Seminare
Lesona 56—Mataupu Faavae ma Feagaiga 42: O Tulafono a le Alii


“Lesona 56—Mataupu Faavae ma Feagaiga 42: O Tulafono a le Alii,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)

“Mataupu Faavae ma Feagaiga 42,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 56: Mataupu Faavae ma Feagaiga 41–44

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42

O Tulafono a le Alii

auai atu i le malumalu

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42, na faataunuu ai e le Alii Lana folafolaga i le Au Paia o le a Ia tuuina mai ia i latou Lana tulafono pe a uma ona latou siitia atu i Ohaio. Sa Ia tuuina mai tulafono lautele o le amio mo tagata o le Ekalesia. O lenei lesona o le a fesoasoani i tamaiti aoga e faaalia ai lo latou alolofa mo le Alii e ala i le usiusitai i Ana poloaiga.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Manatu eseese e lua

Amata le vasega i le valaaulia o tamaiti aoga e mafaufau loloto ma faasoa o latou manatu i le fesili lenei:

  • Mai mea ua e vaaia i le lalolagi i aso nei, aisea e te manatu ai tatou te manaomia poloaiga mai le Atua?

Tusi le usitai ma le lē usitai i le pito i luga o koluma e lua i luga o le laupapa. Ona mafai lea e tamaiti aoga ona lisi i lalo o koluma e o faatasi ai mafuaaga e mafai ai e tagata ona usitai pe lē usitai i poloaiga.

Valaaulia tamaiti aoga e faaalu se minute e mafaufau loloto ai i a latou lava mafuaaga mo le tausia po o le le tausia o poloaiga a le Atua.

A o e suesue i le aso, saili le taitaiga a le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe e malamalama atili ai pe aisea e tuuina mai ai e le Alii poloaiga ma pe mafai faapefea ona e faaauau pea, pe faaleleia atili foi, lou usiusitai.

O le tulafono a le Alii

Sa folafola atu e le Alii i le Au Paia o le a Ia tuuina atu ia i latou Lana tulafono a o latou faapotopoto i Ohaio (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32). E lei leva ona taunuu i Ohaio, ae tuufaatasia e le Perofeta o Iosefa Samita ma toeaina e toa 12 lo latou faatuatua i le tatalo faatauanau (Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:3) ma ole atu i le Alii e faaali mai Lana tulafono.

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–3 e tagai ai i le tali a le Alii.

  • O le a se mea e taua ia te oe i nei fuaiupu?

Ona aoao mai lea e le Alii e uiga i le tele o poloaiga na Ia finagalo e ola ai Ona tagata.

Mo le gaoioiga lenei, e mafai e tamaiti aoga ona filifili po o fea fuaiupu o le a latou faitauina pe mafai foi ona e atofa atu ia i latou. Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e tusi i luga o le laupapa ia poloaiga na latou maua ma po o fea (le) fuaiupu na latou maua mai ai.

Faitau ia le itiiti ifo ma le lua seti o fuaiupu nei, ma vaavaai mo poloaiga a le Alii:

E tusa ai ma le fuaiupu 29, aisea e tatau ai ona tatou tausia poloaiga a le Alii?

Ua aoao mai e lenei fuaiupu e faapea, a o tatou tausia poloaiga a le Alii, ua tatou faaalia lo tatou alolofa mo Ia. Atonu e maka e tamaiti aoga lenei upu moni i le fuaiupu 29 ma faasino atu pe faafesootai i le Ioane 14:15. E mafai foi e tamaiti aoga ona faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 41:5, ma vaavaai po o le a se isi uiga o lo tatou usiusitai i le Alii.

Mafaufau e tuu tamaiti aoga i vaega e faitau ma tali mai i mea nei.

Ua aoao mai leMo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga :

Ina ia fesoasoani ia te oe e faia filifiliga lelei, e tuuina mai e le Atua poloaiga. Ua Ia faia lenei mea ona e alofa o Ia ia te oe. Ma o le mafuaaga sili e usitaia ai poloaiga a le Atua ona o lou alofa lea ia te Ia. O le alofa o loo i le totonugalemu o poloaiga a le Atua. (Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga [2022], 11)

  • E faapefea ona avea poloaiga a le Atua ma faaaliga o Lona alofa?

  • E faapefea e lo tatou usiusitai i poloaiga a le Atua ona faaalia ai ia te Ia tatou te alolofa ia te Ia?

I Ana poloaiga

Atonu e i ai ni tamaiti aoga e mananao e faauma le gaoioiga lenei e faaaoga ai se poloaiga e le o lisiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42. Mafaufau e faalautele le vaega o poloaiga ina ia fetaui ma manaoga ma mea e mananao ai au tamaiti aoga.

Filifili se poloaiga se tasi mai le vaega 42 e te manao e aoao atili i ai pe mafaufau loloto i ai.

A o e suesue, sauni e faasoa atu mea nei e uiga i le poloaiga ua e filifilia. Atonu e te manao e tusi au tali i totonu o lau api faamaumau mo suesuega.

  1. O isi fuaiupu o mau, saunoaga o le konafesi aoao, po o fuaitau o le Mo le Malosi o le Autalavou (tamaitusi) e faalolotoina ai lou malamalama i lenei poloaiga

  2. O mafuaaga e te manatu o le a tuuina mai ai e se Tama Faalelagi alofa ma silafia mea uma ia i tatou lenei poloaiga

  3. O le ala e te manatu ai o le tausia o lenei poloaiga e fesoasoani tatou te mulimuli ai i le Faaola, faaali atu lo tatou alolofa ia te Ia, ma avea atili e faapei o Ia

  4. O aafiaga na e maua i le tausia o lenei poloaiga (tuu i le faitalia; e na o le faasoa atu pe afai e lē paia tele pe patino tele)

Tuu atu i tamaiti aoga se avanoa e faasoa mai ai mea na latou aoaoina. E mafai ona e fai atu ia i latou e faasoa mai o latou manatu i ni vaega toalaiti.

Afai na tusia muamua e tamaiti aoga ia poloaiga i luga o le laupapa, e mafai ona e valaaulia i latou e li’o ia poloaiga na faatoa latou suesueina. Ona valaaulia lea o tamaiti aoga e filifili se poloaiga se tasi pe lua latou te manatu o le a sili ona aoga e talanoaina o se vasega. Fai atu ia i latou e mafaufau faapea o loo faigata i se tasi ona malamalama ma tausia lenei poloaiga. Valaaulia le vasega e galulue faatasi e fesoasoani i lenei tagata. E mafai ona e amata i le valaaulia o tamaiti aoga sa suesueina nei poloaiga e faasoa mai ni nai malamalamaaga mai a latou suesuega. Ia valaaulia foi isi tamaiti aoga e faasoa mai ni manatu e ono fesoasoani. E mafai ona e fai atu ni fesili tulitatao e pei o nei: “O a ni faafitauli e ono feagai ma lenei tagata?” “E mafai faapefea ona tatou fesoasoani ia i latou ia manumalo mai nei faafitauli?” “E mafai faapefea ona tatou fesoasoani ia latou malamalama ma lagona le alofa o le Alii e ala i lenei poloaiga?”

O lo’u usitai i poloaiga a le Atua

O le manatuaina o mea ua e aoaoina ma lagonaina i lenei lesona, filifili se poloaiga e te lagona e finagalo le Alii e te taulai atu i ai. Tali i fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • E mafai faapefea e le usiusitai i lenei poloaiga ona faamanuiaina ai lo’u olaga?

  • E faapefea ona fesoasoani lenei poloaiga ia te au e faaali atu ai lo’u alofa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma mulimuli ia i Laua?

  • O le a se mea patino se tasi ou te manao e fai e faaali atu ai lo’u alofa i le Alii ma tausia lenei poloaiga?

Uunaia tamaiti aoga e fai se fuafuaga e tausia lelei atili ai le poloaiga na latou filifilia.