“Lēsoni 84—Siviʻi Hono 5 Hoʻo Akó: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51–75,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2025)
“Siviʻi Hono 5 Hoʻo Akó,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Lēsoni 84: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 71–75
Siviʻi Hono 5 Hoʻo Akó
ʻE lava ke tokoni ʻetau fakakaukaú mo siviʻi ʻetau ako fakalaumālié ke tau ʻunu ʻo ofi ange ai ki he Fakamoʻuí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke nau manatuʻi mo vakaiʻi ʻa e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe heʻenau ngaahi aʻusiá ʻi hono ako mai ʻeni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke nau tupulaki fakalaumālié.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Fakatokangaʻi ange: Mahalo he ʻikai te ke maʻu ha taimi feʻunga ʻi he kalasí ke fakahoko ʻa e sivi kotoa pē ʻoku ʻoatu ʻi he lēsoni ko ʻení. Fili ʻa e ngaahi konga ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kau akó ʻi hono siviʻi ʻenau akó.
Siviʻi hoʻo fakalakalaká
Fakakaukau ke ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení mo ha kaungāako tokolahi. ʻE lava ke fai ʻeni ʻaki hano ʻoange ha miniti ʻe taha ke nau kumi ai ha kaungā ako pea nau takitaha vahevahe ʻenau ngaahi talí. ʻE lava ke toutou fakahoko ʻeni.
(Mahalo te ke fie ʻoange ha sīpinga ʻaki haʻo vahevahe ha ʻekitivitī ʻokú ke fiefia ai. Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha meʻangāue ʻoku fakaʻaongaʻi ke fua ʻaki ʻa e fakalakalaká ʻi hoʻo ʻekitivitií. Hangē ko ʻení, kapau ʻokú ke saiʻia ʻi he lelé, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha uasi pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ia ke fua ʻaki hoʻo fakalakalaká.)
-
Ko e hā ha ʻekitivitī ʻokú ke fiefia ke kau ki ai?
-
ʻOkú ke ʻilo fēfē nai ʻokú ke fakalakalaká? ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi meʻangāue pau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ke fua ʻaki hoʻo fakalakalaká?
Hangē pē ko hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono fua ʻetau fakalakalaka fakatuʻasinó ke tau ʻiloʻi ʻetau tupulakí, ʻoku tau fiemaʻu foki ke fakaʻaongaʻi ha taimi ke vakaiʻi ʻetau tupulaki fakalaumālié. ʻOku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻangāue ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau fakafuofuaʻi ʻetau fakalakalaka fakalaumālié. Ko e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau vakai ki heʻetau fakalakalaká ko ʻetau fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi lēsoni fakalaumālie kuo tau akó pea fakakaukau ki he founga kuo tau tupulaki fakalaumālie ai ʻi heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi lēsoni ko iá.
Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻi heʻenau ngaahi fakamatala mo e folofola mei he ngaahi uike siʻi kuohilí ʻo e seminelí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51–75), ʻo vakai ki he ngaahi lēsoni kuo nau akó mo e ngaahi taumuʻa kuo nau fokotuʻú. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau tupulaki fakalaumālié. ʻE lava ke fili ʻe he kau akó ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi ha tohinoa ako pe fakalaulauloto ki heʻenau ngaahi talí.
-
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa kuó ke fai ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie kuó ke ako ʻi he seminelí? ʻOku tokoni fēfē nai hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ke ke tupulaki fakalaumālie aí?
-
Kuó ke fakatokangaʻi fēfē nai hono tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke akó ʻi hoʻo feinga ke hoko ʻo hangē ko Kinauá?
ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke vahevahe ha ngaahi tali ʻoku ʻikai fuʻu fakatāutahá. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau ongoʻingofua ʻa e Laumālié ʻi heʻenau kumi ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi lahi ange ai ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.
Fakamatalaʻi ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi fekaú
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e sētesi ʻuluaki ʻo e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ʻo toʻo ʻa e lea “ngaahi fonó” kae tuku ʻatā. ʻE lava ke fokotuʻu atu ʻe he kau akó ha ngaahi fili ki he foʻi lea ʻoku puliá. Hili e feinga ʻa e kau akó ke ʻiloʻi ʻa e foʻi lea ʻoku puliá, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala kakató.
Koeʻuhí ʻoku ʻofa taʻe-fakangatangata mo haohaoa ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻiate kitautolu pea koeʻuhí ʻokú Na ʻafioʻi ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi e meʻa kotoa ʻokú Na ʻafioʻí, kuó Na foaki mai ai ha ngaahi fono te ne tataki mo maluʻi kitautolu. ʻOku ʻi ai ha fekauʻaki mālohi ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi fonó. (Russell M. Nelson, “The Love and Laws of God” [fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 17 Sepitema 2019], 2, speeches.byu.edu)
-
Ko e hā ha fekau kuó ne tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻoku maluʻi mo ʻofaʻi koe ʻe he ʻOtuá?
Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻenau folofolá mo e ngaahi fakamatala ne hikí ke kumi ha tali ki he fehuʻi ko ʻení.
-
Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá kuo tau toki ako ki ai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá?
ʻE lava ke ke fakaʻatā ha tokotaha ako ke ne hiki e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé. Mahalo te nau talaatu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni: fakatomalá (58:42–43), tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní (59:9–13), angamaʻá (63:13–16), mo hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé (64:9–11).
Fakaʻaliʻali ha tūkunga hangē ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaangaanga e founga te nau fakamatalaʻi ʻaki ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi fekaú ki hanau kaungāmeʻa. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku hoko mai ʻi he tūkungá ke tataki ʻenau ngaahi talí.
Fakakaukauloto ʻoku vahevahe atu ʻe ha taha ho ngaahi kaungāmeʻá ʻa ʻene ʻita fekauʻaki mo ha fekau. ʻOkú ne fifili pe ko e hā ka hohaʻa ai ʻa e ʻOtuá ke ʻomi kiate kitautolu ha ngaahi fekaú.
Fili ha fekau kuó ke ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he taʻú ni peá ke vahevahe ʻa e:
-
Founga ʻoku hoko ai ʻa e fekau ko iá ko ha maluʻi mo ha fakahinohino mei heʻetau Tamai ʻi Hēvaní.
-
Founga ʻoku hoko ai ʻa e fekau ko iá ko ha fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá.
Ko hono foaki ho lotó mo ha ʻatamai fie faí ki he ʻEikí
ʻE lava ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ko ha konga ʻo hono ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:20–43, ke nau tā ha ngaahi fakatātā hangē ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení pea kole ki he kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo e lēsoni ko iá. Naʻe fakaafeʻi kinautolu ke valivali ʻa e lahi ʻo ʻenau fakakaukaú mo e lotó ʻoku nau ongoʻi naʻa nau foaki ki he ʻEikí.
Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ʻenau fakatātaá pe feinga ke manatuʻi pe naʻe fōtunga fēfē nai ia. Tokoni ki he kau akó ke nau manatuʻi ko e founga naʻa nau valivali ai honau lotó mo e ʻatamaí ko hano fakahoʻata ia ʻo ha kiʻi vahaʻataimi. ʻOku lava pē ia ʻo liliu, kae ʻikai tuʻuloa. Te nau lava ʻo fekumi ki he tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke nau loto-fiemālie ke foaki lahi ange honau ʻatamaí mo e lotó kiate Ia. Poupouʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki heʻenau ngaahi aʻusiá ʻaki ʻenau tali ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó.
-
Ko e hā naʻá ke fai pe te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ai hoʻo holi ke foaki ki he Fakamoʻuí ho lotó mo e ʻatamaí?
-
Ko e hā ha ngaahi liliu kuó ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo holi ke foaki ho lotó mo e ʻatamaí ki he Fakamoʻuí?
-
Kuo tākiekina fēfē nai ʻe hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ho vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea mo Sīsū Kalaisí?
ʻOange ki ha niʻihi ʻo e kau akó ha faingamālie ke vahevahe ʻa e meʻa naʻe mahuʻingamālie kiate kinautolu fekauʻaki mo e aʻusia ko ʻení pea mo e founga naʻá ne tokoniʻi ai kinautolú.
ʻE lava leva ke tā ʻe he kau akó ha foʻi haati mo ha ʻatamai fika ua ʻi heʻenau tohinoa akó ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau fakatātā ʻuluakí. Fakaafeʻi kinautolu ke valivali ʻa e lahi ʻo honau lotó mo e ʻatamaí ʻoku nau foaki ʻi he taimí ni ki he Fakamoʻuí ko ha ola ʻo ʻenau feinga ke fakalakalaká. ʻE lava ke fakafehoanaki ʻe he kau akó ʻa e ongo ʻīmisí pea fakapapauʻi pe kuo fakalakalaka ʻenau loto-fiemālie ke foaki ki he Fakamoʻuí honau lotó mo e ʻatamaí.
Ko Hono Tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e konga ko ʻeni ʻo ha fehuʻi lekomeni temipale pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni ʻi he taʻu ní. (Kapau ʻe fiemaʻu, te ke lava ʻo ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi nounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59 pe ko ʻenau tohinoa mei he lēsoni ʻi he konga ko iá.)
ʻOkú ke feinga nai ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, ʻi ʻapi pea ʻi he lotú fakatouʻosi…
Mahalo naʻe fakaafeʻi e kau akó, ko ha konga ʻo e lēsoni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59, ke nau faʻu ha palani ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻaho Sāpaté. Kapau ko ia, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau fai ko hono olá. ʻE ala tokoni ki he kau fie tokoní ke vahevahe ha konga ʻo ʻenau palaní mo e kalasí.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke vakaiʻi ʻenau ngaahi feinga ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fili ha fehuʻi ʻe ua pe tolu mei he lisí ke tali ʻi heʻenau tohinoa akó.
-
Fakakaukau ki ha meʻa kuó ke fai ke tauhi ai ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní. Kuo fakalakalaka fēfē nai hoʻo aʻusia ʻi he ʻaho Sāpaté koeʻuhí ko e meʻá ni?
-
Kuo ʻomi fēfē nai koe ʻe hoʻo ngaahi feinga ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ke ke ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí?
-
Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní?
-
Ko e hā ha meʻa ʻokú ke fie kamata fakahoko ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní?
-
Ko e hā nai ʻoku mahuʻinga ai ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní?
-
Ko e hā ha meʻa ʻi hoʻo lisí ʻoku teʻeki ke ke fai ka te ke lava ʻo kamata ngāue ki ai ʻi he Sāpate ko ʻení ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní?
-
Kuó ke lava fēfē nai ʻo fakaʻapaʻapaʻi lelei ange ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo kamata pe taʻofi hono fai ha ngaahi meʻa pau ʻi he ʻaho Sāpaté?
Neongo ʻoku fakataumuʻa ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke vakaiʻi fakafoʻituitui ʻe he kau akó ʻenau ngaahi feinga ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní, ka ʻo kapau ʻe feʻunga, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi talí mo e aʻusiá.
Poupouʻi ʻa e kau akó ʻi heʻenau feinga ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ʻaho Sāpaté, tautautefito kiate kinautolu kuo teʻeki ke nau fai ha ngāué. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻu ha fakamanatu ʻi heʻenau telefoní ke fai ha meʻa ke tauhi lelei ange ai ʻa e ʻaho Sāpate hokó ke māʻoniʻoní. Fakamoʻoni ki he fakaʻamu ʻa e Fakamoʻuí ke nau haʻu kiate Iá pea ko hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ko ha founga ia ʻe taha te tau lava ai ʻo ofi ange ai kiate Ia.