Ioane 18:33–40; Luka 23:8–11
Ua Faamasinoina Iesu ma Sasaina
Ina ua uma ona pu’e faapagotaina Iesu ma faamasinoina ma le le tonu i luma o taitai Iutaia, sa auina atu o Ia ina ia faamasinoina i luma o Pilato, o le sa i ai le puleaga a Roma. Sa gauai atu ma le agamalu le Faaola i tagata Roma ma sa sasa tigaina ma faasalaina i le oti. O lenei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ia te oe e aoao atili ai e uiga i le alofa o le Faaola mo tagata uma ma Lona uiga atoatoa le pona ma le ala e mafai ai ona e mulimuli atili i Lana faataitaiga.
Lagonaina o le agaleagaina
-
O a nisi o tulaga masani e ono tauemuina, tuua’ia sese, pe agaleagaina ai se talavou?
-
O a nisi o auala e ono tali atu ai se talavou masani i ia ituaiga faiga?
E mafai ona faatasi le Alii ma i tatou ma fesoasoani ia i tatou ia tuputupu a’e mai aafiaga faigata. E mafai ona Ia fesoasoani ia i tatou e tali atu i faigata ma mea faafeagai i ala faaKeriso. Mafaufau i ou lava aafiaga patino o le tauemuina, tuuaia sese, po o le agaleagaina, e aofia ai le ala na e tali atu ai ma pe aisea foi.
A o latalata atu Iesu Keriso i siui o mea na tutupu i Lona soifuaga, sa tauemuina, tuuaia sese, ma agaleagaina o Ia. A o e suesueina nei vaega mulimuli o mea na tutupu i le soifuaga o le Faaola, vaavaai mo uiga faaalia na fesoasoani ia te Ia e onosaia ai ma le faamaoni ma faamae’a Lana misiona. Ia mafaufau foi ma le agaga tatalo pe mafai faapefea ona e mulimuli i Lana faataitaiga.
Ua faamasinoina ma le le tonu Iesu ma faasalaina i le oti
Ina ua uma ona puapuagatia Iesu i le Faatoaga o Ketesemane, sa pue faapagotaina o Ia, ma sa faamasinoina ma le le tonu e taitai Iutaia (le au Saneterini) o Ia ma faasalaina o Ia i le oti. Peitai, ona o Isaraelu sa i lalo o le puleaga a Roma, o lea e na o tagata Roma e faatagaina le faaooina o le faasalaga fasioti. Ona o lenei mafuaaga, na auina atu ai e tagata Iutaia Iesu ia Pilato, le taitai Roma i Iutaia, ma tuuaia o Ia i le fouvale faasaga i le malo o Roma mo le mau o ia “o le Tupu o tagata Iutaia” (tagai i le Mareko 15:2). Sa auina atu e Pilato Iesu ia Herota Anetipa, o le sa i Ierusalema mo le Tausamiga o le Paseka, ma le faamoemoe o le a faamasinoina o Ia e Herota i Kalilaia, ae sa toe auina atu e Herota Iesu ia Pilato.
Faitau ni tala se lua pe sili atu o nei tala, lea o loo faamatala ai le ala na tuuaia le tonu ai Iesu ma iu ai lava ina tausalaina. A o e faitau, vaavaai pe na faapefea ona tali atu Iesu i nei tulaga taitasi. Manatua sa ia te Ia le mana e faasaoloto ai o Ia lava mai nei tulaga (tagai Mataio 26:52–54).
-
Ua fesiligia Iesu e le Au Saneterini. Faitau le Mataio 26:57-68, pe matamata le vitio “Jesus Is Tried by Caiaphas, Peter Denies Knowing Him” mai le faailotaimi 0:00 e oo i le 1:39. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.
2:3Ua Faamasinoina Iesu e Kaiafa, Ua Faafiti Peteru Na te Le Iloaina o Ia
Jesus is tried before Caiaphas and the chief priests. Peter denies knowing Him and weeps bitterly.
-
Ua fesiligia Iesu e Pilato. Faitau le Ioane 18:33–40, pe matamata le “Jesus Is Condemned Before Pilate” (3:19), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mo se tasi o faatinoga o le faamasinoga i luma o Pilato.
3:19Jesus Is Condemned before Pilate
Jesus is arraigned and questioned before Pilate, who finds no fault in Him. Yielding to the multitude, Pilate allows Barabbas to be released and Jesus to be crucified. Matthew 27:1–2, 11–25
-
Ua tulai Iesu i luma o Herota. Faitau i le Luka 23:8–11.
-
Ua sasaina Iesu e fitafita Roma ma mulimuli ane fesiligia e Pilato mo le taimi lona lua. Faitau le Ioane 19:1–16, pe matamata i le “Jesus Is Scourged and Crucified” mai le faailotaimi 0:00 e oo i le 2:03, o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org. Atonu e fesoasoani le iloaina o se sasa sa masani ona aofia ai ni mea maai (e pei o fasi maa, uamea, po o ponaivi) na lalagaina faatasi ma ni nai filigamanoa. E toatele tagata sa lei mafai ona faasaoina pe a sasaina ona o le ogaoga o manu’a faaletino e tupu mai ai.
4:49Jesus Is Scourged and Crucified
A band of soldiers strips Jesus of His clothes, scourges Him, and mocks Him. He then carries His cross to Golgotha and is crucified by Roman soldiers. Matthew 27:26–50
1. Tali le fesili lenei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:
-
Na faapefea ona tali atu le Faaola i tulaga nei?
-
Aisea e te manatu atonu na tali atu ai le Faaola i lena ala?
O le uiga o Iesu Keriso
Faitau le 1 Nifae 19:9 ma faamatalaga nei, ma vaavaai mo malamalamaaga i uiga o le Faaola.
O Elder Robert D. Hales (1932–2017) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na faasoa mai le mea lenei:
Ina ia tali atu i se ala e faapei o Keriso, e le mafai ona tusitusia pe faavae i se fua faatatau. Sa eseese lava tali a le Faaola i tulaga uma. Ina ua faafetaiai o Ia e le Tupu amioleaga o Herota, sa lei gagana o Ia i se upu. Ina ua tulai o ia i luma o Pilato, sa Ia tuuina atu se molimau faigofie ma le mamana e uiga i Lona paia ma Lona faamoemoega.
E i ai nisi tagata e mafaufau sese faapea o tali e pei o le le gagana, agamalu faamagalo atu, ma le tuuina atu o se molimau faamaualalo e faasamasamanoa pe vaivai foi. Peitai, o le ‘alolofa atu i e ita mai ia [te i tatou], ia faamanuia atu i e ua fetuu mai ia [te i tatou], ia agalelei atu i e ua inoino mai ia [te i tatou] ma [tatou] tatalo foi mo e ua tuua’i fua mai ma faasaua mai ia te i [tatou]’ ( Mataio 5:44) e manaomia ai le faatuatua, malosi, ao le mea sili o le lototele faaKerisiano.
(Robert D. Hales, “Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,” Liahona, Nov. 2008, 72.)
Na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama o Aposetolo e Toasefululua:
Mafaufau foi pe na faapefea ona tuua‘ia le Matai ma tausalaina i luma o Pilato ina ia faasatauroina [tagai Mataio 27:2, 11 - 26. … O le agamalu o le Faaola sa manino lava i Lana tali faautauta, malosi o le loto pulea, ma le le loto e faaaoga Lona mana lemafuatia mo lona lava ia lelei.
(David A. Bednar, “Agamalu ma Maualalo o le Loto,” Liahona, Me 2018, 33.)
2. Tali le fesili lenei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:
-
O a mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola mai le ala na Ia tali atu ai i nei tulaga faigata?
-
Na faapefea ona faaalia i faatinoga a le Faaola Lona “agalelei alofa … agai i le fanauga a tagata”? (1 Nifae 19:9).
-
E mafai faapefea e le iloaina o Iesu Keriso o loo i ai nei uiga ona fesoasoani ia te oe e te alofa ma faalagolago atili ai ia te Ia?
E taua le matau o le tele o taimi sa tali atu ai ma le lototoa le Faaola i isi mo a latou faatinoga (tagai Mareko 11:15–17, Ioane 2:13–16, Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:48–51). I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, tatou te mananao e tali atu i tauemuga, tuuaiga sese, po o le agaleaga i le alofa, lototele, ma le agamalu. Peitai, e le faapea ai la e tatau ona tatou faatagaina isi e sauaina pe faatiga ia i tatou. “E tausalaina e le Alii amioga saua i soo se ituaiga—e aofia ai le tuulafoaiina ma le sauaina faaletino, faalefeusuaiga, po o upu” (tusi a le Au Peresitene Sili, “Preventing and Responding to Abuse,” Mat. 26, 2018). Afai na sauaina i tatou, e taua lo tatou sailia vave o le fesoasoani mai se tagata matua faatuatuaina.
3. Fai se tasi o gaoioiga nei i lau api faamaumau mo suesuega:
-
Toe mafaufau i tua i le taimi na e lagona ai le tauemuina, tuuaia sese, po o le agaleagaina. Saili le fesoasoani a le Tama Faalelagi e ala i le Agaga Paia ia iloa auala talafeagai faaKeriso e mafai ona e tali atu ai i lenei tulaga. Tusi i lalo mea na lelei ona e faia ma pe faapefea ona e manao e faaleleia atili.
-
Tusi i lalo ni faataitaiga se lua o taimi po o tulaga na fesoasoani ai le manatuaina o le uiga o Keriso sa fesoasoani pe mafai foi ona fesoasoani ia te oe. E mafai faapefea ona ese lou olaga pe afai e te taumafai pea lava pea e atiina ae uiga faaKeriso?
-
Filifili se uiga faaKeriso se tasi e te manao e atiina ae atoatoa. Mafaufau i taimi i ou aso e mafai ona e faataitai ai e faaaoga ai lenei uiga.
Tuu i le faitalia: O e Manao e Aoao Atili?
Ioane 18:36. O le a le malo na fetalai i ai Iesu?
Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson:
Ina ua faamatala e Tanielu le miti a le Tupu o Papelonia o Nepukanesa, ma faailoa atu i le tupu “mea o le a tutupu i aso amuli” [Tanielu 2:28], sa ia ta’u atu “[o le a] faatuina e le Atua o le lagi o le malo, e le faaumatia e faavavau: o lea malo foi e le tuuina atu ia i se tasi nuu, na te tuimomomoina ma faaumatia [isi] malo uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau” [Tanielu 2:44]. O le Ekalesia o le malo lena na valoia i aso e gata ai e lei fausiaina e le tagata, ae na faatuina e le Atua o le lagi ma taavale atu ai e pei o se maa na tofi mai le mauga e aunoa ma ni lima e faatumu ai le lalolagi [Tanielu 2:45; tagai foi fuaiupu 35].
O lona taunuuga o le faatuina lea o Siona e saunia ai mo le toe afio mai ma le pule faameleniuma o Iesu Keriso. A o lei oo mai lena aso, e le o se malo i soo se tulaga faapolokiki—e pei ona fetalai le Faaola, “O lou malo e le mai lenei lalolagi” [Ioane 18:36, e faaopoopo i ai le faamamafa]. Ae, o le punavai o Lana pule i le lalolagi, o le pule o Ana feagaiga paia, o le tausimea o Ona malumalu, o le leoleo ma le fofoga taumomoli o Lana upumoni, o le nofoaga o le faapotopotoina o Isaraelu ua taapeape, ma “o se puipuiga, ma … o se sulufaiga mai le afa, ma mai le toasa pe a sasaa mai e aunoa ma le suia i luga o le lalolagi atoa” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:6].
(D. Todd Christofferson, “E Manaomia i Se A le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2015, 111)