Fuakava Motuʻá 2022
12–18 Sepitema. ʻĪsaia 13–14; 24–30; 35: “ʻA e Ngāue Fakaofo mo Lahi”


“12–18 Sepitema. ʻĪsaia 13–14; 24–30; 35: ‘ʻA e Ngāue Fakaofo mo Lahi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“12–18 Sepitema. ʻĪsaia 13–14; 24–30; 35,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
Ko e mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he Vao ʻAkau Tapú

Vao ʻAkau Tapú, tā ʻe Brent Borup

12–18 Sepitema

ʻĪsaia 13–14; 24–30;35

“ʻA e Ngāue Fakaofo mo Lahi”

Kimuʻa peá ke lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he tohi ʻĪsaiá, ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo ʻa e ngaahi moʻoní ʻiate koe pē. ʻI hoʻo laukonga he uike ní, fakakaukau pe ko e fē ngaahi moʻoni ʻokú ke ongoʻi ke fakamamafaʻi ʻi he kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ako mei he tohi ʻĪsaiá, te ke lava ʻo fehuʻi ange pe te tau tali fēfē ki ha taha ʻoku pehē ange, “ʻOku fuʻu faingataʻa ke mahino ʻa e tohi ʻa ʻĪsaiá.” Ko e hā ha meʻa kuó ne faitokonia kitautolu ke tau ʻuhingaʻi e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá? Ko e hā e ngaahi potufolofola kuó ne ueʻi fakalaumālie kitautolú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

ʻĪsaia 24:21–23; 25:6–8; 26:19; 28:16

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ke fakatefito ʻetau tokangá ʻia Sīsū Kalaisi.

  • Mahalo ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻi hoʻo kalasí kuo nau fiefia ʻi he fakamoʻoni ʻa ʻĪsaia kia Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko Nīfaí (vakai, 2 Nīfai 11:2). Te ke lava ʻo kole kiate kinautolu ke nau vahevahe ha faʻahinga veesi ne nau ʻiloʻi ʻi heʻenau laukonga he uike ní naʻe akoʻi kiate kinautolu fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Pe te ke fakaafeʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ako mei he ʻĪsaia 24:21–23; 25:6–8; 26:19; 28:16 fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí pe ko e ngaahi veesi kehe naʻá ke ʻilo ʻi hoʻo akó. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate kitautolú?

    ʻĪmisi
    Sīsū ʻi he kofu kulokula

    He Comes Again to Rule and Reign [ʻOkú Ne Toe Hāʻele Mai ke Pule mo Angi], tā ʻe Mary R. Sauer

ʻĪsaia 24:1–5; 28:1–8; 29:7–10; 30:8–14

ʻOku ʻuhinga ʻa e hē mei he moʻoní ke tafoki mei he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá.

  • ʻOku fokotuʻu atu ʻe hfokotuʻutuʻu ki he uiké ni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke fakalaulauloto ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi nunuʻa ʻo e tafoki mei he ʻEikí mo hono fakasītuʻaʻi ʻa ʻEne kau palōfitá. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe e meʻa ne nau akó. Pe te ke fakaafeʻi ke nau toe vakaiʻi taki taha e ngaahi potufolofola ko ʻení: ʻĪsaia 24:1–5; 28:7–8; 29:7–10; 30:8–14. Makatuʻunga ʻi he meʻa ne nau laú, ʻe lava ke nau fakakakato ʻa e sētesi ko ʻení: “Kapau te tau tafoki mei he ʻEikí, ʻoku tau hangē ko e …” Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke kei tui faivelenga ai ki he ʻEikí mo fakaʻehiʻehi mei he hē mei he moʻoní? (Vakai, “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Angé” ki ha ngaahi fokotuʻu.) ʻOku faitāpuekina fēfē ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku tui faivelenga kiate Iá?

  • Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fekumi ʻi he ʻĪsaia 24:1–5; 28:1–8; 29:7–10; 30:8–14ke kamataʻi ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻe lava ke ne taki kitautolu ke hē mei he moʻoní. Kole ange ke nau fekumi ki he ngaahi meʻa ne fakakaukau mo fakahoko ʻe he kakai ʻi he kuonga ʻo ʻĪsaiá. Hiki ha tohi fakatokanga ʻi he palakipoé ʻoku pehē ai Fakatokanga: Ko e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ko ʻení ʻe lava ke iku ia ki he hē mei he moʻoní. ʻE lava ke hiki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he palakipoé ʻa e meʻa ʻoku nau maʻu ʻi he ngaahi vēsí. ʻOange haʻanau faingamālie ke vahevahe ʻa e founga ʻoku nau maluʻi ai kinautolu pe ko honau fāmilí mei he hē mei he moʻoní.

ʻĪsaia 29:13–24; 30:18–26;35

ʻE lava ke fakafoki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mole pe maumaú.

  • Ko ha fehuʻi ʻeni te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻe ala tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ai ki he ʻĪsaia 29: ʻOku kaunga fēfē ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau kuongá? Poupouʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau lau fakalongolongo ʻa e ʻĪsaia 29:13–24. Kapau te nau fie maʻu ha tokoni, ʻe lava foki ke nau toe vakaiʻi ʻa e ngaahi potufolofola hangē ko ʻení: 2 Nīfai 27:6–26; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17–19, 63–65. Hili ʻenau talanoa kau ki he fehuʻi ʻi he palakipoé, ʻe lava ke nau aleaʻi e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e “fakaofó” mo e “lahí” (ʻĪsaia 29:14) ko ha ongo foʻi lea ke na fakamatalaʻi ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mei he “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú”? (ChurchofJesusChrist.org).

  • ʻOku hā ʻi heVahe 30 mo e35 ʻo e tohi ʻĪsaiá ha ngaahi potufolofola lahi te ne lava ʻo fakalotoa ha tui lahi ange ki he mālohi ʻo e ʻEikí ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku nau tafoki kiate Iá. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau ako ʻa e ʻĪsaia 30:18–26 pe ʻĪsaia 35. Kole ange ke nau vahevahe ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau maʻu ʻe ala tokoni ki ha tokotaha ke tafoki ki he ʻEikí ki ha huhuʻi.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi angé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Ko e tauhi faivelenga ki he ʻEikí mo Hono Siasí.

Naʻe fakahoko mai ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻa e akonaki ko ʻení ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi faivelenga ki he ʻEikí mo Hono Siasí.

“ʻOku fie maʻu ke tau aʻusia ha ului tuʻuloa ʻi hono fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau faivelenga ki Heʻene ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí—ʻo ʻikai tuʻo taha, kae maʻu pē [vakai, ʻAlamā 5:26]. …

“… ʻOku maʻu e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetoló mo e palōfitá. ʻOku nau hoko ko ha faleʻi mo e fakahinohino, ʻi heʻetau muimui aí, ʻe hoko ia ko ha ngaahi sāketi fakahaofi moʻui pea te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻilo e founga ke piki fakatouʻosi ʻaki hotau ongo nimá. …

“Tānaki atu ki hono fakatupulaki ʻo hono ʻulungaanga ʻaki e ako fakataautaha e folofolá, ʻoku fie maʻu ke tau hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá pea ‘faʻa lotu mo ʻaukai lahi’ [ʻAlamā 17:3]” (“Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!Liahona, Nōvema 2014, 90–91).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakahaaʻi e loto-falala ki he ngaahi meʻa ʻoku malava ʻe he tokotaha akó. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi hoʻo kalasí ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha loto-falala ki heʻenau malava ko ia ʻo ako e ongoongoleleí. Fakapapauʻi kiate kinautolu ko e taimi te nau feinga ai ke akó, ʻe akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 29–30.)

Paaki