Fuakava Motuʻá 2022
19–25 Sepitema. ʻĪsaia 40–49: “Mou Fakafiemālieʻi ʻa Hoku Kakaí”


“19–25 Sepitema. ʻĪsaia 40–49: ‘Mou Fakafiemālieʻi ʻa Hoku Kakaí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“19–25 Sepitema. ʻĪsaia 40–49,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata kui

Fakaʻā ʻa e Tangata Kuí, tā ʻe Carl Heinrich Bloch

19–25 Sepitema

ʻĪsaia 40–49

“Mou Fakafiemālieʻi ʻa Hoku Kakaí”

Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaia ha ngaahi lea fakataipe. Tokanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ‘oku ʻomi ʻe he ngaahi fakataipe ko ʻení ki ho ʻatamaí mo e lotó. ʻE lava ke tokoni ʻeni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e meʻa naʻá ne akoʻí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e ʻuluaki lea ʻa ʻĪsaiá ko e “fakafiemālieʻi” vahe 40. ‘Okú ne fakaʻilongaʻi e kamataʻanga ʻo ha ongo ʻoku kehe, ko ha fakamamafa kehe ʻi he pōpoaki ʻa e palōfitá. Neongo ko e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaia kimuʻá naʻe fakatokanga ai ki ʻIsileli mo Siuta fekauʻaki mo e fakaʻauha mo e nofo pōpula ʻe hoko koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá, ka naʻe taumuʻa e ngaahi kikite ko ʻeni kimuí ke fakafiemālieʻi e kakai Siú ʻi he taʻu ʻe 150 mei ai—hili hono fakaʻauha ʻa Selusalemá, maumauʻi e temipalé, pea ʻave pōpula e kakaí ʻe Pāpiloné. Ka ʻoku ope atu e ngaahi kikite ko ʻení ki he kahaʻú ʻo ʻikai ngata pē ʻi he kakai ʻIsileli ne ulungia mo loto-mamahí. ʻOku kaunga ia kiate kitautolu, ʻa ia ʻoku tau faʻa ongoʻi ulungia, loto-mamahi, pea hē foki.

ʻOku mahino ngofua e pōpoaki ʻa ʻĪsaia kiate kinautolu mo kitautolú: “ʻOua ʻe manavahē” (ʻĪsaia 43:1). ʻOku ʻikai siva ai e ʻamanakí. Kuo te‘eki fakangaloʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí, pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ki he ngaahi tūkunga ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo mapuleʻí. ʻIkai ko e ʻEikí ia “naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi langí, pea … mafola atu ʻa e fonuá, pea … ko ia ʻoku foaki ʻa e mānava ki he kakai ʻi he funga ʻo iá”? (ʻĪsaia 42:5). ʻIkai ʻokú Ne mālohi ange ʻi Pāpiloné, ʻi he angahalá, ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke nofo pōpula ki ai? ʻOkú Ne kōlenga mai, “Tafoki mai kiate au; he kuó u huhuʻi koe” (ʻĪsaia 44:22). Te Ne lava ʻo fakamoʻui, fakafoki, fakamālohia, fakamolemoleʻi, mo fakafiemālieʻi—ha meʻa pē ʻoku fie maʻu ki ho tūkungá, ke huhuʻi ai koe.

Ke ako e founga naʻe fakatatau ai ʻe Nīfai mo Sēkope ʻa e ʻĪsaia 48–49 ki hona kakaí, vakai ki he 1 Nīfai 22 mo e 2 Nīfai 6.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻĪsaia 40–49

ʻE lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafiemālieʻi au mo ʻomi ʻa e ʻamanaki lelei kiate au.

‘Oku pau pē naʻe fakatupu loto-foʻi, mo loto-mamahi, ki he kakai ʻIsilelí ke nau nofo pōpula ʻi Pāpilone. Mahalo kuo fifili ha tokolahi pe kuo mole ʻo taʻengata honau tuʻunga ko e kakai kuo fili mo e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá. ʻI hoʻo lau e ʻĪsaia 40–49, kumi e ngaahi potufolofola naʻe lava ʻomi ai ha fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei. Ko e potufolofola takitaha ʻokú ke maʻú, fakalaulauloto pea lekooti e meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko ha ngaahi veesi ʻeni ke ke kamata ʻaki:

Te ke vahevahe fēfē ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻení mo ha taha ʻokú ne fie maʻu e fakalotolahí pe ʻamanaki leleí? (vakai, ʻĪsaia 40:1–2).

Vakai foki, Jeffrey R. Holland, “Ko Ha ʻAmanaki ʻoku Mālohi Haohaoa,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 81–84.

ʻĪmisi
vaitafe ʻi he vaotaá

ʻI he talangofua ki he ʻEikí, ʻe lava ʻo “hangē ko e vaitafé [ʻetau] fiemālié” (ʻĪsaia 48:18).

ʻĪsaia 40:3–8, 15–23; 42:15–16; 47:7–11

‘Oku mālohi ange e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he mālohi fakamāmaní.

Naʻe toutou fakamanatu ʻe ʻĪsaia ki hono kakaí ʻa e mālohi taʻemafakatataua ʻa e ʻOtuá, ʻi hono fakafehoanaki mo e mālohi fakamamahi fakamāmani ʻokú ne takatakaiʻi kinautolú. Kumi e pōpoaki ko ʻení ʻi hoʻo lau e ʻĪsaia 40:3–8, 15–23; 42:15–16; mo e 47:7–11 (fakatokangaʻi ange ko e vahe 47 ʻoku fakahoko ia ki Pāpilone, ne nau puke pōpula ʻa ʻIsilelí). Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi potu-folofola ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamāmaní? Ko e hā ʻoku nau akoʻi atu fekauʻaki mo e ʻOtuá? Fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻe ala mahuʻinga ai e pōpoakí ni ki he kakai Siu ne nofo pōpulá. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koé?

Vakai foki, “Afe Mai HēNgaahi Himí, fika 87.

ʻĪsaia 41:8–13; 42:1–7; 43:9–12; 44:21–28; 45:1–4; 48:10; 49:1–9

“Ko ʻeku tamaioʻeiki koe.”

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻi he kotoa ʻo e ʻĪsaia 40–49 ki Heʻene “tamaioʻeikí” mo ʻEne “kau fakamoʻoní.” ʻI he ngaahi potufolofola ʻe niʻihi hangē ʻoku ʻuhinga e ngaahi leá ni kia Sīsū Kalaisi (vakai, ʻĪsaia 42:1–7), ʻoku ʻuhinga e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ki he fale ʻo ʻIsilelí (vakai, ʻĪsaia 45:4), pea ʻuhinga e niʻihi kehe ki he Tuʻi ko Kolesí, ʻa ia naʻá ne fakaʻatā e kakai Siú ke nau foki ki Selusalema pea toe langa e temipalé (vakai, 44:26–45:4). Ka ‘i he tūkunga takitaha, te ke ala fakakaukau foki ki he founga ʻoku kaunga ai kiate koe e ngaahi potufolofolá ʻi hoʻo hoko ko ha tamaioʻeiki mo ha fakamoʻoni ʻo e ʻEikí. Hangē ko ʻení, fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

ʻĪsaia 41:8–13; 42:6; 44:21. Ko e hā kuo uiuiʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke fakahokó? Fakakaukau ki he ngaahi fatongia he Siasí pea pehē mo e ngaahi fatongia fakafuakava kehe ke tauhi kiate Iá. ʻOkú Ne poupouʻi fēfē koe mo “puke ho nimá” (ʻĪsaia 42:6) ʻi hoʻo ngāué? Kuó Ne “fakamaʻa” fēfē koe ke ke hoko ko ʻEne tamaioʻeiki? (vakai foki, ʻĪsaia 48:10).

ʻĪsaia 43:9–12. Ko e hā ha founga ʻokú ke hoko ai ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi? Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻi hoʻo moʻuí kuó ne fakahaaʻi atu ko Ia ʻa e Fakamoʻuí?

ʻĪsaia 49:1–9. Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni ʻi he taimi ʻoku ngali “fakaʻosi noa pē … pea taʻeʻaonga” hoʻo ngaahi feingá mo e ngāué? (veesi 4).

Vakai, Mōsaia 18:9.  

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻĪsaia 40:3–4.Ke vakai‘i pe ko e hā ʻene ʻuhinga ke “teuteu ʻa e hala ʻo [e ʻEikí,” ʻe lava homou fāmilí ʻo fakahangatonu ha meʻa naʻe piko, fakamaʻa ha faliki ʻoku felekeu, pe fakaʻataʻatā ha hala ʻi he kelekele makamaká. Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali e ʻū tā ʻo Sione Papitaisó mo Siosefa Sāmitá (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 35, 87). Naʻá na teuteuʻi fēfē ʻa e hala ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí? (vakai, Luke 3:2–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3). ʻOku tau tokoni fēfē ke teuteu ʻa e hala Maʻaná? (hangē ko ʻení, vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:10).

ʻĪsaia 40:28; 43:14–15; 44:6.Ko e hā ha ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he huafa takitaha ʻo fekauʻaki mo Iá?

ʻĪsaia 41:10; 43:2–5; 46:4.ʻOku hā ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he himi “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga” (Ngaahi Himí, fika 37). Mahalo ‘e fiefia homou fāmilí ke hivaʻi fakataha e himí mo kumi e ngaahi kupuʻi lea ai ʻoku faitatau mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻo kau kia Sīsū Kalaisí?

ʻĪsaia 44:3–4; 45:8.Hili hono lau e ngaahi veesi ko ʻení, ʻe lava homou fāmilí ʻo fuʻifuʻi ha kiʻi fuʻu ʻakau ʻi homou talanoa kau ki he ngaahi tāpuaki kuo lilingi hifo ʻe he ʻEikí ki aí. Ko e hā ʻoku hoko ki ha fuʻu ʻakau ʻi he taimi ʻoku tau fuʻifuʻi aí? Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolú ʻi Heʻene faitāpuekina kitautolú?

ʻĪsaia 48:17–18.Fakakaukau ke faka‘aliʻali ha ʻū tā pe vitiō ʻo ha vaitafe mo e ngaahi peau ʻo e tahí. ‘E founga fēfē ha tatau ʻa e melinó mo ha vaitafé? ‘E founga fēfē ha tatau ʻa e angamāʻoniʻoní mo e ngaahi peaú?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 37.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Faka‘uhingaʻi e ngaahi leá. Feinga ke kumi e fakaʻuhinga ʻo e ngaahi lea ʻi he folofolá ʻoku ʻikai mahino kiate koé—pea aʻu ki he ngaahi lea ʻokú ke pehē ʻoku mahino kiate koé. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke tokoni e ngaahi fakaʻuhingá ke kehe hoʻo lau ha veesi pea maʻu ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie foʻou.

ʻĪmisi
ko Sīsū mo e taʻahine mo ha tangata

“Kuo fakafiemālieʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa hono kakaí, pea te ne ʻaloʻofa ki hono kakai mamahí” (ʻĪsaia 49:13).Lolo Faitoʻo ʻi Kiliatí, tā ʻe Ann Adele Henrie

Paaki