Fuakava Motuʻá 2022
5–11 Sepitema. ʻĪsaia 1–12: “Ko e ʻOtua Ko Hoku Fakamoʻuí”


“5–11 Sepitema. ʻĪsaia 1–12: ‘Ko e ʻOtua Ko Hoku Fakamoʻuí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“5–11 Sepitema. ʻĪsaia 1–12,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
tohi ʻa e palōfita ʻi he kuongamuʻá

ʻOku kikiteʻi ʻe he Palōfita ko ʻĪsaiá Hono ʻAloʻi ʻo Kalaisí, tā ʻe Harry Anderson

5–11 Sepitema

ʻĪsaia 1–12

“Ko e ʻOtua Ko Hoku Fakamoʻuí”

Fekumi ki ha tataki fakalaumālie ʻi hoʻo akó. ʻOku mahino lelei taha e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻi he taimi ʻoku tau “fonu ʻi he laumālie ʻo e kikité,” ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe Nīfaí (2 Nīfai 25:4).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Neongo kapau ko hoʻo fuofua lau ʻeni e tohi ʻa ʻĪsaiá, mahalo te ke maʻu ha ngaahi potufolofola kuó ke maheni mo ia. Ko hono ʻuhingá, ʻi he kotoa ʻo e kau palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá, ko ʻĪsaia pē ʻoku lahi taha hono fakaʻaongaʻi ʻene ngaahi leá ʻi he ngaahi tohi folofola kehé, kau ai e Fakamoʻuí Tonu. ʻOku faʻa ʻasi foki e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ʻi he ngaahi himí mo e hiva toputapu kehé. Ko e hā ʻoku tuʻo lahi ai hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá?

Ko e moʻoní ko e ʻuhinga ʻe taha he naʻe maʻu ʻe ʻĪsaia ha meʻa-foaki ki hono fakahaaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha lea mahino, mo fakangalongataʻa. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. Kuo tākiekina ʻe ʻĪsaia ha kau palōfita ʻo laui toʻu tangata koeʻuhí naʻe ope atu e ngaahi moʻoni naʻá ne akoʻí mei hono kuongá—ʻa e kakai ʻIsileli ne moʻui ʻi he vahaʻa ʻo e 740 mo e 701 BC. Ko hono fatongiá ke fakaʻā hotau matá ki he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ki he huhuʻí, ʻa ia ʻoku lahi ange ia ʻi ha puleʻanga pe kuonga ʻe taha. Na‘e ako ʻe Nīfai meia ʻĪsaia neongo naʻe fakamavaheʻi ia mo hono kakaí mei he toenga ʻo ʻIsilelí, ka naʻa nau kei kau pē ʻi he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá. Na‘e ʻilo ʻe he kau faʻu tohi he Fuakava Foʻoú ha ngaahi kikite ʻia ʻĪsaia ʻo fekauʻaki mo e Mīsaiá, ʻa ia ne nau mamata tonu ki heʻene hokó. Pea naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻia ʻĪsaia ha tataki fakalaumālie ki he ngāue ʻi he ʻaho kimui ní ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo hono langa ʻo Saioné. ‘I hoʻo lau e tohi ʻĪsaiá, ko e hā te ke akó?

Ke ako lahi ange fekauʻaki mo ʻĪsaia mo ʻene ngaahi tohí, vakai ki he “ʻĪsaia” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. Ke maʻu ha fakamatala fekauʻaki mo e taimi naʻe moʻui ai ʻa ʻĪsaiá, vakai ki he 2 Ngaahi Tuʻi 15–20 mo e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 26–32.

ʻĪmisi
Learn More image
ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

ʻĪsaia 1–12

ʻE lava fēfē ke mahino lelei ange kiate au e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá?

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ʻo pehē, “Fakatotolo faivelenga ki he ngaahi meʻá ni; he ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá” (vakai, 3 Nīfai 23:1–3). Ka ʻe lava ʻo faingataʻa e tohi ʻa ʻĪsaiá ke mahino ki he tokolahi. Ko ha fanga kiʻi tokoni ʻeni ke tokoni atu ke ʻuhingamālie ange e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá kiate koe:

  • Fakalaulauloto ki he ngaahi faka‘ilonga mo e fakatātā ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻĪsaiá. Hangē ko ʻení, fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke pehē naʻe loto ʻa ʻĪsaia ke fakahā mai ʻi heʻene tohi fekauʻaki mo ha ngoue vaine (vakai, ʻĪsaia 5:1–7), ko e ngaahi vai ʻo Siloá (vakai, ʻĪsaia 8:5–10), ko ha fuka (ensign) (vakai, ʻĪsaia 5:26), mo ha fuka (flag) (vakai, ʻĪsaia 11:10,12).

  • Fehuʻi loto kiate koe ʻi he vahe kotoa pē ʻokú ke laú, “Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?” (vakai, 1 Nīfai 19:23).

  • Kumi e ngaahi kaveinga ʻoku felāveʻi ki hotau kuongá, ʻo hangē ko e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí, ko hono fakamoveteveteʻi mo tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí, mo e Nofotuʻí. Te ke lava foki ʻo tauhi ha lisi ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola meia ʻĪsaia ʻoku akoʻi kau ki he ngaahi kaveingá ni.

  • Fakaʻaongaʻi e ngaahi tokoni ki he akó ʻi he feituʻu ʻe malava aí, ʻo hangē ko ha tikisinali, ngaahi ʻuluʻi vahé, mo e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

Vakai foki, 2 Nīfai 25:1–8.

ʻĪsaia 1; 3;5

“Tuku ʻa e fai koví.”

Na‘e fakatokanga maʻu pē ʻa ʻĪsaia ki he Puleʻanga ʻo Siutá ʻo fekauʻaki mo honau tuʻunga fakalaumālié. Hili hono lau e ʻĪsaia 1, 3, mo e 5, te ke fakamatalaʻi fēfē e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakaí? Ko e hā ha ngaahi fakatokanga ʻokú ke maʻu ʻoku ngali ʻaonga ki hotau kuongá?

Makehe mei he ngaahi fakatokangá, mahalo te ke fakaʻilongaʻi foki mo e ngaahi pōpoaki ʻo e ʻamanaki leleí ki ʻIsileli angahalaʻiá (hangē ko ʻení, vakai ki he ʻĪsaia 1:16–20, 25–27; 3:10). Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei he ngaahi pōpoaki ko ʻení?

ʻĪsaia 2; 4; 11–12

‘E fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngāue lahi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ko ha ngaahi kikite ia ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga pau ki hotau kuongá. Ko e fē ʻi he ngaahi fakamatala ʻa ʻĪsaia ki he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi he vahe 2; 4; 11–12 ʻoku tautautefito ʻene ueʻi fakalaumālie koé? (ʻOku ʻomi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–6 ha ngaahi fakakaukau ʻaonga fekauʻaki mo e ʻĪsaia 11.) Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea mo e huhuʻi ʻo Saioné? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke fai hili hono lau e ngaahi vahe ko ʻení?

Vakai foki, ʻĪsaia 5:26; 10:20.

ʻĪsaia 6

ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau palōfitá.

Naʻe toe fakamatala ʻa ʻĪsaia ʻi he vahe 6, ki hono uiuiʻi ia ke hoko ko ha palōfitá. ‘I hoʻo lau e vahe ko ʻení, ko e hā ʻokú ke mahuʻingaʻia ai fekauʻaki mo e meʻa ne aʻusia ʻe ʻĪsaiá? ‘Oku tākiekina fēfē ʻe he vahé ni ʻa e anga hoʻo fakakaukau ki he ʻEikí, ko ʻEne kau palōfitá, mo e ngāue ʻoku uiuiʻi kinautolu ke fakahokó?

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne fuofua ha pēpē

“He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha” (ʻĪsaia 9:5).

ʻĪsaia 7–9

Naʻe kikite ʻa ʻĪsaia kia Sīsū Kalaisi.

‘I he kamataʻanga ʻo e ngāue ʻa ʻĪsaiá, naʻe fakataha ʻa e Puleʻanga ʻIsilelí (ne ʻiloa foki ko ʻIfalemí) mo Sīlia ke maluʻi kinautolu mei ʻAsīlia. Naʻe loto ʻa ʻIsileli mo Sīlia ke fakamālohiʻi ʻa ʻĀhasi ko e tuʻi ʻo Siutá, ke nau kau fakataha. Ka naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia he ʻikai ola lelei ʻenau kau fakatahá peá ne faleʻi ʻa ʻĀhasi ke falala ki he ʻEikí (vakai, ʻĪsaia 7–9, tautautefito ki he ʻĪsaia 7:7–9; 8:12–13).

ʻI hono faleʻi ʻe ʻĪsaia ʻa ʻĀhasí, naʻá ne fai ai ha ngaahi kikite ʻiloa, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ʻĪsaia 7:14; 8:13–14; 9:2, 6–7. Neongo ʻoku ʻikai fuʻu mahino e ʻuhinga ʻo e ngaahi kikité ni ʻi he kuonga ʻo ʻĀhasí, ka ʻoku mahino ʻoku fekauʻaki ia mo Sīsū (vakai foki, Mātiu 1:21–23; 4:16; 21:44; Luke 1:31–33). Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he ngaahi veesi ko ʻeni?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

ʻĪsaia 1:16–18.Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, te mou lava ʻo lau e konga “ʻOku ʻI ai Hotau Niʻihi He ʻIkai Pē ke Teitei Ongoʻi Feʻunga Ia” mei he pōpoaki ʻa Sisitā Seiloni ʻIupangikē ko e “Ko Kalaisi ʻa e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí” (Ensign pe Liahona, Mē 2019, 75). Pe te mou lava ʻo fakatātaaʻi e founga ʻoku lava ai ʻo toʻo ʻa e ʻulí mei he valá. ‘Oku kehe fēfē e pōpoaki ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení mei he meʻa ʻoku loto ʻa Sētane ke tau tui ki aí?

ʻĪsaia 2:1–5.ʻE lava e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo fili ha veesi ʻe taha mei heni pea tā fakatātaaʻi e meʻa ʻokú ne fakamatalaʻí. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he temipalé ʻo fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa e ʻEikí? ‘Oku tāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau “ʻaʻeva ʻi he maama ʻo [e ʻEikí]”? (ʻĪsaia 2:5).

ʻĪsaia 4:5–6.Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā nai e ʻuhinga ʻo e ngaahi talaʻofá ni? ʻOkú Ne fakahoko fēfē kinautolú? (Vakai foki, ʻEkesōtosi 13:21–22.)

ʻĪsaia 7:14; 9:1–7.ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi tā fakatātā pe ʻū tā mei he ngaahi makasini ʻa e Siasí, te mou lava ʻo faʻu ha pousitā ʻo fakaʻaliʻali ai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau ako kau kia Sīsū Kalaisi mei he ngaahi veesi ko ʻení.

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Vakai ʻe Kāinga,” Ngaahi Himí, fika 4.

Ko Hono Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Kole tokoni ki he ʻEikí. ʻOku tau fie maʻu e fakahā fakatāutahá ke mahino e ngaahi folofolá. Naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7).

ʻĪmisi
Temipale Idaho Falls Idaho ʻi he matangí

Naʻe akoʻi ʻe ʻĪsaia ʻe hoko ʻa e tāpanekalé “ko e potu hūfanga” mo e “maluʻanga mei he afā mo e ʻuha” (ʻĪsaia 4:6).Temipale Idaho Falls Idaho

Paaki