Tokoni ʻo e Moʻuí
Ko hono Ngāue ʻAki Fakapotopoto ʻo e Mītiá


“Ko hono Ngāue ʻAki Fakapotopoto ʻo e Mītiá,” Malu ʻi he Mītiá (2020)

“Ko hono Ngāue ʻAki Fakapotopoto ʻo e Mītiá,” Malu ʻi he Mītiá

Ko hono Ngāue ʻAki Fakapotopoto ʻo e Mītiá

ʻĪmisi
Tā piano ha taha ʻo e fānaú

Fakapapauʻi he taimí ni ʻa e founga te ke ngāue ʻaki ai ʻa e mītiá mo e tekinolosiá. Teuteu he taimí ni ʻaki hoʻo akoako fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ki he mālohi lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá. Kuo faleʻi kitautolu, “Ko ia, mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapu, pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí; he vakai, ʻoku haʻu vave ia, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8). Fakakaukau fakaʻaongaʻi ʻa e potufolofola ko ʻení ko ha fakahinohino ki he feituʻu founga lolotonga ʻokú ke ngāue ʻaki ai e mītiá. Faifeinga ke ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻe nofoʻia maʻu ai pē koe ʻe he Laumālié.

ʻĪmisi
tamai ʻokú ne fuofua ha pēpē

“Kāinga, ʻoku tau maluʻi fēfē ʻetau fānaú mo e toʻu tupú? Ko ha meʻangāue ʻaonga ʻa e meʻa sivi ʻo e ʻinitanetí, ka ko e meʻa sivi lelei taha he māmaní, pea ko e meʻa pē ia ʻe taha ʻe ngāué, ko e meʻa sivi fakataautaha ʻoku maʻu mei ha fakamoʻoni loloto mo tuʻuloa ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e feilaulau huhuʻi ʻa hotau Fakamoʻuí maʻatautolú” (Linda S. Reeves, “Maluʻi mei he Ponokalafí—ko ha ʻApi ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisi,” Liahona, Mē 2014, 16).

Ko e mītiá ko ha meʻaʻofa fakaofo ia mei he ʻOtuá, hangē ko e māmaní ʻiate ia peé. Ka, ʻoku faʻa feinga ʻa e filí ke tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he ngaahi holi māʻoniʻoní mo e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko ʻene meʻa ʻoku fai ki he ngaahi meʻafoaki kehé.

Paaki