Fuakava Motuʻá 2022
19–25 Sepitema, ʻĪsaia 40–49: “Mou Fakafiemālieʻi ʻa Hoku Kakaí”


“19–25 Sepitema, ʻĪsaia 40–49: ‘Mou Fakafiemālieʻi ʻa Hoku Kakaí,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“19–25 Sepitema, ʻĪsaia 40–49,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata kui

Healing the Blind Man [Fakaʻā ʻa e Tangata Kuí], tā ʻe Carl Heinrich Bloch

19–25 Sepitema

ʻĪsaia 40–49

“Mou Fakafiemālieʻi ʻa Hoku Kakaí”

Mahalo ʻe momou ha kakai ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he kalasí koeʻuhí he ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi lelei ʻa e folofolá. Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e kau mēmipa kotoa pē ʻo e kalasí ke nau ongoʻi ʻoku mahuʻinga ʻenau ngaahi ʻilo fakalaumālié?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakakaukau ke hiki ha fehuʻi hangē ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā e meʻa ne akoʻi atu ʻe he Laumālié ʻi hoʻo ako ʻa e ʻĪsaia 40–49? ʻE lava ke fakalaulauloto ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he fehuʻi ko ʻení pea hiki ʻa e ngaahi talí, pea ʻe lava ke vahevahe ʻe ha niʻihi ʻenau ngaahi fakakaukaú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

ʻĪsaia 40–49

ʻE lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi pea ʻomi ha ʻamanaki lelei.

  • ʻOku fokotuʻu mai ʻe hefokotuʻutuʻu ki he uiké ni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke fekumi ki he ngaahi pōpoaki ʻo e fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei ʻi he ʻĪsaia 40–49 pea lisi ha ngaahi potufolofola ke kamata ʻaki. Te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha pōpoaki ne nau maʻu. Poupouʻi kinautolu ke nau talanoa ki he ʻuhinga ne mei ala tokoni ai e ngaahi pōpoaki ko ʻení ki he kakai Siu ne puke pōpulá pea mo e founga ʻe ala tokoni ai kiate kitautolu he ʻaho ní. Te ke lava foki ʻo vahevahe mo kinautolu ʻa e ngaahi potufolofola naʻá ke maʻu ʻi hoʻo ako fakatāutahá. Ko e hā e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ʻiloʻi kau kiate Iá? ʻOkú Ne fakafiemālieʻi fēfē kitautolú? Te ke lava ʻo fakamanatu ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ko e “Sihova” ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku ʻuhinga ia ki he ʻEikí pe Sīsū Kalaisi.

  • Ko e himi “ʻE Kāinga Kuo Langa ha Tuʻunga” (Ngaahi Himí, fika 37) ʻoku toʻo ia mei he ngaahi lea ʻa ʻĪsaia ʻi he ʻĪsaia 41:10; 43:2–5; 46:4. Hili hono lau e ngaahi potufolofola ko ʻení mo hono hivaʻi e ngaahi veesi ʻo e himí, ʻe lava ke talanoa e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e ngaahi taimi ne nau ongoʻi ai ne nau kau fakataha mo e ʻEikí pea mo e founga ne tokoniʻi ai kinautolu ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá ke “ʻoua naʻa [nau] manavaheé.”

ʻĪmisi
ʻOku ʻafio ʻa Sīsū ʻi he kelekelé ʻo akoʻi e kakaí

“Te ne fafanga ʻene fanga sipí ʻo hangē ko e tauhí” (ʻĪsaia 40:11).

ʻĪsaia 40:1–3, 9–11; 43:8–13; 48:20–21; 49:1–9

“Ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻa kimoutolu.”

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko e “kau fakamoʻoni” ʻa e ʻEikí? ʻE lava ke fakalaulauloto ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau lau ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange mei heni: ʻĪsaia 40:1–3, 9–11; 48:20–21; 49:1–9. ʻE lava foki ke ʻomi ʻe he fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Angé” ha ngaahi tali. Ko e hā ʻa e “ongoongolelei” ʻoku tau vahevahe ʻi heʻetau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa e ʻEikí? Ko e hā ʻa e meʻa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke “ʻoua ʻe manavahē” ke vahevahe ʻetau fakamoʻoní? (ʻĪsaia 40:9). ʻE lava ke talanoa ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo ha ngaahi faingamālie ʻoku nau maʻu ke nau hoko ai ko ha kau fakamoʻoni ʻa e ʻEikí pea mo e founga ʻe lava ke tāpuekina ai ʻe heʻenau fakamoʻoní ʻa e niʻihi kehé.

  • Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻi he ʻĪsaia 43:8–13, te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau fakakaukauloto kuo ui kinautolu ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻi ha hopo he fakamaauʻangá. ʻI he hopo ko ʻení, kuo fakaʻilo ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene fakahoko ʻa e fakamatala ʻoku lekooti ʻi he ʻĪsaia 43:11. Kapau naʻe ui kitautolu ke hoko ko ha fakamoʻoni ke poupouʻi e fakamatala ʻa Sīsuú (vakai, veesi 10), ko e hā ha fakamoʻoni te tau fai? Ko e hā ha fakamoʻoni mei heʻetau moʻuí te tau vahevahe?

ʻĪsaia 48:10; 49:13–16

ʻE lava ke fakaleleiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi hotau ngaahi faingataʻá.

  • Mahalo naʻa lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga ʻe ala tokoni ai ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻĪsaia 48:10: “ʻOku fakahaohaoaʻi mo fakamaʻa kitautolu pea tau teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e angatonú ʻoku fakamālohia he hoko mai ʻa e faingataʻá” (“Ko e Hiva Naʻe ʻIkai Lava Ke Nau Hivaʻí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 106). Te nau lava foki ke talanoa ki he founga kuo tokoni ai ʻa e “hoko mai ʻa e faingataʻá” ke fakamaʻa fakalaumālie kinautolú. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻĪsaia 49:13–16 ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí?  

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi angé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Ko e tuʻu ko ha fakamoʻoní.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Makeleta D. Nātolo ʻa e ʻuhinga ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9):

“ʻI he tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻi he taimi kotoa peé, ʻoku tau palōmesi ai ke ʻofa ki he ʻEikí, ke fakalāngilangiʻi Ia he taimi kotoa pē—ʻi he ʻahó mo e poʻulí, māfaná mo e momokó, fiefiá mo e mamahí—ʻofa ki he ʻEikí pea fakahaaʻi e ʻofa ko iá ʻi heʻetau tōʻonga moʻuí.…

“ʻOku ʻuhinga ʻa e tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻi he meʻa kotoa peé ki he meʻa kotoa pē—ʻa e meʻa lalahi, meʻa iiki, ʻi he fetalanoaʻaki kotoa pē, ʻi he fakakatá, ʻi he vaʻingá mo e ʻū tohi ʻoku laú pea mo e mūsika ʻoku fanongo ki aí, ʻi he ngaahi ngāue ʻoku poupouʻí, ʻi he ngāue ʻoku fakahokó, ʻi he vala ʻoku tuí, ʻi he ngaahi kaungāmeʻá ʻoku feohi mo iá.…

“Ko hono fakaʻosí, ʻoku tau pehē te tau tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi feituʻu fakatokolahí ka ʻi he ngaahi feituʻu fakatāutahá, ʻi he liló, ʻi he ngaahi potu fakapoʻulí pe māmá; ʻi he lotú, akó, ʻi ʻapi, pe meʻalelé; ʻi he ngaahi ʻotu moʻungá pe matātahí; ʻi he veʻehalá pe ʻi he paʻaké.…

“ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki hono fungani ʻo e meʻaʻofa ʻo e [Fakamoʻuí] kiate kitautolú, ko e hā nai ha kihiʻi meʻa siʻi te tau lava ʻo fai Maʻana pea mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻa ia naʻá Ne fekauʻi Iá? Te tau lava ʻo tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻo ʻEna ʻofá mo e ngaahi akonakí ʻi he taimi kotoa pē, ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (“Stand as a Witness,” Ensign, May 2000, 93, 95).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaafeʻi ʻa e ako fakamātoató. “ʻOku fatongia ʻaki pē ʻe he kau akó ʻa ʻenau akó. Fakakaukau ki he founga te ke lava ʻo tokoni ai ki he kau akó ke nau tali mo fakahoko e fatongiá ni” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí,29).).

Paaki