Seminare
Ioane 18:33–40; Luka 23:8–11


Ioane 18:33–40; Luka 23:8–11

Ua Faamasinoina Iesu ma Sasaina

Ecce Homo, saunia e Antonio Ciseri

Ina ua uma ona pu’e faapagotaina Iesu ma faamasinoina ma le le tonu i luma o taitai Iutaia, sa auina atu o Ia ina ia faamasinoina i luma o Pilato, o le sa i ai le puleaga a Roma. Sa gauai atu ma le agamalu le Faaola i tagata Roma ma sa sasa tigaina ma faasalaina i le oti. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e aoao atili ai e uiga i le alofa o le Faaola mo tagata uma ma Lona uiga atoatoa le pona ma le ala e mafai ai ona e mulimuli atili i Lana faataitaiga.

Lagonaina o le agaleagaina

  • O a nisi o tulaga masani e ono tauemuina, tuua’ia sese, pe agaleagaina ai se talavou?

  • O a nisi o auala e ono tali atu ai se talavou masani i ia ituaiga faiga?

E mafai ona faatasi le Alii ma i tatou ma fesoasoani ia i tatou ia tuputupu a’e mai aafiaga faigata. E mafai ona Ia fesoasoani ia i tatou e tali atu i faigata ma mea faafeagai i ala faaKeriso. Mafaufau i ou lava aafiaga patino o le tauemuina, tuuaia sese, po o le agaleagaina, e aofia ai le ala na e tali atu ai ma pe aisea foi.

A o latalata atu Iesu Keriso i siui o mea na tutupu i Lona soifuaga, sa tauemuina, tuuaia sese, ma agaleagaina o Ia. A o e suesueina nei vaega mulimuli o mea na tutupu i le soifuaga o le Faaola, vaavaai mo uiga faaalia na fesoasoani ia te Ia e onosaia ai ma le faamaoni ma faamae’a Lana misiona. Ia mafaufau foi ma le agaga tatalo pe mafai faapefea ona e mulimuli i Lana faataitaiga.

Ua faamasinoina ma le le tonu Iesu ma faasalaina i le oti

Ina ua uma ona puapuagatia Iesu i le Faatoaga o Ketesemane, sa pue faapagotaina o Ia, ma sa faamasinoina ma le le tonu e taitai Iutaia (le au Saneterini) o Ia ma faasalaina o Ia i le oti. Peitai, ona o Isaraelu sa i lalo o le puleaga a Roma, o lea e na o tagata Roma e faatagaina le faaooina o le faasalaga fasioti. Ona o lenei mafuaaga, na auina atu ai e tagata Iutaia Iesu ia Pilato, le taitai Roma i Iutaia, ma tuuaia o Ia i le fouvale faasaga i le malo o Roma mo le mau o ia “o le Tupu o tagata Iutaia” (tagai i le Mareko 15:2). Sa auina atu e Pilato Iesu ia Herota Anetipa, o le sa i Ierusalema mo le Tausamiga o le Paseka, ma le faamoemoe o le a faamasinoina o Ia e Herota i Kalilaia, ae sa toe auina atu e Herota Iesu ia Pilato.

Faitau ni tala se lua pe sili atu o nei tala, lea o loo faamatala ai le ala na tuuaia le tonu ai Iesu ma iu ai lava ina tausalaina. A o e faitau, vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu i nei tulaga taitasi. Manatua sa ia te Ia le mana e faasaoloto ai o Ia lava mai nei tulaga (tagai Mataio 26:52–54).

  1. Ua fesiligia Iesu e le Au Saneterini. Faitau le Mataio 26:57-68, pe matamata le vitio “Jesus Is Tried by Caiaphas, Peter Denies Knowing Him” mai le faailotaimi 0:00 e oo i le 1:39. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

    2:3

    Ua Faamasinoina Iesu e Kaiafa, Ua Faafiti Peteru Na te Le Iloaina o Ia

  2. Ua fesiligia Iesu e Pilato. Faitau le Ioane 18:33–40, pe matamata le “Jesus Is Condemned Before Pilate” (3:19), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mo se tasi o faatinoga o le faamasinoga i luma o Pilato.

    3:19

    Jesus Is Condemned before Pilate

  3. Ua tulai Iesu i luma o Herota. Faitau i le Luka 23:8–11.

  4. Ua sasaina Iesu e fitafita Roma ma mulimuli ane fesiligia e Pilato mo le taimi lona lua. Faitau le Ioane 19:1–16, pe matamata i le “Jesus Is Scourged and Crucified” mai le faailotaimi 0:00 e oo i le 2:03, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org. Atonu e fesoasoani le iloaina o se sasa sa masani ona aofia ai ni mea maai (e pei o fasi maa, uamea, po o ponaivi) na lalagaina faatasi ma ni nai filigamanoa. E toatele tagata sa lei mafai ona faasaoina pe a sasaina ona o le ogaoga o manu’a faaletino e tupu mai ai.

    4:49

    Jesus Is Scourged and Crucified

aikona o le api talaaga 1. Tali le fesili lenei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • Na faapefea ona tali atu le Faaola i tulaga nei?

  • Aisea e te manatu atonu na tali atu ai le Faaola i lena ala?

O le uiga o Iesu Keriso

Faitau le 1 Nifae 19:9 ma faamatalaga nei, ma vaavaai mo malamalamaaga i uiga o le Faaola.

O Elder Robert D. Hales (1932–2017) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faasoa mai le mea lenei:

Elder Robert D. Hales

Ina ia tali atu i se ala e faapei o Keriso, e le mafai ona tusitusia pe faavae i se fua faatatau. Sa eseese lava tali a le Faaola i tulaga uma. Ina ua faafetaiai o Ia e le Tupu amioleaga o Herota, sa lei gagana o Ia i se upu. Ina ua tulai o ia i luma o Pilato, sa Ia tuuina atu se molimau faigofie ma le mamana e uiga i Lona paia ma Lona faamoemoega.

E i ai nisi tagata e mafaufau sese faapea o tali e pei o le le gagana, agamalu faamagalo atu, ma le tuuina atu o se molimau faamaualalo e faasamasamanoa pe vaivai foi. Peitai, o le ‘alolofa atu i e ita mai ia [te i tatou], ia faamanuia atu i e ua fetuu mai ia [te i tatou], ia agalelei atu i e ua inoino mai ia [te i tatou] ma [tatou] tatalo foi mo e ua tuua’i fua mai ma faasaua mai ia te i [tatou]’ ( Mataio 5:44) e manaomia ai le faatuatua, malosi, ao le mea sili o le lototele faaKerisiano.

(Robert D. Hales, “Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,” Liahona, Nov. 2008, 72.)

Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama o Aposetolo e Toasefululua:

Elder David A. Bednar

Mafaufau foi pe na faapefea ona tuua‘ia le Matai ma tausalaina i luma o Pilato ina ia faasatauroina [tagai Mataio 27:2, 11 - 26. … O le agamalu o le Faaola sa manino lava i Lana tali faautauta, malosi o le loto pulea, ma le le loto e faaaoga Lona mana lemafuatia mo lona lava ia lelei.

(David A. Bednar, “Agamalu ma Maualalo o le Loto,” Liahona, Me 2018, 33.)

aikona o le api talaaga 2. Tali le fesili lenei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • O a mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola mai le ala na Ia tali atu ai i nei tulaga faigata?

  • Na faapefea ona faaalia i faatinoga a le Faaola Lona “agalelei alofa … agai i le fanauga a tagata”? (1 Nifae 19:9).

  • E mafai faapefea e le iloaina o Iesu Keriso o loo i ai nei uiga ona fesoasoani ia te oe e te alofa ma faalagolago atili ai ia te Ia?

E taua le matau o le tele o taimi sa tali atu ai ma le lototoa le Faaola i isi mo a latou faatinoga (tagai Mareko 11:15–17, Ioane 2:13–16, Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:48–51). I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, tatou te mananao e tali atu i tauemuga, tuuaiga sese, po o le agaleaga i le alofa, lototele, ma le agamalu. Peitai, e le faapea ai la e tatau ona tatou faatagaina isi e sauaina pe faatiga ia i tatou. “E tausalaina e le Alii amioga saua i soo se ituaiga—e aofia ai le tuulafoaiina ma le sauaina faaletino, faalefeusuaiga, po o upu” (tusi a le Au Peresitene Sili, “Preventing and Responding to Abuse,” Mat. 26, 2018). Afai na sauaina i tatou, e taua lo tatou sailia vave o le fesoasoani mai se tagata matua faatuatuaina.

aikona o le api talaaga 3. Fai se tasi o gaoioiga nei i lau api faamaumau mo suesuega:

  1. Toe mafaufau i tua i le taimi na e lagona ai le tauemuina, tuuaia sese, po o le agaleagaina. Saili le fesoasoani a le Tama Faalelagi e ala i le Agaga Paia ia iloa auala talafeagai faaKeriso e mafai ona e tali atu ai i lenei tulaga. Tusi i lalo mea na lelei ona e faia ma pe faapefea ona e manao e faaleleia atili.

  2. Tusi i lalo ni faataitaiga se lua o taimi po o tulaga na fesoasoani ai le manatuaina o le uiga o Keriso sa fesoasoani pe mafai foi ona fesoasoani ia te oe. E mafai faapefea ona ese lou olaga pe afai e te taumafai pea lava pea e atiina ae uiga faaKeriso?

  3. Filifili se uiga faaKeriso se tasi e te manao e atiina ae atoatoa. Mafaufau i taimi i ou aso e mafai ona e faataitai ai e faaaoga ai lenei uiga.

Tuu i le faitalia: O e Manao e Aoao Atili?

Ioane 18:36. O le a le malo na fetalai i ai Iesu?

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson:

Elder D. Todd Christofferson

Ina ua faamatala e Tanielu le miti a le Tupu o Papelonia o Nepukanesa, ma faailoa atu i le tupu “mea o le a tutupu i aso amuli” [Tanielu 2:28], sa ia ta’u atu “[o le a] faatuina e le Atua o le lagi o le malo, e le faaumatia e faavavau: o lea malo foi e le tuuina atu ia i se tasi nuu, na te tuimomomoina ma faaumatia [isi] malo uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau” [Tanielu 2:44]. O le Ekalesia o le malo lena na valoia i aso e gata ai e lei fausiaina e le tagata, ae na faatuina e le Atua o le lagi ma taavale atu ai e pei o se maa na tofi mai le mauga e aunoa ma ni lima e faatumu ai le lalolagi [Tanielu 2:45; tagai foi fuaiupu 35].

O lona taunuuga o le faatuina lea o Siona e saunia ai mo le toe afio mai ma le pule faameleniuma o Iesu Keriso. A o lei oo mai lena aso, e le o se malo i soo se tulaga faapolokiki—e pei ona fetalai le Faaola, “O lou malo e le mai lenei lalolagi” [Ioane 18:36, e faaopoopo i ai le faamamafa]. Ae, o le punavai o Lana pule i le lalolagi, o le pule o Ana feagaiga paia, o le tausimea o Ona malumalu, o le leoleo ma le fofoga taumomoli o Lana upumoni, o le nofoaga o le faapotopotoina o Isaraelu ua taapeape, ma “o se puipuiga, ma … o se sulufaiga mai le afa, ma mai le toasa pe a sasaa mai e aunoa ma le suia i luga o le lalolagi atoa” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6].

(D. Todd Christofferson, “E Manaomia i Se A le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2015, 111)