‘Inisititiuti
Lēsoni 22: Ko Hono Fokotuʻutuʻu ʻe Siosefa Sāmita e Fineʻofá mo Foaki e ʻEnitaumeni Temipalé


“Lēsoni 22: Ko Hono Fokotuʻutuʻu ʻe Siosefa Sāmita e Fineʻofá mo Foaki e ʻEnitaumeni Temipalé,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 22,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 22

Ko Hono Fokotuʻutuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Fineʻofá mo Foaki e ʻEnitaumeni Temipalé

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú ʻi he ʻaho 17 Māʻasi 1842. Naʻe ui ʻa ʻEma Sāmita ke hoko ko e fuofua palesiteni ʻo e kautahá, ko hano fakakakato ʻo e fakahā ne maʻu he ngaahi taʻu ki muʻá (vakai, TF 25:7). ʻI he ʻaho  4 ʻo Mē, ko hono fuofua foaki ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ouau ʻenitaumeni ʻo e temipalé ki ha kau taki ʻe toko hiva ʻo e Siasí, ʻi he loki ki ʻolunga ʻo hono Falekoloa Piliki Kulokulá.

17 Māʻasi 1842Naʻe fokotuʻu ai e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú.

4 Mē 1842Naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Siosefa Sāmita e ʻenitaumeni ʻo e temipalé ki ha kau taki ʻe toko hiva ʻo e Siasí.

28 Sepitema 1843Naʻe maʻu ai ʻe ʻEma Sāmita ʻa e ʻenitaumeni temipalé.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 37

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Fineʻofá

ʻĪmisi
tā fakatātā ʻo e Temipale Nāvuú

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e Kau Māʻoniʻoní ʻi ha fakahā naʻe fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Sānuali ʻo e 1841, ke nau langa ha temipale ʻi Nāvū (vakai, TF 124:25–28). Naʻe tā ʻe Uiliami Uike, ʻa ia naʻe hoko ko e pule tufanga ʻo e Temipale Nāvuú, e fakatātā ko ʻení ʻi he 1841, ʻi heʻenau teuteu ki hono langa ʻo e temipalé.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 37 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā e founga naʻe fokotuʻu ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke nau tokoni ai ʻi hono langa ʻo e temipalé? (“Naʻe fakatokangaʻi ʻe Makeleta [Kuki] ko e tokolahi ʻo e kau ngāué naʻe ʻikai loko lelei honau suú, talausesé, mo e soté. Naʻá ne fokotuʻu ange kia Sala [Kimipolo] ke na ngāue fakataha ke ngaohi ha ʻū sote foʻou maʻá e kau ngāué. Naʻe talaange ʻe Sala te ne lava ʻe ia ʻo kumi e naunau ki he soté kapau ʻe fai ʻe Makeleta ʻa e tuituí. Te na lava foki ʻo kole tokoni ki he kau fefine kehe ʻi Nāvuú mo fokotuʻutuʻu ha kautaha ke ne puleʻi e ngāué” [Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, 496].)

  • Ko e hā naʻe iku ki ai e ngaahi alea mo e ngaahi feinga ko ʻení? (Ko hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá.)

Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe toko tolu, pea ʻoange kiate kinautolu ha tatau ʻo e laʻipepa tufa, “Kautaha ʻo e Fineʻofá.” Kole ki he kau akó ke nau lau e laʻipepa tufá ʻi heʻenau ngaahi kulupú pea fakaʻilongaʻi e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e kautaha ʻo e Fineʻofá ʻoku makehe kiate kinautolu. Fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi ʻi heʻenau ngaahi kulupú ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he laʻipepa tufá.

Ko hono Fokotuʻu ʻo e Fineʻofá

ʻĪmisi
Falekoloa Piliki Kulokulá

Falekoloa Piliki Kulokula ʻo Siosefa Sāmitá, ʻi Nāvū, ʻIlinoisi

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sala M. Kimipolo ha kakai fefine nai ʻe toko hongofulu mā ua ke nau fakataha ki hono ʻapí ke aleaʻi e founga ʻe lava ke nau tokoni ai ki hono langa ʻo e Temipale Nāvuú. ʻOku maʻu ha fakamatala nounou ʻo e fakataha ko iá ʻi he konga ko ʻeni ne toʻo mei he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá:

“ʻI he kuonga ko iá, naʻe hoko ia ko ha ngāue manakoa maʻá e kakai fefiné ke nau fokotuʻu haʻanau ngaahi kautaha pē ʻanautolu, pea taimi ʻe niʻihi ne ʻi ai haʻanau ngaahi konisitūtone mo e lao—ngaahi tuʻutuʻuni ki hono fakalele ʻo e ngaahi kautahá. Ne fili e kau fafine ko ia ne fakataha ʻi he ʻapi ʻo Sala Kimipoló, ke fokotuʻu ha konisitūtone mo ha ngaahi lao pea naʻe tali lelei ʻe ʻIlaisa R. Sinou ʻa e fatongia ke ne tohi kinautolú. Hili iá naʻe kole leva e kau fafiné kia Siosefa Sāmita ke ne vakaiʻi mo ʻomi ʻene fakakaukau ki aí. Hili hono lau ia ʻe he Palōfitá, naʻá ne pehē ko e “lelei taha ʻeni kuó ne mamata aí. ʻO ne pehē, “Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ʻoku mou fie maʻú. Fakahā ki he kau fafiné kuo tali ʻe he ʻEikí ʻenau feilaulaú, pea ʻoku ʻi ai Haʻane meʻa ʻoku lelei ange maʻanautolu ʻi he konisitūtone kuo tohí. ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kinautolu ke fakataha mo au pea mo ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau tangatá … ʻi he efiafi Tuʻapulelulu kahaʻú pea te u fokotuʻu ai e kau fafiné ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí’” [Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51]. …

ʻI he Tuʻapulelulu hokó leva, ʻa ia ko e ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1842, ne fakataha hake ai ha kau fafine ʻe toko uofulu ki he loki ʻi ʻolunga ʻo ha fale ne faʻa ui ko e “falekoloa piliki kulokulá,” ʻa ia ne tuʻu ai ha ʻōfisi mo ha pisinisi ʻa Siosefa Sāmita ke tauhi ʻaki hono fāmilí. Ne nau fakataha ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Siosefa Sāmitá mo ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻEletā Sione Teila mo Uiliate Lisiate.

“Ne ʻikai ke fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e kautaha maʻá e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke tatau mo e sīpinga ʻo e ngaahi kautaha ʻa fafine ne fokotuʻu pea manakoa he taimi ko iá, ka naʻá ne fai ia ʻi ha founga ne tataki mo fakamafaiʻi fakalangi. …

“… Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘Naʻe teʻeki ai fokotuʻutuʻu lelei pehē ʻa e Siasí kae tālunga hono fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e kakai fefiné’ [Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 522]. Naʻe toe fakamamafaʻi mai e akonaki ko ʻení ʻe Sisitā ʻIlisa R. Sinou, [ʻa ia naʻe hoko kimui ange] ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Kau Fineʻofá. Naʻá ne pehē: ‘Neongo ʻoku fakaeonopooni ʻa e hingoá ka ko e tukuʻau mai e tupuʻanga ʻo e kautahá mei he kuonga muʻá. Naʻe fakahā mai ʻe hotau palōfita ne fakapōngí naʻe ʻi ai ha kautaha pehē pē ʻi he siasi he kuonga muʻá’ [Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” Deseret News, Apr. 22, 1868, 1; naʻe fakatonutonu ʻa e fakaʻilonga leá]” (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá [2017], 14–158).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo e founga naʻe fokotuʻutuʻu ai e Fineʻofá?

  • Fakatatau ki he ngaahi fakamatala ʻi he laʻipepa tufa ko ʻení, ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Fineʻofá?

ʻĪmisi
laʻipepa tufa, Ko Hono Fokotuʻutuʻu ʻo e Fineʻofá

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau maʻú. Mahalo te nau lave ki ha ngaahi moʻoni kehekehe, kau ai ʻeni: Naʻe fokotuʻu e Fineʻofá ʻi he kuonga ki muʻá pea ko ha konga ueʻi fakalaumālie ia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fokotuʻu e Fineʻofá ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fakatatau ki he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke pehē ʻoku hoko ai e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí?

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā e pehē ʻoku fokotuʻutuʻu e Fineʻofá ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fakatatau ki he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e ʻuhinga ʻoku fokotuʻutuʻu e Fineʻofá ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fakatatau ki he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Tāleni H. ʻOakesi

“Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻi heʻene kei hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi haʻane lea ki he Fineʻofá: “Lolotonga ʻoku teʻeki ʻoange ki he houʻeiki fafiné ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, kuo teʻeki foaki ia kiate kinautolu, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo teʻeki ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ha mafai. ʻE lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e mafaí ʻi hono foaki kiate ia, pe ʻe ha fefine kuo foaki ki ai, ke ne fakahoko ha ngaahi meʻa tukupau ʻi he Siasí ʻoku fie maʻu mo mātuʻaki mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí, hangē ko e ngāue ʻoku fai ʻe hotau kakai fefiné ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku nau maʻu ʻa e mafai kuo foaki kiate kinautolú ke nau fakahoko ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa ʻoku toputapu ki he ʻEikí pea fakamaʻu kakato ia ʻo hangē ko e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki ʻe he kau tangata maʻu Lakanga Fakataulaʻeikí’ [Joseph Fielding Smith, “Relief Society—an Aid to the Priesthood,” Relief Society Magazine, Jan. 1959, 4].

“ʻI he malanga ʻiloa ko iá naʻe toutou pehē ai ʻe Palesiteni Sāmita kuo ʻoange ki he houʻeiki fafiné ʻa e mafaí. Naʻá ne pehē ki he houʻeiki fafiné, ʻTe mou lava ʻo lea ʻaki e mafaí koeʻuhí he kuo tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻa e mafaí.’ Naʻá ne toe pehē foki [kuo] foaki ki he Fineʻofá ʻa e mālohi mo e mafai ke fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi. Ko e ngāue ʻoku nau fakahokó ʻoku fai ʻaki ia e mafai fakalangi.’ Pea ʻikai ko ia pē, ka ko e ngāue faka-Siasi ʻoku fakahoko ʻe he houʻeiki tangata pe fafiné, tatau ai pē pe ʻoku ʻi he loto temipalé pe ʻi he uōtí pe ngaahi koló, ʻoku fai ia ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻi heʻene lea kau ki he Fineʻofá, Kuo foaki [ʻe he ʻEikí] kiate kinautolu ʻa e faʻunga maʻongoʻonga ko ʻení ʻa ia ʻoku nau maʻu ai ʻa e mafai ke ngāue ʻi he malumalu ʻo e tuʻutuʻuni ʻa e kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí … , ke tokangaʻi e meʻa ʻoku mahuʻinga fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi ki hotau kakaí’ [Joseph Fielding Smith, “Relief Society—an Aid to the Priesthood,” 4, 5].

“Ko ia, ʻoku moʻoni ʻa e pehē ko e Fineʻofá ʻoku ʻikai ko ha kalasi pē maʻá e houʻeiki fafiné ka ko ha meʻa ʻoku nau kau ki ai—ko ha konga kuo tānaki fakalangi mai ki he lakanga fakataulaʻeikí” (Tāleni H. ʻOakesi, “Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 50–51).

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻoku fokotuʻu e Fineʻofá ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fakatatau ki he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 37 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he laukonga leʻolahi mei he peesi 498, ʻa ia ʻoku kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Hili hono hivaʻi ʻo e  …” pea fakaʻosi ʻaki ʻa e palakalafi ʻi he peesi  499 ʻoku kamata ʻaki ʻa e “‘Naʻe talaange ʻe ʻEma kiate kinautolu,  …’” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo kumi e meʻa naʻe hoko pea aleaʻi ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Fineʻofá.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo fakahoko ai ʻe he kau fafine ʻi he Fineʻofá ha “meʻa makehe” ke tāpuekina ai koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

“Naʻe vilitaki e kau fafine ʻi Nāvuú ke nau kau ki he Fineʻofá. Ne nau loto vēkeveke ke fai ha tokoni fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻi ha founga maau kuo fakamafaiʻi. Ne nau fakatokangaʻi foki ʻa e faingamālie taʻe-hano-tatau ko ia ke akonekina kinautolu ʻe ha palōfita ko e teuteu ki ha ʻilo fakalaumālie ʻoku māʻolunga angé pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Ne nau manako ke ngāue fakataha ʻi he uouangataha pea mo honau ngaahi tuongaʻane ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. …

“… Ne nau monūʻia ke akonekina kinautolu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi haʻanau ngaahi fakataha ʻe ono. Ne nau ongoʻi e taumalingi hifo e Laumālié ʻi he lolotonga ʻene faiakó. …

“Naʻe akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmita e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe tokoni ki he kau Fineʻofá ke nau “tokoniʻi ai ʻa e masivá” mo “fakahaofi e ngaahi laumālié” —ʻa ia ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ne langa ai e fakavaʻe ʻo e kautahá. … Talu mei he ngaahi fuofua fakataha ʻa e Fineʻofá mo hono fakaʻaongaʻi ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Palōfiftá ʻi heʻenau feinga ko ia ke fakatupulaki ʻa e tuí mo e angatonu fakafoʻituituí, fakamālohia e fāmilí mo e ʻapí pea mo kumi pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.” (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá [2017], 18–20).

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni fekauʻaki mo e Fineʻofá ʻi heʻene hoko ko ha konga ueʻi fakalangi ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Poupouʻi e kau fineʻofá ke nau kau atu ki he Fineʻofa ʻi honau ngaahi koló, uōtí, vahefonuá mo e ngaahi siteikí.

Ko hono foaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ʻenitaumeni temipalé ʻi Nāvuú

ʻĪmisi
loki ki ʻolunga ʻo e Falekoloa Piliki Kulokulá

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia ʻo e loki ki ʻolunga ʻo e Falekoloa Piliki Kulokulá ʻi hono toe langa foʻou ʻi Nāvū, ʻIlinoisí. ʻI he ʻaho  4 ʻo Mē, 1842, kimuʻa pea toki kakato e Temipale Nāvuú, naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ʻenitaumeni temipalé ki ha falukunga kakai tokosiʻi ʻo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he loki ki ʻolunga ʻo hono Falekoloa Piliki Kulokulá, ʻa ia naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu ʻo teuteu ki he ouau ʻenitaumení. Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo pau e taimi naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e mahino fekauʻaki mo e ʻenitaumeni temipalé, ka ʻoku tau ʻilo naʻá ne maʻu ia ʻi he fakahā (vakai, Russell M. Nelson, “Personal Preparation for Temple Blessings,” Ensign, May 2001, 33).

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá e ouau ʻo e ʻenitaumeni naʻá ne foaki ʻi he ʻaho  4 ʻo Mē, 1842:

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Naʻá ku nofo ʻi he ʻahó kotoa ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e fale koloá, … ʻo fakataha mo Seniale Sēmisi ʻo Sipilingifilá, Pēteliake Hailame Sāmita, Pīsope Niueli K. Uitenī, Pīsope Siaosi Mila, Palesiteni Pilikihami ʻIongi, ʻEletā Hiipa C. Kimipolo mo Uiliate Lisiate, ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e founga ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻo fakahoko ʻa e fufulú, paní, ʻenitaumení pea mo foaki ʻa e ngaahi kī fekauʻaki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻʻĒloné, pea aʻu ai pē ki he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo ʻoange ʻa e founga naʻe fai ʻi he Ngaahi ʻAho ʻo e Kuonga Muʻá, fakataha mo e ngaahi palani mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻoku lava ai ha taha ʻo maʻu hono kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ko ia naʻe teuteuʻi maʻá e Siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú, pea ʻalu hake ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻElohimí [Eloheim] ʻi he ngaahi maama taʻengatá. Naʻe fuofua fokotuʻu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻa e ngaahi founga totonu naʻe fai ʻi he kuonga muʻá he fakatahaʻangá ni.

Pea ko e ngaahi fakamatala naʻá ku fai ki he fakatahaʻanga ní ko ha fakamatala ia ʻo ha ngaahi meʻa fakalaumālie, pea ʻe toki maʻu pē ʻe he niʻihi ʻoku fakakaukau fakalaumālié: pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe fakahā ki he kau tangatá ni ka ko ia pē ʻe fakahā ki hono kotoa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻo fakatatau mo e vave ʻo ʻenau mateuteu ke maʻu kinautolú, pea teuteu mo ha potu ʻoku taau ke fakahoko ai kinautolú, ʻo aʻu ai pē ki he vaivai taha ʻi he Kau Māʻoniʻoní; ko ia, tuku ki he Kau Māʻoniʻoní ke nau faivelenga ʻi hono langa ʻo e Temipalé, pea mo e ngaahi fale kotoa pē kuo nau langá, pe ʻe fekauʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau langa ʻo fai atu mei heni” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 479-80).

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ʻoku makehe pe mahuʻinga ʻi he fakamatala ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea Eloheim (ʻa ia ʻoku faʻa lahi ange hono tohi ko e Elohim), ko ha foʻi lea faka-Hepelū ia ʻoku ʻuhinga ki he “ʻOtuá” pe “ngaahi ʻotuá.” ʻI he tūkunga ko ʻení, ʻoku kau ʻi he foʻi lea “the Eloheim” ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ ʻElohimi,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he kupuʻi lea “ʻalu hake ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻElohimí [Eloheim] ʻi he ngaahi maama taʻengatá” fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e ouau ʻenitaumeni temipalé? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku teuteu kitautolu ʻe he ʻenitaumeni temipalé ke tau hū mo nofo maʻu ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

ʻĪmisi
Lāsolo M. Nalesoni

“ʻOku tau maʻu ʻi he tempalé ha ʻenitaumeni, ʻa ia ʻoku pehē, ko ha meʻafoaki. ʻI hono maʻu ʻo e meʻafoaki ko ʻení, ʻoku totonu ke mahino kiate kitautolu hono makehé mo e mahuʻinga ko ia hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava toputapú. Ko e ouau kotoa pē ʻo e temipalé ‘ʻoku ʻikai ko ha ouau pē ia ʻoku tau foua, ka ko ha palōmesi mamalu’ [Gordon B. Hinckley, Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 638].

“Naʻe fakafou mai ʻi he fakahā ʻa e ʻenitaumeni temipalé. Ko ia ai, ko hono mahino tahá ʻe fakafou ia ʻi he fakahā mo e fekumi ʻi he faʻa lotu mo ha loto fakamātoato [vakai, Molonai 10:4–5]. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi “Ko ho ʻenitaumení, ke maʻu kotoa ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻa e ngaahi ouau ʻoku ʻaonga kiate koé, hili hoʻo mavahe mei he moʻuí ni, ke ke lava ai ʻo foki ki he ʻafioʻanga ʻo e Tamaí, … mo maʻu ho hakeakiʻi taʻengatá’ [Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1941), 416]. …

“… ʻOku hanga ʻe he talangofua ki he ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá, ko e meʻaʻofa fungani taha ʻa e ʻOtuá ki he tangatá [vakai, TF 14:7]. ʻOku mahulu hake ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté. Ko e moʻui taʻengtá ʻa e hakeakiʻi ʻi he langi taupotu tahá—ʻa e faʻahinga moʻui ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá” (Russell M. Nelson, “Personal Preparation for Temple Blessings,” Ensign, May 2001, 33).

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakamatala ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻo e ʻenitaumeni temipalé mo hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahoko he temipalé?

Fakamatalaʻi ange, ʻi loto he taʻu ʻe ua kimuʻa pea mate e Palōfitá ʻi Sune ʻo e 1844, naʻá ne fakafeʻiloaki e ngaahi ouau ʻo e temipalé “ki ha kau tangata mo fafine ʻe niʻihi, ʻa ia ne nau faʻa fakataha ke lotu mo kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻi heʻenau tatali ke fakakakato e Temipale Nāvuú ʻi Tīsema ʻo e 1845” (“Joseph Smith’s Teachings about Priesthood, Temple, Women,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org). Naʻe maʻu ʻe ʻEma Sāmita hono ʻenitaumeni temipalé ʻi he ʻaho  28 ʻo Sepitema, 1843. Ko ia ʻa e fuofua fefine ke maʻu ʻenitaumení peá ne tokoni ki he kau fineʻofa kehé ke nau maʻu e ngaahi ouau tatau (vakai, The First Fifty Years of Relief Society, ed. Jill Mulvay Derr and others [2016], xxviii, 9–10).

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo faitāpuekina ai koe ʻe he ngaahi ouau ʻo e temipalé mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé maʻa hoʻo ngaahi kuí?

Fakamoʻoniʻi ʻoku teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻenitaumeni temipalé ke tau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Poupouʻi e kau akó ke nau lotu ki he ʻEikí he temipalé ʻi he lahi taha te nau lavá ʻo fakatatau ki honau taimí mo e tūkungá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 38–39 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1.

Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Ko hono tānaki fakataha ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní

ʻI heʻenau lau e vahe 37 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), ʻe ako lahi ange ai e kau akó fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi Nāvuú. Kapau ʻoku maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tefito ko ʻení, te ke lava ʻo vakai mo kinautolu ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí “Mali Tokolahi ʻi Ketilani mo Nāvuú” (topics.ChurchofJesusChrist.org). ʻE akoʻi fakaikiiki ange e mali tokolahí ʻi he lēsoni 24.

ʻĪmisi
laʻipepa tufa, Ko Hono Fokotuʻutuʻu ʻo e Fineʻofá

Paaki