Feagaiga Tuai 2022
21–27 Novema. Iona; Mika: “E Fiafia o Ia i le Alofa”


“21–27 Novema. Iona; Mika: “E Fiafia o Ia i le Alofa,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“21–27 Novema. Iona; Mika,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
alii o loo totolo i le matāfaga ma le tafolā i le moana i ona tua

Iona i le Matāfaga i Nineva, saunia e Daniel A. Lewis

21–27 Novema

Iona; Mika

“E Fiafia o Ia i le Alofa”

O le liua tumau e manaomia ai le sili atu nai lo le na o se lesona musuia o le Aoga Sa e taitasi i le lua vaiaso. Fautuaina tagata o le vasega e saili mo aafiaga patino faaleagaga i o tatou olaga atoa.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunaia

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Mafaufau e tusi fuaitau e pei o nei i le laupapa: O se upumoni na faamanatu mai ia te a’u, O se mea fou na ou aoaoina, ma le O se mea ou te manao e suesue atili. Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e iloilo ai mea na latou suesueina i le Iona ma le Mika e fesootai i se tasi o fuaitau i le laupapa.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Iona 1–4; Mika 7:18–19

E alofa mutimutivale le Alii ia i latou uma e liliu atu ia te Ia.

O le faamanatuina i lau vasega o le alofa mutimutivale o le Alii e mafai ona fesoasoani ia i latou e lagona Lona alofa mo i latou ma uunaia i latou ia salamo. E mafai ona e valaaulia le vasega e faitau le Mika 7:18–19 ma lisi i le laupapa nisi o mea na tutupu mai le Iona 1–4 e faaalia ai le fiafia o le Alii i le alofa mutimutivale. O a isi aafiaga o le alofa mutimutivale o le Atua e mafai ona tatou faasoa atu—mai tusitusiga paia po o o tatou lava olaga?

O le mauaina o le alofa mutimutivale o le Alii e mafai ona uunaia i tatou ia sili atu le alofa mutimutivale. O se tasi lenei o manatu e mafai ona fesoasoani i tagata o lau vasega e aoao e uiga i le alofa mutimutivale mai le tusi a Iona. E mafai ona e tusia se fesili faapenei i le laupapa: O a mea e mafai e le alofa mutimutivale o le Atua, e pei ona faaalia i le Iona 1–4, ona aoaoina a’u ia sili atu le alofa mutimutivale? E mafai e tagata taitoatasi o le vasega ona filifili se mataupu e iloilo ma vaavaai mo tali i le fesili. Tuu atu se taimi i tagata o le vasega e tōmanatu ai i avanoa latou te maua e suitulaga ai uiga faamasinosino i ni uiga alofa mutimutivale ia i latou lava po o isi.

Ata
tagata e toalua o loo talanoa i le vaitafe

E mafai ona tatou faasoa atu le talalelei i fanau a le Atua.

Iona1; 3–4

E manaomia e fanau uma a le Atua ona faalogo i le talalelei.

  • O le tasi ala e maua mai ai ni lesona mai le tala ia Iona o le faatusa lea i tala a faifeautalai i le Tusi a Mamona. Mafaufau e fatu ni koluma se lua i le laupapa ma ni autu Iona ma le Alema ma atalii o Mosaea. Valaaulia le vasega e faatusatusa uiga o Iona i le aoaoina o tagata o Nineva (tagai Iona1; 3–4) ma uiga o atalii o Mosaea i le aoaoina o sa Lamana (tagai Mosaea 28:1–5; Alema 17:23–25). O a mea ua tatou aoao mai lenei gaoioiga i le faasoaina atu o le talalelei i fanau uma a le Atua?

  • E pei o Iona, o le toatele o i tatou e ono lagona le musu e valaaulia isi e liliu atu i le Alii. O a ni nai mafuaaga na sola ai Iona mai lona valaauga e lapata’i tagata o Nineva? Aisea tatou te fefefe ai i nisi o taimi e faasoa atu le talalelei? E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai auala na fesoasoani ai le Alii ia i latou e faatoilalo lo latou fefe. O le fautuaga a Peresitene Henry B. Eyring i “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa ai mataupu faavae e mafai ona faaofofia ai a tatou taumafaiga e faasoa atu le talalelei.

Mika 6:6–8

“Se a foi se mea e finagalo ai Ieova ia te oe?”

  • Ua ta’ua i leMika 6:6–7 ni nai elemene o aga faaIutaia anamua. Ae o nisi mea e sili atu ona tāua i le Atua nai lo faatinoga e vaaia. Valaaulia tagata o le vasega e sue na mea tāua i le fuaiupu8. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faailoa mai fuaitau autu i lenei fuaiupu ma talanoaina le uiga o fuaiupu taitasi. Ona mafai lea ona latou filifili a latou fuaitau e fiafia i ai, sue ni mau e faatatau i ai i le Taiala i Tusitusiga Paia po o se viiga e fesootai i le tusi pese, ma faasoa mai mea ua latou aoaoina. Aisea e tāua ai nei mataupu faavae i le Alii?

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

Alofa, faataitaiga, ma le molimau.

Ina ua uma ona talanoaina le lapataiga a Iona i tagata o Nineva, na faasoa mai e Peresitene Henry B. Eyring se aafiaga lea na tuuina atu ai e lona tina ia te ia se lapataiga:

“Ou te manatua lava le talanoa lemu mai o lo’u tina ia te a’u i se tasi aoauli o se Aso Toonai, a o o’u laitiiti, sa ou talosagaina ai lana faatagaga ou te faia ai se mea na ou manatu sa matuai talafeagai lelei lava, ae na ia iloaina o se mea matautia. Ou te maofa lava i le mana na tuuina atu ia te ia, ou te talitonu na mai le Atua, ina ia ou liliuese ai i ni nai upu itiiti lava. E pei ona ou manatuaina ai ia upu, na faapea: “Oi, ou te masalo e mafai ona e faia lena mea. Ae o lau lava filifiliga .” Na pau le lapataiga o le faamamafa na ia tuuina i upu mafai ma le filifiliga. Ae na lava lea mo a’u.

“O lona mana e lapatai ai i ni nai upu laiti na āfua mai i ni mea se tolu na ou iloaina e uiga ia te ia. Muamua, na ou iloaina e alofa o ia ia te a’u. Lona lua, na ou iloaina ua uma ona ia faia le mea na ia manao ou te faia ma na faamanuiaina ai o ia. Ma le lona tolu, na ia faailoa mai ia te a’u lana molimau mautinoa e faapea, o le filifiliga na tatau ona ou faia na matua’i tāua lava, ma o le a ta’u mai e le Alii ia te a’u le mea ou te faia pe a ou fesili atu ia te Ia. Alofa, faataitaiga, ma le molimau: o ki na i lena aso” (“O le Leo o le Lapataiga,” Ensign, Nov. 1998,32).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Saunia oe lava ia. O le aoaoina atu ma le mamana o le talalelei e amata i le saunia o i tatou lava. Ae e te lei saunia lau lesona, taulai atu i le faatumuina o lou loto i le Agaga Paia e ala i le suesue ma le mataalia ma le tatalo. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 12.)

Lolomi