Fuakava Motuʻá 2022
10–16 ʻOkatopa. Selemaia 1–3; 7; 16–18; 20: “Naʻá Ku ʻIlo Koe ʻi he Heʻeki Ai Te U Fakatupu Koe ʻi he Fatú”


“10–16 ʻOkatopa. Selemaia 1–3; 7; 16–18; 20: ‘Naʻá Ku ʻIlo Koe ʻi he Heʻeki Ai Te U Fakatupu Koe ʻi he Fatú,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“10–16 ʻOkatopa. Selemaia 1–3; 7; 16–18; 20,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
lea ʻa e palōfitá ki he kakaí

Jeremiah [Selemaia], tā ʻe Walter Rane

10–16 ʻOkatopa

Selemaia 1–3; 7; 16–18; 20

“Naʻá Ku ʻIlo Koe ʻi he Heʻeki Ai Te U Fakatupu Koe ʻi he Fatú”

ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí, pea fekumi ki he tataki ʻa e Laumālié ke ke ʻilo ʻa e ngaahi pōpoaki ʻe mahuʻinga taha kiate kinautolú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ko ha founga ʻe taha ʻe lava ke ke poupouʻi ai ʻa e feʻinasiʻakí ko e fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tohi ʻi ha laʻipepa ha foʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ne nau ako lolotonga ʻenau ako e tohi Selemaiá he uike ní. Te ke lava leva ʻo tānaki ʻa e ʻū laʻipepá pea fili ha ʻū laʻipepa ʻe niʻihi ke aleaʻi fakakalasi. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi tohi ʻa Selemaiá ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Selemaia 1:4–19

ʻOku uiuiʻi ʻa e kau palōfitá ke nau lea ʻaki e folofola ʻa e ʻEikí.

  • ʻE lava ke ke kamataʻi ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e uiuiʻi ʻa Selemaia ko ha palōfitá ʻaki haʻo fakaʻaliʻali ha laʻitā ʻo e palōfita moʻuí pea kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e founga ne nau ʻilo ai naʻe uiuiʻi ia ʻe he ʻOtuá. Te ke lava ʻo kole ange ke nau vahevahe ʻa e founga kuo nau tokoni ai ki he niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení. ʻOku faitāpuekina fēfē ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa ʻetau moʻuí? ʻE lava leva ke lisi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e kau palōfitá mei he Selemaia 1:4–19. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku “taʻaki” pe “veteki” ʻe he kau palōfita ʻi hotau kuongá? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau “langa hake” mo “toó”? (veesi 10).

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne ako ʻe Selemaia fekauʻaki mo ia ʻi he Selemaia 1:5. Ko e hā nai ha founga ne liliu ai ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú? ʻE lava ke laukonga ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fakamatala ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Angé” pea mo e ngaahi potufolofola ko ʻeni ʻokú ne poupouʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻAlamā 13:1–4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:53–56; ʻĒpalahame 3:22–23. ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻa e anga ʻo ʻetau moʻui ʻi he fakamatelié?

ʻĪmisi
tokotaha ʻoku tuʻu ʻi loto ʻi ha tangikē mei he kuonga muʻá

Ne fakaʻaongaʻi ʻe he kakai ʻIsilelí he kuonga muʻá ha ʻū tangikē ʻi lolofonua ke tānaki ai e vai maʻá.

Selemaia 2; 7

“Kuo nau liʻaki au ko e matavai moʻui.”

  • Ke kamata ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e Selemaia 2:13, te ke lava ʻo tā he palakipoé ha tangikē (ko ha tānakiʻanga vai lahi ʻi lolofonua) pea mo ha matavai mapunopuna (hangē ko ha anovai maʻa fakanatula). ʻE lava leva ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Selemaia 2:13 pea talanoa ki he ʻuhinga ʻoku lelei ange ai ke ʻomi e vaí mei ha matavai kae ʻikai ko hano keli ha tangikē tanakiʻanga vaí. Ko e hā nai ʻa e faitatau fakalaumālie ʻo hono ngaohi ha tangikē tānakiʻanga vai kuo maumaú? Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e ngaahi veesi mei he Selemaia 2 mo e7 pea vahevahe ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ne liʻaki ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e “matavai moʻuí” (hangē ko ʻení, vakai ki he, Selemaia 2:26–28; 7:2–11). Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e “matavai moʻuí” ko ha fakatātā lelei ki he meʻa ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú?

Selemaia 3:14–18; 16:14–15

ʻE tānaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí.

  • Tuʻunga ʻi he fakafehoanaki ʻe Selemaia ʻa hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki he fakatauʻatāinaʻi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipite ʻo fakafou ʻia Mōsesé, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Fononga Tokolahí (Exodus) (vakai, lēsoni ʻo e 4–10 ʻEpeleli ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí). Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau aleaʻi ʻa e founga ne ʻuhingamālie ai ʻa e Fononga Tokolahí ki he kau ʻIsilelí ʻo laui toʻu tangatá. ʻE lava leva ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Selemaia 16:14–15 pea talanoa ki he founga ʻe toe mahuʻinga ange ai ʻa hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki he kakai ʻo e ʻOtuá (vakai foki Selemaia 3:14–18). ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ne nau toe vakaiʻi ʻa e “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” ko ha konga ʻo ʻenau ako fakatāutahá, ʻa e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e tānaki ʻo ʻIsilelí (vakai, Russell M. Nelson mo Wendy W. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune 2018], fakalahi ki he New Era mo e Ensign, Aug. 2018, 2–17, ChurchofJesusChrist.org). Pe te mou toe vakaiʻi fakataha mo e kalasí ha ngaahi konga ʻo e pōpoakí. Ko e hā ha founga ʻoku tānaki ai ʻa ʻIsileli ʻi hotau feituʻú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi angé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“Ko ho laumālié ko ha meʻa ʻoku taʻengata. Naʻe folofola e ʻEikí ki Heʻene palōfita ko ʻĒpalahamé: ‘Naʻe fili koe ʻi he teʻeki ai ke fanauʻi koé’ [ʻEpalahame 3:23]. Naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí mo ha meʻa meimei tatau kia Selemaia [vakai, Selemaia 1:5] mo ha niʻihi kehe tokolahi [vakai, ʻAlamā 13:2–3]. Naʻá Ne fakahā foki mo ha meʻa tatau ʻo kau kiate kiate koe [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:55–56].

“Kuo ʻafioʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻi ha taimi fuoloa. Ko Hono foha mo e ʻofefiné, naʻá Ne fili ke ke haʻu ki he māmaní ʻi he taimi ko ʻení, ke hoko ko ha taki ʻi Heʻene ngāue maʻongoʻonga ʻi he māmaní. Naʻe ʻikai fili koé koeʻuhí ko ho tuʻunga fakaesinó ka ko ho ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie , hangē ko e loto-toʻá, mālohí, angatonu ʻo e lotó, holi ki he moʻoní, holi ke maʻu e potó, mo ha holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé.

“Naʻá ke ʻosi fakatupulaki ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungāngá ni ʻi he maama fakalaumālié. Te ke lava ʻo fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga kehé ʻi māmani ʻi hoʻo vilitaki ke fekumi kiate kinautolú” (“Ngaahi Fili ki ʻItānití,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013,107).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻaki ho lotó kotoa. Te ke hoko ko ha faiako anga faka-Kalaisi ʻi hoʻo tali ʻa e ongoongoleleí pea moʻui ʻaki ia he ʻaho kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he faiako anga faka-Kalaisí ia ke ke haohaoa—ka ke feinga pea toutou feinga pē. ʻI hoʻo fai fakamātoato ho lelei tahá pea fekumi ki ha fakamolemole he taimi ʻokú ke tōnounou aí, te ke lava ʻo hoko ko e ākonga ʻo Kalaisi ʻokú Ne finangalo ke ke hoko ki aí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 13–14.)

Paaki