Fuakava Motuʻá 2022
11–17 Siulai. 2 Ngaahi Tu‘i 17–25: “Naʻe Falala Ia ki [he ‘Eiki] ko e ʻOtua ‘o ʻIsilelí”


“11–17 Siulai. 2 Ngaahi Tu‘i 17–25: ʻNa‘e Falala Ia ki [he ʻEiki] ko e ‘Otua ʻo ‘Isilelí,’” Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motu‘á 2022 (2021)

“11–17. 2 Ngaahi Tuʻi 17–25,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ko e mavahe ʻa e kakaí mei he kolo ne fakaʻauhá

Ko e Hola ʻa e Kau Pōpulá, tā ʻe James Tissot mo ha niʻihi kehe

11–17 Siulai

2 Ngaahi Tuʻi 17–25

“Naʻe Falala Ia ki [he ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí”

Toe vakaiʻi e ngaahi ongo naʻá ke hiki he lolotonga hoʻo ako fakafoʻituitui e 2 Ngaahi Tuʻi 17–25 he uike ní. Ko e hā ha ngaahi potufolofola mei he ngaahi vahe ko ʻení ʻokú ke ongoʻi ʻoku mahuʻingamālie taha ki he kau mēmipa hoʻo kalasí?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ko e taimi ʻe vahevahe ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ʻoku nau ako ʻi ʻapi ʻi heʻenau ako folofolá, mahalo naʻa ueʻi e toenga ʻo e kau mēmipa e kalasí ke nau ako ʻa e folofolá ʻi he uiké kakato. Te ke lava ʻo kamata e kalasí ʻaki hano fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tali ha fehuʻi hangē ko ʻení “Ko e hā kuo akoʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi vahe ne ʻoatu ʻi he uike ní?”

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

2 Ngaahi Tu‘i 18:28–36; 19:1–7, 14–19.

Te tau lava ‘o nofo maʻu ʻi he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻetau tuí.

  • ʻE lava ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he 2 Ngaahi Tu‘i 18–19 ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo e meʻa ke fai ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻetau tuí. ʻE founga fēfē haʻo tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení? Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi ʻuhinga ʻoku nau tui ai ki he ʻOtuá mo ʻEne palaní. Hili ia pea te nau lava ʻo fakatotolo ʻi he 2 Ngaahi Tu‘i 18:28–35, ʻo kumi e ngaahi ‘uhinga naʻe ʻoange ʻe he kau ʻAsīliá ki he kakai ʻi Selusalemá ke ʻoua te nau falala ki he ʻEikí. ‘Oku feinga fēfē ʻa Sētane ke fakaloto‘i kitautolu ke veiveiua ʻetau tuí he ʻahó ni? ʻE lava leva ke fakatotolo ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he 2 Ngaahi Tu‘i 19:1–7, 14–19 ki he ngaahi meʻa te tau lava ʻo ako meia Hesekaia fekauʻaki mo e meʻa ke tau fai ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻetau tuí. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi pole ki heʻetau tuí? Ko e hā mo ha ngaahi toe fokotuʻu ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakafoʻou ai ʻenau tuí mo falala ki he ʻEikí?

  • Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke haʻu mateuteu ki he kalasí ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e talanoa naʻe fai ʻe he kakai ʻAsīliá mo e kau ʻōfisa ʻa Hesekaiá ofi ki he ngaahi ʻā ʻo Selusalemá (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 18:17–36). Kimu‘a peá ne fai ʻa e talanoá, fakaafe‘i ʻa e kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau fakakaukauloto ko ha kakai kinautolu ʻo Selusalema ʻoku nau fanongo ki he pōtalanoa ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo te nau ma‘u? Ko e hā te nau ala fakahoko? Te ke lava ʻo tufa ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi konga ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá “Ko Ia Naʻa Nau Taʻofi ʻEnau Ilifiá” (Liahona, Mē 2015, 46–49) pea fakaafeʻi kinautolu ke kumi e faleʻi te ne lava ʻo poupouʻi kinautolu ʻi he lolotonga e taimi ‘o e ilifiá pe veiveiuá. Kuo poupouʻi fēfē ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻi he lolotonga ʻo e taimi faingataʻá?

2 Ngaahi Tu‘i 22:8–2023

ʻE lava ke fakatafoki ʻe he folofolá hotau lotó ki he ʻEikí.

  • ʻI hono aleaʻi e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa e Tuʻi ko Sōsaiá mo hono kakaí, ʻe lava ʻo ueʻi ai e kau mēmipa ʻo e kalasí, ke nau kumia e mālohi tatau ʻi heʻenau moʻuí. Te ke lava ʻo kamata ha fealēleaʻaki ʻaki hano fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau pe naʻe mei kehe fēfē ʻenau moʻuí kapau naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e folofolá. Hili ia pea te nau lava ʻo fakatotolo ʻi he 2 Ngaahi Tuʻi 22:8–11; 23:1–6, 21, 24 ke ʻilo ʻa e founga ne liliu ai ʻa Sōsaia mo hono kakaí ʻi heʻenau fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá mei he folofola ne toki toe ʻilo kimui ʻi he temipalé. Kuo tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he folofolá ke tau ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • ‘E lava ‘e he ngaahi liliu lahi ne fai ʻe he folofola ‘a e ʻOtuá kia Sōsaia mo ha tokolahi ʻi hono pule‘angá, ʻo ueʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau kumia ha ngaahi liliu pehē ʻi heʻenau moʻuí. Hili hono alea‘i ʻo e ngaahi liliu ko ʻení (vakai, 2 Ngaahi Tu‘i 23:1–6, 21, 24), ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia naʻe faitokonia ai ʻenau moʻuí ʻe ha potufolofola pe fakamatala. Mahalo te nau lava ke fakamatala ki he ʻuhinga naʻa nau ongoʻi ngofua ai e pōpoaki ʻo e potufolofola ko iá ʻi he taimi ko iá ʻi heʻenau moʻuí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ki hoʻomou fealēleaʻakí.

    ʻĪmisi
    fāmili ʻoku nau ako e folofolá

    ‘E lava ʻa e folofolá ʻo tokoni ke fakatafoki hotau lotó ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Toe ako ʻa e folofolá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo:

“ʻOku ou tui fakapapau kuo pau pē ke ʻi ai ha taimi ʻi heʻetau moʻuí te tau fekumi ai ʻo ʻilo ʻa e folofolá ʻiate kitautolu pē—ʻo ʻikai ko haʻatau ʻiloʻi tuʻo taha pē ka ke toutou fekumi kiate kinautolu. …

“ʻOku ou ongoʻi mālohi pē [kuo pau] ke tau foki kotoa ki he folofolá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Tu‘i ko Sosaiá, pea tuku ke ngāue mālohi ia ʻi hotau lotó, ʻo ne ueʻi kitautolu ke tau vilitaki taʻe-toe veiveiua ke tauhi ki he ʻEikí. …

“ʻOku ou ʻilo ko e taimi ko ē ʻoku ou fakavaʻivaʻinga ai ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa langi pea ʻikai fanafana mai [ha leʻo fakalangí], ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito mei he ʻOtuá. Kapau te u moʻui ʻaki e folofolá, ʻoku ou vāofi ange ai mo e ʻOtuá, pea foki mai mo hoku tuʻunga fakalaumālié. [ʻOku ou fakatokangaʻi] ʻoku ou toe ʻofa lahi ange kiate kinautolu [kuo pau] ke u ʻofa ki aí, ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó mo e ʻatamaí mo e iví, pea ʻi he lahi ange ʻo ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú, ko e faingofua ange ai pē ia ke u fai ki heʻenau faleʻí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 77–78, 82).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e ngaahi tokoni ki he ako folofolá. Ko ha founga ʻe taha ke tokoni ai ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e folofolá ke fakahinohino kinautolu ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá mo e fakamatala ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí (ChurchofJesusChrist.org). Te nau toe lava foki ʻo maʻu ha fakamatala ʻaonga ʻi he konga ʻo e “Ngaahi Fakakaukau ke Manatuʻí” ʻi he Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Aú—Maʻá e Fakafo‘ituituí mo e Ngaahi Fāmilí.

Paaki