Fuakava Motuʻá 2022
12–18 Sepitema. ʻĪsaia 13–14; 24–30; 35: “Ngāue Fakaofo mo Lahi”


“12–18 Sepitema. ʻĪsaia 13–14; 24–30; 35: ‘Ngāue Fakaofo mo Lahi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“12–18 Sepitema. ʻĪsaia 13–14; 24–30; 35,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Ko e mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he Vao ʻAkau Tapú

Vao ʻAkau Tapú, tā ʻe Brent Borup

12–18 Sepitema

ʻĪsaia 13–14; 24–30;35

“Ngāue Fakaofo mo Lahi”

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Poni H. Kōtoni ʻo pehē, “ʻOku hanga ʻe hono ako lahi ange ʻo e folofolá ʻo fakamaama hotau ʻatamaí, tanumaki hotau laumālié, tali ʻetau ngaahi fehuʻí, fakatupulaki ʻetau falala ki he ʻEikí pea tokoni ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻiate Ia” (“Falala ki he ʻEikí pea ʻOua Naʻá ke Faʻaki ki ho Potó,” Liahona, Mē 2017, 7).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e taha e ngaahi meʻa ʻoku kole ʻe he ʻEikí ki he kau palōfitá ke fakahokó ko e fakatokanga kau ki he ngaahi nunuʻa ʻo e faiangahalá. Ki he kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe faʻa ʻuhinga ʻeni ko hono fakahā ki he kau pule ʻo ha ngaahi puleʻanga mālohi kuo pau ke nau fakatomala pe ʻe fakaʻauha kinautolu. Ko ha ngāue fakatuʻutāmaki ia, ka naʻe taʻemanavahē ʻa ʻĪsaia, pea ko ʻene ngaahi fakatokanga ki he ngaahi puleʻanga ʻi hono kuongá—kau ai ʻa ʻIsileli, Siuta, mo e ngaahi puleʻanga takatakai aí—naʻe ʻikai toe afe (vakai, ʻĪsaia 13–23).

Ka neongo ia, naʻe maʻu foki ʻe ʻĪsaia ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki leleí. Neongo ne faifai pea hoko e ngaahi fakaʻauha ne kikiteʻí ki he ngaahi puleʻangá ni, ka naʻe tomuʻa mamata ʻa ʻĪsaia ki ha faingamālie ʻo e fakafoki mai mo e fakafoʻou. ‘E fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ke foki kiate Ia. Te Ne ngaohi ʻa e “kelekele mōmoá ko e anovai, mo e fonua fie inú ko e ngaahi matavai” (ʻĪsaia 35:7). Te Ne fakahoko ha “ngāue fakaofo mo lahi” (ʻĪsaia 29:14), ʻi hono fakafoki ki ʻIsileli ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá Ne talaʻofa kiate kinautolú. Na‘e ʻikai ke moʻui ʻa ʻĪsaia pe ko ha taha ne moʻui he taimi ko iá ke mamata ki he ngāue fakaofo ko ʻení. Ka ‘oku tau vakai ki hono fakahoko iá ʻi he ʻahó ni. Ko hono mo‘oní, ʻoku tau kau ai!

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻĪsaia 13:1–11, 19–22; 14:1–20

‘E tō ʻa e ngaahi puleʻanga faiangahala ʻo e māmaní mo honau kau pulé.

ʻOku ui ʻa e ʻĪsaia 13–14 “ko e tala mamafa” (ko ha pōpoaki fakaepalōfita fekauʻaki mo) Pāpilone (ʻĪsaia 13:1). Ne hoko ʻa Pāpilone ko ha puleʻanga mālohi mo ha pule mālohi, pea ʻoku lau ia he taimí ni ko ha hisitōlia fakakuonga muʻa. Ko ia ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e pōpoaki ki Pāpiloné? ʻOku fakataipe ʻe Pāpilone ʻi he ngaahi folofolá ʻa e loto-hīkisiá, anga fakamāmaní, mo e faiangahalá, pea ʻoku ʻākilotoa kitautolu he ʻahó ni ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa. Fakakaukau ki he fakataipe ko ʻení ʻi hoʻo lau e ʻĪsaia 13:1–11, 19–22; 14:1–20. Te ke ala fakakaukau foki ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOku faitatau fēfē e ngaahi fakatokanga ʻa ʻĪsaia ki Pāpiloné pea mo e ngaahi kikite kau ki he māmaní kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí? (vakai, ʻĪsaia 13:1–11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26–42).

  • Ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke vakai ki ai ʻi he loto-hīkisia ʻa e tuʻi Pāpiloné mo e loto-hīkisia ʻa Sētané? (vakai, ʻĪsaia 14:4–20; Mōsese 4:1–4). Ko e hā ha ngaahi fakatokanga ʻoku ʻaonga kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • ‘Oku ʻomi fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻa e “mālōlō mei hoʻo mamahí, mo hoʻo manavaheé”? (ʻĪsaia 14:3).

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻi he teunga kulokula

He Comes Again to Rule and Reign [ʻOkú Ne Hāʻele Mai ke Pule], tā ʻe Mary R. Sauer

ʻĪsaia 24:21–23; 25:6–8; 26:19; 28:16

Na‘e tataki au ʻe he ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá kia Sīsū Kalaisi.

Na‘e faʻa ʻuhinga e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá ki he misiona ʻo e Fakamoʻuí, kau ai ʻEne feilaulau fakaleleí, Toetuʻú, mo e Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Ko e hā e ngaahi tafaʻaki ʻo Hono misioná ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo lau e ngaahi veesi ko ʻení: ʻĪsaia 24:21–23; 25:6–8; 26:19; 28:16? Ko e hā ha ngaahi potufolofola kehe ʻokú ke maʻu ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe kau ki he Fakamoʻuí?

Vakai foki, ʻĪsaia 22:22–25.

ʻĪsaia 24:1–12; 28:7–8; 29:7–10; 30:8–14

‘Oku ʻuhinga ʻa e hē mei he moʻoní ki he tafoki mei he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá.

Na‘e fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ha ngaahi heliaki kehekehe ke fakatokanga fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e tafoki mei he ʻEikí mo hono fakafisingaʻi ʻEne kau palōfitá. ʻOku kau heni ha māmani ʻoku lala (ʻĪsaia 24:1–12), konā (ʻĪsaia 28:7–8), fiekaia mo e fieinua (ʻĪsaia 29:7–10), mo ha holisi pe vaasi maumau (ʻĪsaia 30:8–14). Makatu‘unga ʻi he meʻa ʻokú ke lau ʻi he ngaahi vēsí ni, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá? Fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke fai ke tauhi pau ai ki he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí.

Vakai foki, M.Russell Ballard, “Nofomaʻu ʻi he Vaká pea Piki ke Maʻu!Liahona, Nōvema 2014, 89–92; Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Hē mei he Moʻoní,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

ʻĪsaia 29; 30:18–26;35

‘E lava ‘e he ʻEikí ʻo fakafoki mai e ngaahi meʻa ʻoku mole pe maumaú.

‘I he taimi ʻoku tafoki ai e kakaí pe ngaahi sōsaietí mei he ʻEikí, ʻoku loto ʻa Sētane ke tau fakakaukau ʻoku tuʻuloa ʻa e ngaahi nunuʻá. Ka neongo ia, na‘e fakamatalaʻi ʻe ʻĪsaia ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku fakatomala ai e kakaí pea tafoki kiate Iá. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ʻĪsaia 29:13–24; 30:18–26;35 fekauʻaki mo e ʻEikí, ko ʻEne ʻofá, mo Hono mālohí?

Ko e founga ‘e taha kuo fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono mālohí ʻi hotau kuongá ʻoku fakafou ia ʻi he Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ʻi he ʻĪsaia 29 ha ngaahi potufolofola ʻoku faitatau mo e ngaahi meʻa ko ia ne hoko ʻi he Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení:

Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi hoʻo lau e ngaahi potufolofolá ni?

Vakai foki, “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú” (ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻĪsaia 25:4–9.Kuo aʻusia nai ʻe homou fāmilí ʻa e tāpuaki ʻo ha nofoʻanga malu lolotonga ha matangi pe ko e malumalu ʻi ha ʻaho vela he faʻahitaʻu māfaná? (vakai, veesi 4). Talanoaʻi ʻeni ʻi homou lau e ngaahi veesi ko ʻení mo e ngaahi fakamatala kehe ki he ʻEikí ʻi he ʻĪsaia 25:4–9. Ko e hā e founga ʻoku hangē ai e ʻEikí ko e ngaahi meʻa ko ʻení?

ʻĪsaia 25:8–9; 26:19.ʻE lava ke tokoni hono fakaʻaliʻali e ʻū tā ʻo e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, ʻi he kolosí, mo e hili ʻEne Toetuʻú, ke vakai homou fāmilí ki he fehokotaki ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo Sīsū Kalaisí (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 56, 57, 58, 59). Fakaafeʻi homou fāmilí ke vahevahe e ʻuhinga ʻoku nau “nēkeneka ʻi heʻene fakamoʻuí” (ʻĪsaia 25:9).

ʻĪsaia 29:11–18.ʻE lava e ngaahi veesi ko ʻení ʻo tokoni ke aleaʻi ʻe homou fāmilí ʻa e “ngāue fakaofo mo lahí” (veesi 14) ʻo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí mo hono tuku mai ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā ʻoku fakaofo mo fakaʻofoʻofa ai e ngaahi meʻá ni kiate kitautolú? Fakaafe‘i e kau mēmipa homou fāmilí ke kumi ha ngaahi meʻa ʻi homou ʻapí ʻokú ne fakafofongaʻi e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪsaia 35.Mahalo ʻe fiefia homou fāmilí ʻi hono tā fakatātaaʻi e ngaahi ʻīmisi ʻi he vahe ko ʻení ʻoku tokoni ke mahino kiate kitautolu e founga ʻoku langa ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Saione ʻi hotau kuongá. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi ʻīmisi ko ʻení? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ke langa hake ʻa Saioné?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻI he ʻAho Tōtaʻu Fakaʻofoʻofá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 57.

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Tuku ke fakahaaʻi ʻe he fānaú ʻenau mohu foungá. ʻI hono faʻu ʻe he fānaú ha meʻa ʻoku fekauʻaki mo ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tokoni ia ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoní. Tuku ke nau faʻu, tā fakatātaaʻi, valivali, tohi, mo mohu founga. (Vakai Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí,25.)

ʻĪmisi
ko e mamata ʻa Mele mo Sione kia Sīsū ʻi he kolosí

“Vakai, ko hotau ʻOtuá ʻeni; naʻa tau tatali kiate iá, pea te ne fakamoʻui ʻa kitautolu” (ʻĪsaia 25:9). James Tissot (Faka-Falanisē, 1836–1902). Fefine, Vakai ki Hoʻo Tamá (Stabat Mater), 1886–1894. Opaque watercolor over graphite on gray wove paper, Image: 11 11/16 x 6 in. (29.7 x 15.2 cm). Brooklyn Museum, Purchased by public subscription, 00.159.300

Paaki