Seminelí
Lēsoni 157—Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó: Fakakaukau ki Hoʻo Ako ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá


“Lēsoni 157—Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó: Fakakaukau ki Hoʻo Ako ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2025)

“Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Lēsoni 157: Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí mo e Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 mo e 2

Siviʻi Hono 10 Hoʻo Akó

Fakakaukau ki Hoʻo Ako ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

ko ha ongo tautehina ʻokú na sio ʻi ha ʻalapama tā

ʻE lava ke tokoni ʻetau fakakaukaulotó mo siviʻi ʻetau ako fakalaumālié ke tau ʻunu ʻo ofi ange ai ki he Fakamoʻuí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke manatuʻi ʻe he kau akó mo vakaiʻi e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke nau tupulaki fakalaumālié.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi manatu melie fakalaumālié

Fakakaukau ke ʻomi ha laʻitā fakataautaha ki he kalasí. Fakaʻaliʻali ʻa e taá pea fakamatalaʻi nounou hoʻo ngaahi manatu melie ʻoku fekauʻaki mo e kakai pe ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he fakatātaá. Kapau naʻe kole ki ha kau ako ke nau fai ʻa e ʻekitivitī teuteu ʻa e tokotaha akó, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe nounou ʻenau ʻū taá mo e ngaahi manatu melié ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki pe mo e kalasí. Te nau lava foki ʻo vahevahe ha ngaahi tā ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau telefoní.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku fiefia ai ʻa e kakaí ke sio ki ha ngaahi tā ʻo ha kakai pe ngaahi meʻa ne hoko ʻi honau kuohilí?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi manatu melie ʻoku tau ala maʻu he ʻikai lava ke maʻu ʻi ha laʻitā?

Naʻe lea ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki heʻetau ngaahi manatu melie fakalaumālié.

2:3

Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá

ʻEletā Neil L. Andersen

Manatuʻi maʻu pē hoʻo ngaahi manatu melie toputapú. Tui ki ai. Hanga ʻo tohi ia. Vahevahe ia mo ho fāmilí. Falala ʻokú ke maʻu ia mei hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Tuku ke nau ʻomi ʻa e faʻa kātakí ki hoʻo veiveiuá mo e mahinó ki hoʻo faingataʻaʻiá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakahā loto-fiemālie mo mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie fakangalongataʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí, ʻe lahi ange ʻa ʻene hoko mai kiate koé. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe! (Neil L. Andersen, “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá,” Liahona, Mē 2020, 22)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakakaukau ki heʻetau ngaahi manatu melie fakalaumālié?

    Fakamatalaʻi ange ʻe ʻoange ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ki he kau akó ke nau fakakaukau ai ki ha niʻihi ʻo e ngaahi manatu pe aʻusia fakalaumālie kuo nau maʻu lolotonga ʻenau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he taʻu kuo hilí.

    Kimuʻa pea ʻoange ha taimi ki he kau akó ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fakakaukau ke vakai ki he fakamatala ʻi he talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku pehē, “ʻOku fanongo ha taha ʻi he ngaahi fakahaá ki he leʻo-vaivai mo mālohi ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” ʻE lava ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fakakaukau kuo nau lekooti ʻi heʻenau tohinoa akó ʻi he lolotonga ʻo e taʻú pe ngaahi fakaʻilonga pe fakamatala kuo nau fai ʻi heʻenau folofolá ke tokoni ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā e meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo ako ʻEne ngaahi folofolá he taʻú ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá?

  • Kuo liliu fēfē ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taʻu kuo hilí?

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola kuó ke ako kuó ne tokoniʻi koe? Naʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuó ke feinga ke fakaʻaongaʻí? Ko e hā ha meʻa kuó ke mamata pe ʻamanaki lelei ki ai koeʻuhí ko hoʻo ngaahi feingá?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe mo e kalasí ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi manatu melie fakalaumālié, ʻo ka feʻunga ke vahevahe. ʻI he vahevahe ʻa e kau akó, poupouʻi e niʻihi kehé ke nau tokoni ki he fealeaʻakí ʻaki hono fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko hai kuó ne aʻusia ha meʻa tatau?” pe “Ko e hā te ke lava ʻo tānaki atu ki he meʻa kuo vahevahe ʻe hoʻo kaungā-akó?”

Maʻu fakahaá

Fakamanatu ki he kau akó kuo fakaafeʻi kinautolu ʻi he taʻú kakato ke nau akoako mo ako e founga ke maʻu ai ʻa e fakahā fakatāutahá.

Palesiteni Russell M. Nelson

ʻOku ou poupouʻi atu ke fakalahi hoʻomou tuʻunga fakalaumālie lolotongá ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá. …

ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá. … Fili ke ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke ke fiefia ai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo toutou fanongo pea mahino ange kiate koe e leʻo ʻo e Laumālié. (Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95–96)

Ke tokoni ke fakatātaaʻi e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoni ke tau tupulaki ʻo ope atu ʻi hotau tuʻunga malava ke maʻu fakahaá, fakakaukau ke huluʻi ha ngaahi foʻi pula ʻoku puhi ki ha lalahi kehekehe. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e foʻi pula fē ʻokú ne fakafofongaʻi lelei taha ʻenau malava ke maʻu ha fakahā fakataautaha ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻú pea ko e foʻi pula fē ʻokú ne fakafofongaʻi e meʻa te nau malava he taimi ní. ʻE lava ke fakalaulauloto ʻa e kau akó ki he ongo fehuʻi ko ʻení, ko ha konga ʻo ʻenau fakakaukaulotó. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau fai ha vahevahe.

  • Ko e hā e meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke “fakalahi” mo “fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu fakahā” ʻi he taʻu ní?

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kuo tānaki atu ki hoʻo mahino fekauʻaki mo e maʻu fakahaá?

    Kapau ʻoku fiemaʻu tokoni ʻa e kau akó, te ke lava ʻo ʻoange ha ngaahi sīpinga hangē ko e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5–20 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3; 9:7–9; 11:12–13; 88:118.

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu kimuí ni fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá?

Fakamatalaʻi ʻa e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí

Fakaʻaliʻali takai ʻi he lokí ha ngaahi ʻīmisi ʻokú ne fakatātaaʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, hangē ko ʻení. Pe, ko hoʻo kole ki he kalasí ke lisi ʻi he palakipoé ha ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Fili fakakalasi ha meʻa ʻe fā pe nima ke aleaʻi. Hiki ʻeni ʻi ha ngaahi laʻipepa kehekehe pea tuku takai ʻa e ʻū laʻipepá ʻi he lokí.

Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

Ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ko hono langa ʻo e ngaahi temipalé

Ko Hono Langa ʻo e Ngaahi Temipalé

Vahevahe fakakulupu ʻa e kau akó pea fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke nau tuʻu takai ʻi ha ʻīmisi pe laʻipepa kehe. Vahe ki ha taki fakakulupu ke ne tataki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Poupouʻi ʻa e takí ke ne fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he kulupú ke vahevahe ha meʻa. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e ngaahi kulupú ke nau vilo ki ha ʻīmisi foʻou pea fili ha taki fakakulupu foʻou. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ki he taki ʻo e kulupú ʻi hono tataki ʻo e fealēleaʻakí ʻi he feituʻu takitaha.

  1. Vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke manatuʻi fekauʻaki mo e meʻa ko ʻeni.

  2. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻe ʻaonga ai ki he kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau ʻilo ki he konga ko ʻeni ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  3. Aleaʻi e founga kuo tokoni ai e konga ko ʻeni ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ke fakatupulaki hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻo tānaki atu ki he ʻekitivitī fakakaukauloto naʻe fai ʻe he kau akó ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní.

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻEke ki he kau akó pe ʻoku nau manatuʻi pe ko e potufolofola fakataukei fakatokāteline fē ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngāue maʻongoʻonga naʻe fakahoko ʻe Siosefa ʻi heʻene moʻuí. Lau pe lau maʻuloto fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3. Fakamanatu ki he kau akó naʻe hiki e fakamoʻoni ko ʻeni ʻa Siosefa Sāmitá hili pē ha taimi nounou mei hono fakapoongi iá. Tokoniʻi kinautolu ke teuteu ke fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi fakamoʻoni kia Siosefa Sāmita ʻi heʻene hoko ko e palōfita ʻa e ʻEikí.

Fakakaukau ki he founga kuo liliu ai hoʻo ngaahi ongo mo e fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá ʻi he fakalau ʻa e taʻú. Mahalo te ke fie hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni:

  • Kuó ke ʻilo fēfē nai ʻiate koe pē naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú?

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngāue naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne faí ke ke ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

  • Kapau ʻokú ke taʻepauʻia ʻi he uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke ʻilo ai maʻa koe peé?

Fakakaukau ke fakaʻosi ʻaki hano fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá.