Ponokalafi
Te u tokoni fēfē ke maluʻi ʻeku tamá mei he ʻilo ki he ponokalafí?


“Te u tokoni fēfē ke maluʻi ʻeku tamá mei he ʻilo ki he ponokalafí?” Tokoni maʻá e Ngaahi Mātuʻá (2021).

“Te u tokoni fēfē ke maluʻi ʻeku tamá mei he ʻilo ki he ponokalafí?” Tokoni Maʻá e Ngaahi Mātuʻá

ʻĪmisi
mātuʻa ʻokú ne puke e nima ʻo ʻene tamá

Te u tokoni fēfē ke maluʻi ʻeku tamá mei he ʻilo ki he ponokalafí?

Te ke lava ʻo tokoni ke maluʻi hoʻo tamá mei he ʻilo ki he ponokalafí ʻaki hono fokotuʻu ha ngaahi fakahinohino fakafāmili ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi ha founga ʻoku malu ʻi ʻapi. Ko ha meʻa-foaki fakaofo ʻa e tekinolosiá, pea ʻi hono fakaʻaongaʻi totonu iá, ʻe lava ke tāpuekina ai ʻetau moʻuí. Fakakaukau ke toki fakafeʻiloaki pē hoʻo tamá ki he ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká, apps, mo e mītiá ʻi he taimi ʻokú ke tui ai kuó ne matuʻotuʻa feʻunga ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto kinautolú. Talanoa tauʻatāina maʻu pē mo e fāmilí fekauʻaki mo ha founga te mou lava ai ʻo fokotuʻu mo muimui ʻi ha ngaahi tuʻunga malu ʻi hoʻomou fakaʻaongaʻi ʻo e mītiá. ʻE ala kau ʻi hoʻomou ngaahi fealēleaʻakí ʻa e ngaahi tefito ko ʻení:

  • Ko e fakamatala pe meʻa ʻoku feʻunga ke vahevahe pe vakai ki ai ʻi he ʻinitanetí.

  • Ko e meʻa ke fakahoko ʻi he taimi ʻokú ke sio ai ki he meʻa ʻoku taʻefeʻungá.

  • Ko e feituʻu ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ai e tekinolosiá. Hangē ko ʻení, te mou lava ʻo fili fakafāmili ko e feituʻu lelei taha ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká ko e ngaahi feituʻu angamaheni ʻo e falé. Te mou lava foki ʻo fili ke fokotuʻu ha ngaahi feituʻu pau ke ʻoua naʻa fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá.

  • Ko e lahi ʻo e taimi ʻoku lelei ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá.

  • Founga ki hono faʻu ha ngaahi pōpoaki lelei ke fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi saiti ʻo e polokalama fakasōsialé.

  • Founga ke fakafeangai ki he houtamaki ʻi he ʻinitanetí pe ko e ʻave ha pōpoaki telefoni ʻoku taʻefeʻungá.

  • Founga hono fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻo e tekinolosiá ʻi he ngaahi ʻātakai mavahe mei ʻapí, hangē ko e akó pe ʻi he ʻapi ʻo ha kaungāmeʻa.

ʻE ala hoko ʻa e ngaahi fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e ponokalafí ke ongoʻi mā pe manavasiʻi ai hoʻo tamá kapau kuó ne ʻosi vakai ki he ponokalafí ʻi he kuohilí. Aleaʻi e ngaahi tefito ko ʻení ʻi ha founga nonga ʻe tokoni ke ongoʻi fiemālie ai hoʻo tamá. ʻI hoʻo hoko ko e mātuʻá, mahalo te ke fili ke kamata ʻaki haʻo ʻeke hifo pē kiate koe ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo hoʻo fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá. ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fai e meʻa ʻokú ke kole ki hoʻo tamá ke ne faí? Te ke lava fēfē ʻo hoko ko ha sīpinga ki ho fāmilí ʻi hono fakahaaʻi ʻa e founga totonu ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá? Kapau ʻoku ngali feʻunga, ʻe lava ke ke fakakaukau ke vahevahe ha ngaahi aʻusia naʻá ke fakaʻaongaʻi hala ai e tekinolosiá ʻi he kuohilí. ʻE ala tokoni ʻeni ke fokotuʻu ha ʻātakai ʻe ongoʻi ai ʻe hoʻo tamá ʻe lava ke ne fai ha fealēleaʻaki tauʻatāina mo feʻofaʻaki mo koe.

ʻŪ Meʻasiví

Ngaahi Meʻasivi Fakatāutahá

Te ke lava foki ʻo tokoni ke maluʻi hoʻo fānaú mei he ʻilo ki he ponokalafí ʻaki hono poupouʻi ia ke fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo tamá ke fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOku ou fakaʻaongaʻi nai e tekinolosiá ʻi ha ngaahi founga ʻoku langaki moʻuí?

  • ʻOku ou tokanga nai ki he meʻa ʻoku ou vahevahe ʻi he ʻinitanetí?

  • ʻOku ou ongoʻi fiemālie nai ke fehuʻi ki heʻeku ongomātuʻá fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ʻi he ʻinitanetí ʻokú ne ʻai ke u ongoʻi fieʻilo pe puputuʻu?

  • ʻOku ou fakaʻaongaʻi nai e tekinolosiá ke fakaʻehiʻehi mei he feohi mo e niʻihi kehé pe fakaʻehiʻehi mei heʻeku ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó?

  • ʻOku ou maluʻi nai ʻeku fakamatala fakataautaha mo fakafāmilí mei he niʻihi kehé?

  • Ko e hā ʻeku palani ke tafoki mei he ponokalafí ʻi he taimi ʻoku ou fetaulaki fakatuʻupakē ai mo iá?

  • ʻOku ou ʻiloʻi ko hai te u kole tokoni ki ai kapau ʻoku ou fai ha ngaahi fehalaaki?

Ngaahi Meʻasivi mei Tuʻá

ʻE faʻa lava ʻe he ngaahi polokalama fakakomipiutá ʻo siviʻi ke fakangatangata ʻa e meʻa ʻoku taʻefeʻungá. ʻIkai ngata aí, ʻoku lahi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe ala lava ʻo tokoni.

  • Ngaahi fokotuʻutuʻu ʻoku malú (safe-mode) pe ngaahi polokalama fakakomipiuta ki he maluʻí. ʻOku fakaʻatā koe ʻe he ngaahi polokalama fakakomipiuta ʻoku tānaki maí (add-on applications) ke fili e ngaahi meʻa ʻoku malu maʻa hoʻo fānaú, toe vakaiʻi mo fokotuʻu e lahi ʻo e taimi ʻoku nau fakaʻaongaʻi ki he ngaahi ʻekitivitī kehekehé, mo fakangatangata ʻenau vakai ki he meʻa ʻoku ʻikai saí.

  • Liliu ʻo e ngaahi uepisaití. ʻE lava ke liliu e ngaahi uepisaiti fekumí mo e uepisaiti mamataʻanga vitioó ke siviʻi ʻo toʻo ʻa e meʻa ʻoku taʻefeʻungá.

  • Ngaahi meʻasivi ki he fakamatala he ʻinitanetí. ʻE lava ʻe he ngaahi meʻasiví ʻo taʻofi ha meʻa pau ʻoku fakatuʻutāmaki mei heʻene aʻu ki he longaʻi fānaú. Fakakaukau ki he ngaahi polokalama fakakomipiuta ʻoku nau fakahoko ʻa e siviʻí, ngaahi meʻasivi ki he konga ʻo e komipiutá, mo e ngaahi meʻasivi ki he proxy ʻo e ʻinitanetí.

ʻO kapau ʻe ngali feʻunga ki hoʻo fāmilí, ʻe lava foki ke ke hoko koe ko ha filter ʻaki haʻo vakaiʻi e telefoni mo e ngaahi ʻakauni fakaʻilekitulōnika hoʻo tamá. Kapau te ke vakaiʻi e hisitōlia ʻo e fekumi hoʻo fānaú pea faʻa ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ai pe ʻoku kau ai e fekumi pē mei he ʻaho ʻe taha pe ua kuohilí, ʻoku malava pē ke tamateʻi pē ia ʻe hoʻo fānaú.

Ngaahi Fakakaukau Lahi Angé

Feinga ke ʻiloʻi ʻa e faʻahinga mītia ʻoku tokoni ke ongoʻi ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻoku ueʻi fakalaumālie mo langaki moʻuí, pea poupouʻi leva kinautolu ke nau fekumi mo vahevahe ha ngaahi sīpinga.

Fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi momeniti akoʻí ʻi he taimi ʻoku nau hoko aí. ʻE lava ke kau heni ʻa e taimi ʻokú ke feohi ai mo hoʻo tamá pea fehangahangai mo ha ngaahi tūkunga ʻoku mahuʻinga ki he meʻa ʻokú ke ʻamanaki ke akoʻí, hangē ko e mamata ʻi ha ngaahi tuʻuaki, faiva, hiva, pe ngaahi keimi vitiō fakasekisualé pe maʻu ʻi he ngaahi talanoa ongoongó.

Talanoa mo ho fāmilí fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi aʻusia leleí. Te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo kole ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ke nau talanoa, tā fakatātā, pe tohi ha manatu fiefia pe vahevahe ha meʻa ʻoku nau saiʻia ai fekauʻaki mo kinautolu pe ko ha taha kehe ʻi he fāmilí.

Mamataʻi e foʻi vitiō “Pole ke Tuʻu Toko Taha.” Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga te nau ala fehangahangai ai mo e ponokalafí ʻi he akó pe ʻi he ʻapi ʻo ha kaungāmeʻa. Aleaʻi e founga te nau lava ai ʻo tali ʻaki e ngaahi tūkunga ko ʻení.

Poupouʻi hoʻo fānaú ke nau aleaʻi ʻenau ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fekauʻaki mo e mītia ne nau toki fetaulaki mo iá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku lelei pe kovi. (Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ko ʻení.1) Mahalo te ke fakakaukau foki ke aleaʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongo fekauʻaki mo e mītia naʻá ke toki fetaulaki mo iá.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Siasí mo e Koló

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku lisi atu ʻi laló ʻoku ʻikai faʻu, tauhi, pe puleʻi ia ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Neongo ʻoku fakataumuʻa e ngaahi naunau ko ʻení ke hoko ko ha toe maʻuʻanga tokoni, ka ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he Siasí ha fakamatala ʻoku ʻikai fenāpasi mo hono ngaahi tokāteliné mo e ngaahi akonakí.

Paaki