻi he “Ngaahi Ma‘uʻanga Tokoni Kehé” ʻoku ʻi ai e tali ki he fehuʻi ko ʻení.

  • Koeʻuhí ke tokoni ke fakakaukau e kau mēmipa hoʻo kalasí ki he founga kuo teuteuʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí “koe‘uhí ko ha kuonga pehení” (ʻĒseta 4:14), fakaafe‘i ke nau lau ʻa e ‘Ēseta 4:10–17. Naʻe tokoni fēfē nai e ngaahi lea ʻa Motekiai kia ʻĒsetá ke ne fai ai e fili ke maluʻi hono kakaí? Hangē ko hono tuku ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒseta ʻi he tuʻunga ke ne fakahaofi e kakai Siú, ko e hā ha ngaahi tūkunga kuó Ne tuku ai kitautolu koeʻuhí ke tau tāpuakiʻi ai ha niʻihi kehe? Te tau lava fēfē ʻo hoko ko ha meʻangāue lelei ange ʻi Hono toʻukupú? ʻE ala ueʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi hano lau e fakamatala ʻa Sisitā Veisinia U. Seniseni ʻi he “Ngaahi Maʻu‘anga Tokoni Kehé” ke nau fakakaukau ki ha taimi ne nau ongoʻi ai ko ha ngaahi meʻangāue kinautolu ʻa e ʻEikí. Kole ange ke nau vahevahe ‘enau ngaahi aʻusiá, ʻo fakatatau ki he tataki kinautolu ʻe he Laumālié.

‘Ēseta 4

ʻOku fakafōtunga ʻe he ʻaukaí ʻa ʻetau fakafalala ki he ʻEikí.

  • Te mou lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ‘Ēseta 4 ke aleaʻi ‘a e ngaahi tāpuaki ʻoku ma‘u mei he ʻaukaí. Te ke lava ʻo ʻai ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne toe fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa naʻe iku ʻaukai ai ʻa ʻĒseta mo e kau Siu kehé. Ko e hā naʻa nau fili ai ke ʻaukaí? Ko e hā ʻoku tau fili ai ke ʻaukaí? Mahalo te ke fie maʻu ke mou toe fakamanatu fakataha ha ngaahi potufolofola kehe fekauʻaki mo e ʻaukaí, hangē ko e ‘Īsaia 58:6–12 mo e Mātiu 4:1–4; 17:14–21 (vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “‘Aukaí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Mahalo te ke lava pe ko ha kau mēmipa tokosiʻi ʻo e kalasí, ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻoku fakamahino ai ʻa e founga hono ʻomi ʻe he ʻaukaí ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ki heʻetau moʻuí.

‘Ēseta 3:1–11; 4:10–17; 5:1–4

Ko e fai ko ia ʻo e meʻa totonú ʻoku faʻa fie maʻu ai ha loto toʻa ʻoku lahi.

  • ʻE lava ʻe he fakamatala ki he tuʻu lototoʻa ʻa Motekiai mo ʻĒseta ʻi he māʻoniʻoní ʻo ueʻi fakalaumālie ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau maʻu ha lototoʻa ke fai a e meʻa ʻoku totonú. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha vaheua ʻo e kalasí ke nau laukonga fekauʻaki mo Motekiai (vakai, ‘Ēseta 3:1–11) pea mo e vaheua ʻe tahá ke nau laukonga fekauʻaki mo ʻĒseta (vakai, ‘Ēseta 4:10–17; 5:1–4). Kapau naʻá na ʻi heni he ʻahó ni, ko e hā nai ne mei lea ʻaki ʻe Motekiai mo ʻĒseta ke fakalotolahiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú? ʻE lava foki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo vahevahe ha ngaahi tūkunga naʻe pau ai ke nau ngāue loto-to‘a. Te ke lava ʻo fakaafe‘i ʻa e kalasí ke nau hivaʻi pe lau ʻa e fakalea ʻo ha foʻi hiva fekauʻaki mo e tuʻu maʻu ʻi he moʻoní, hangē ko e “Faitotonu Neongo ʻa e Luma” (Ngaahi Himí, fika 145). Hili ia pea alea‘i ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he foʻi vitioó pe foʻi hivá fekauʻaki mo e maʻu ha lototoʻá.

    ʻĪmisi
    ko ʻĒseta mo e tuʻí

    Ko ʻĒseta ʻi he ʻao ʻo e Tuʻí, tā ʻe Minerva K. Teichert

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ko e toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo pehē:

“ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke tau vakai ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí he moʻui ʻa e niʻihi kehé pea tau fakakaukau, ʻʻE lava fēfē ke u vakai lelei ange ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí?’ …

“ʻI hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fekaú pea lotu ʻi he tui ke mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku ou palōmesi atu te Ne fakaʻā lelei hake ho mata fakalaumālié, ke ke vakai lelei ange ʻoku ʻikai ke ke tuēnoa” (“Ke Hoko mai Ho Puleʻangá,” Liahona, Mē 2015, 121–22).

“Koeʻuhí ko ha kuonga peheni.”

Na‘e akoʻi ‘e Sisitā Veisinia U. Seniseni: “ʻOku ‘ikai ke u tui ko ha meʻa fakatuʻupakē ʻa ʻetau ʻi heni he taimi makehe ko ʻení. ʻOku ou tui, ʻo hangē ko ʻĒseta ʻo e kuonga muʻá, ʻoku tau ʻhoko … ki he pule‘angá koeʻuhí ko ha kuonga peheni’ [ʻĒseta 4:14], ʻe lava ai ʻe hotau iví, mo ʻetau tuí ʻo tuʻu ko ha ʻā maluʻi mei he ngaahi peau kovi ‘oku tuʻu ke ne ʻākilotoa ‘a hotau ngaahi ʻapí, fāmilí, mo hotau ngaahi ʻofaʻangá” (“Creating Places of Security,” Ensign, Nov. 1997, 89).

Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

ʻUluaki vakai ki he ngaahi folofolá. ʻOku totonu ke hoko ʻa e folofolá ko hoʻo ʻuluaki maʻuʻanga tokoni ki hoʻo akó mo e teuteú. ʻOua naʻa ngalo ʻoku fengāueʻaki e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní mo e ngaahi folofola ʻe fā ʻa e Siasí pea ko e folofola mo kinautolu foki. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 17–18.)

Paaki