Fuakava Motuʻá 2022
17–23 ʻOkatopa. Selemaia 30–33; 36; Tangilaulau ʻa Selemaia 1; 3: “Te U Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia”


“17–23 ʻOkatopa. Selemaia 30–33; 36; Tangilaulau ʻa Selemaia 1; 3: ‘Te U Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“17–23 ʻOkatopa. Selemaia 30–33; 36; Tangilaulau ʻa Selemaia 1; 3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo Selemaia ko e palōfitá

The Cry of Jeremiah the Prophet [Ko e Tangi ʻa Selemaia ko e Palōfitá], tā ʻa Nazarene School

17–23 ʻOkatopa

Selemaia 30–33; 36; Tangilaulau ʻa Selemaia 1; 3

“Te U Liliu ʻEnau Mamahí ko e Fiefia”

Fakalaulauloto ki he ngaahi ongo naʻá ke maʻu lolotonga hoʻo ako fakataautaha ʻa e tohi Selemaiá mo e Tangilaulau ʻa Selemaiá. Ko e hā ha ngaahi potufolofola mei he ngaahi vahe ko ʻení ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻuhingamālie kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei heʻenau ako e folofolá, te ke lava ʻo tohiʻi he palakipoé ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e Kuó u ako ko e…, ʻOku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni ki…, pe Kuó u aʻusia… ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha meʻa mei he tohi Selemaiá pe Tangilaulau ʻa Selemaiá ke fakakakato ʻaki e ngaahi fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Selemaia 30–31; 33; Tangilaulau ʻa Selemaia 1:1–7; 3:1–5

ʻE ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsilelí mei he pōpulá pea tānaki kinautolu.

  • ʻE lava ke ʻomi ʻe he ngaahi pōpoaki fakatuʻamelie ʻi he tohi Selemaiá ha ʻamanaki lelei ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi honau ngaahi tūkunga ʻonautolú. Mahalo ʻe lava ke aleaʻi ʻe hoʻo kalasí ʻa e ngaahi tūkunga ʻe lava ke ne fakatupunga e kakai ʻi hotau kuongá ke nau ongoʻi siva e ʻamanakí hangē ko e meʻa ne ongoʻi ʻe he kakai ʻi he kuonga ʻo Selemaiá (vakai, Selemaia 30:5; 31:15; Tangilaulau ʻa Selemaia 1:1–7; 3:1–5; mo e fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Angé”). Hili iá, te ke lava leva ʻo vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu pea fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke nau toe vakaiʻi ʻa e Selemaia 30; 31; mo e 33 ki ha ngaahi pōpoaki te ne ala ʻomi ha ʻamanaki lelei ki he kakai he ʻaho ní. Kuo tokoni fēfē ʻa e ʻamanaki lelei ki he ʻEikí ke tau kātekina e ngaahi ʻahiʻahí?

Selemaia 31:31–34; 32:37–42

“Te nau hoko ko hoku kakai, pea te u hoko ko homau ʻOtua.”

  • ʻE ala tokoni ʻa hono toe vakaiʻi ʻo e Selemaia 31:31–34; 32:37–42 ke fakalaulauloto hoʻo kalasí ki he ngaahi fuakava kuo nau fakahokó. Ko ha founga ʻe taha ke poupouʻi ai ha fealeaʻaki ki he ngaahi veesi ko ʻení ko e tuku ha kiʻi taimi maʻá e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e ngaahi vēsí pea hiki leva ʻi ha laʻipepa ha fehuʻi te nau saiʻia ke fehuʻi ki he kalasí fekauʻaki mo e meʻa ne nau laú. Hangē ko ʻení, mahalo te nau fie aleaʻi ʻa e ʻuhinga ke tohi ʻa e fono ʻa e ʻOtuá ʻi hotau laumālié (vakai, Selemaia 31:33) pe ko e founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi fuakavá ke tau ʻiloʻi ʻa e ʻEikí (vakai, Selemaia 31:34). Te ke lava ʻo tānaki ʻa e ngaahi fehuʻí pea fili ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ke aleaʻi fakataha. Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne fakalotoa kitautolu ke tau loto-toʻa ʻi hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá?

ʻĪmisi
taʻahine ʻokú ne ako e folofolá

ʻE lava ke ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi folofolá ke tau fakatomala pea tafoki ki he ʻEikí.

Selemaia 36

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi folofolá ʻa e mālohi ke fakatafoki kitautolu mei he koví.

  • Mahalo ne maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e folofolá ʻi heʻenau ako ʻa e Selemaia 36 ʻi ʻapí. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó. Te ke lava foki ʻo vahe ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e hingoa ʻo ha tokotaha ʻi he vahé pea fakaafeʻi ke nau lau ʻa e meʻa ne fai ʻe he tokotaha ko iá ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi folofola mo e ngāue ʻa e ʻEikí (vakai, veesi 1–3, 27–31); Selemaia (vakai, veesi 4–7,32); Paluki (vakai, veesi 4, 8–10, 14–18); Sehuti mo e Tuʻi ko Sihoiakimi (vakai, veesi 20–26); mo ʻElinatani, Telaia mo Kemalia (vakai, veesi 25). ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe heʻetau ngaahi leá mo e ngāué ʻa e anga ʻetau ongo ki he ngaahi folofolá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi angé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Te ke lava maʻu pē ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ki ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe ala fakatupunga ai ha niʻihi ke mole ʻenau ʻamanaki leleí, pea naʻá ne fai ha faleʻi ki he feituʻu ke maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí:

“Mahalo ʻe ʻi ai hatau niʻihi ʻe femoʻuekina e moʻuí ʻi he moʻutāfuʻuá, taʻefiemālié, mo loto-mamahí. Ko ha niʻihi tokolahi ʻoku nau ongoʻi feifeiavale ke fehangahangai mo e moveuveu ʻoku ngali ikuna ʻi he māmaní. Ko ha niʻihi ʻoku nau loto-ʻita ki ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fai ha ngaahi meʻa ke maumauʻi ai ʻa e tuʻunga ʻulungaanga maʻá koeʻuhí he ʻoku fakahikihikiʻi ia ʻi he māmaní. … Ko ha niʻihi kuo nau aʻu ʻo fakavaivaiʻi kinautolu ke tali ʻa e angahala mo e anga fakamamahi ʻo e māmaní ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai lava ke toe fakaleleiʻi. Kuo nau foʻi ʻi he ʻamanaki leleí.…

“…Ko ha niʻihi ʻiate kitautolu kuo siva ʻaupito pē e ʻamanakí koeʻuhí ko e faiangahalá mo e maumaufonó. ʻE lava ʻe ha taha ʻo femoʻuekina ʻi he ngaahi fakakaukau fakaemāmaní pea ʻikai ai ke ne toe ʻilo ha haoʻanga mei ai kae mole ʻaupito meiate ia ʻa e ʻamanaki leleí. Ko ʻeku kōlenga ki he kakai kotoa pē kuo nau tō ʻi he tauhele ko ʻeni ʻa e filí ke ʻoua naʻa mou teitei foʻi! ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga vivili ʻoku hangē ʻokú ke ʻi aí pe ko e hā e tuʻunga vivili ʻe hoko ki aí, kātaki ʻo tui mai kiate au, te ke lava maʻu pē ʻo ʻamanaki lelei. Maʻu pē” (“The Joy of Hope Fulfilled,” Ensign, Nov. 1992, 31–32).

“Ko hono moʻoní, ko ʻetau ʻamanaki lelei pē ʻe taha ki he maluʻanga fakalaumālie lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení ko e tafoki ʻetau fakakaukaú mo hotau lotó kia Sīsū Kalaisi. … Ko e tui ki he ʻOtuá pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻoku matuʻaki mahuʻinga ia kiate kitautolu ke tau kei maʻu ai ha fakakaukau ʻoku potupotutataú lolotonga e ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá” (“The Joy of Hope Fulfilled,” 32).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Muimui ki he Laumālié. He ʻikai te ke lava ʻo tala ʻa e huʻunga ʻo e lēsoni kotoa pē, ka ʻi hoʻo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, te Ne fakahinohino ʻa e lēsoní. ʻI he taimi ʻokú ke mateuteu fakalaumālie aí, ʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí “ʻi he mōmeniti ko iá, ʻa e meʻa ke [ke] leaʻakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:6; vakai foki, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 10).

Paaki