Feagaiga Tuai 2022
5–11 Setema. Isaia 1–12: “O le Atua o Lo’u Faaolataga”


“5–11 Setema. Isaia 1–12: ‘O le Atua o Lo’u Faaolataga,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“5–11 Setema. Isaia 1–12,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
tusitusiga a perofeta anamua

Ua Valoia e le Perofeta o Isaia le Soifua Mai o Keriso, saunia e Harry Anderson

5–11 Setema

Isaia 1–12

“O le Atua o Loʼu Faaolataga”

Mafaufau i ni ala e uunaia ai tagata o le vasega e faasoa mai uunaiga ma le malamalama na latou maua a o latou suesue patino ma le faaleāiga.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunaia

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaa’i

O leOtootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga o loo tuuina mai ai manatu mo le malamalama i tusitusiga a Isaia. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e fa’asoa mai le ala na fesoasoani ai se tasi o nei manatu, po o se isi mea, ia i latou e aoao mai le Isaia 1–12.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Isaia 1–12

O le a faataunuuina uma upu a Isaia.

  • I le ta’ua ai o Isaia, na aoao mai le Faaola faapea “o mea uma na ia tautala mai ai ua faataunuuina ma o le a faataunuuina, e tusa lava ma upu na ia tautala mai ai” (3 Nifae 23:3). E mafai ona e amata se talanoaga e uiga ia Isaia i le faasoa atu o lenei mau ma le fuaitau i le “Punaoa Faaopoopo.” Ona mafai lea ona e tusi i le laupapa Aso o Isaia, Galuega tala’i a le Faaola i le lalolagi, ma Aso e gata ai. E mafai e tagata o le vasega ona vaavaai mo fuaitau i le Isaia 1–12 e ono faatatau i se tasi pe sili atu o fuaitau i le laupapa (mo se faataitaiga, Isaia 2:1–5; 7:1–7; 7:10–14; 9:2–7; 10:20; 11:10; 12:1). Aisea e avea ai o se faamanuiaga le i ai o nei valoaga mo i tatou i le asō?

Isaia1; 3;5

“Tuu le amioleaga”

  • E mafai ona e fai i tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou aoaoina mai a latou suesuega patino ma faaleāiga Isaia1, 3,5 e uiga i tulaga faaleagaga o le Malo o Iuta i aso o Isaia. Atonu e mafai ona latou iloiloina nei mataupu ma fatu se lisi o fuaiupu ma tulaga latou te faamatalaina. O a sāvali o le faamoemoe na tatou maua i nei mataupu? (Afai e manaomia, e mafai ona e faasino tagata o le vasega i le Isaia 1:16–20, 25–27; 3:10.) Afai e i ai se sāvali a Iuta anamua mo i tatou, o le a la?

  • E mafai e tagata o le vasega ona faafoliga sa latou nonofo i Ierusalema ina ua vavalo mai Isaia. E mafai ona e faatalanoaina nisi o i latou, ma fesili atu ia i latou po o a mea na fai mai ai Isaia ma o latou lagona e uiga i ia mea. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fai i tagata o le vasega e talanoa i upu a Isaia i le Isaia 1:16–20; 3:16–26; 5:20–23. O a mea na fai mai ai Isaia e uunaia ai i tatou ia salamo?

Isaia 2; 4; 11–12

O le a faia e le Atua se galuega maoae i aso e gata ai.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau pe ua faapefea ona faataunuuina valoaga a Isaia e uiga i aso e gata ai, e mafai ona e filifilia ni fuaiupu mai le Isaia 2; 4; 11–12 (e pei o le Isaia 2:2–3; 4:5–6). Ona fesili lea i tagata o le vasega e sue ia veape o le lumanai i nei fuaiupu (e pei o le “e o’o” po o le “e o”). Valaaulia i latou e suitulaga nisi o nei upu i veape i le taimi o aso uma (e pei o le “ua o’o” po o le “ua o”). O faapefea ona faataunuuina nei valoaga i o tatou olaga? Aiseā e tāua ai le iloa e uiga i nei valoaga?

  • E mafai ona e faasino atu faapea ina ua asiasi atu Moronae ia Iosefa Samita i le 1823, na ia sii mai le Isaia 11 ma fai mai o le a faataunuuina (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:40; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6). E mafai e tagata o le vasega ona faitau ni nai fuaiupu mai le Isaia11 (e pei o fuaiupu 6–12) ma otooto i a latou lava upu mea na muai vaaia e Isaia. O le a la tatou matāfaioi i le faataunuuina o nei valoaga?

Ata
fafine o loo sapaia le pepe

“Auā ua fanau mai mo i tatou le tama, ua foaiina mai mo i tatou le atalii” (Isaia 9:6).

Isaia 7–9

Sa vavalo Isaia e uiga ia Iesu Keriso.

  • E mafai ona e fesili i tagata o le vasega i mea na latou aoao e uiga ia Iesu Keriso mai savali e pei o le Isaia 7:14; 8:13–14; 9:2, 6–7. Mo se faataitaiga, aisea e talafeagai ai le suafa Emanuelu mo le Faaola? (tagai Mataio 1:23). Ua faapefea ona avea Iesu Keriso ma se “Faufautua” po o le “Alii o le Filemu” ia i tatou? E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai isi sāvali na latou maua i le Isaia 1–12 e faamanatu mai ai ia i latou ia Iesu Keriso. O le a se mea o aoao mai e nei fuaiupu ia i tatou e uiga ia te Ia?

  • Ae le’i faia le vasega, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e aumai se ata o Keriso latou te lagona e suitulaga i se tasi o faamatalaga o le Faaola na latou maua i le Isaia 7–9. I le taimi o le vasega, tuu atu ia i latou se taimi e faaali ai le ata na latou aumaia ma faamatala pe faapefea ona fesootai i upu a Isaia.

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

O valoaga a Isaia e mafai ona tele ni faataunuuga.

Na aoao mai Peresitene DallinH. Oaks: “E tele valoaga o loo i le tusi o Isaia e foliga mai e tele ni faataunuuga. O le tasi e foliga mai e faaaofia ai tagata o le taimi o Isaia po o tulaga o le isi tupulaga. O se isi faauigaga, e tele ina faafaatusa, e foliga e faatusa i mea e tutupu i le taulotoa’iga o taimi, ina ua faaumatia ia Ierusalema ma ua faataapeapeina ona tagata ina ua mavae le faasatauroga o le Alo o le Atua. Ae i ai lava se isi faauigaga po o le faataunuuga o lea lava valoaga e foliga e fesootai i mea e tutupu i le Afio Mai Faalua o le Faaola. O le mea moni e faapea o le tele o nei valoaga e mafai ona tele ni uiga, ua faamamafa ai le tāua o lo tatou sailia o faaaliga mai le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou e faaliliu na valoaga”(“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995,8).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Valaaulia le Agaga. “O musika paia, o tusitusiga paia, o upu a perofeta o aso e gata ai, o le faaalia o le alofa ma le molimau, ma taimi o mānatunatuga filemu e mafai ona valaaulia uma ai le mafutaga a le Agaga” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,10).

Lolomi