Seminelí
Mātiu 4:1–11, Konga 2


Mātiu 4:1–11, Konga 2

Ko e Muimui ʻi he Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki Hono Talitekeʻi ʻo e ʻAhiʻahí

ʻĪmisi
Jesus is tempted by the devil to change rocks into bread - ch.11-2

Te ke lava ʻo hokohoko atu hono ako ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e founga naʻe talitekeʻi ‘aki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke muimui ki Heʻene sīpingá mo fakamanatu ʻa e ngaahi moʻoni mei he folofolá ke tokoniʻi koe ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ʻi hoʻo moʻuí.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e app Laipeli Kosipeli. ʻAi ke ke maheni mo e ngaahi meʻa ʻoku fakakau ʻi he app Laipeli Kosipeli ke fakalahi atu ki he ako folofolá, hangē ko hono fakaʻilongaʻí, fakafehokotaki, fakahingoa, vahevahe, fekumi, mo fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi pepa akó. ʻE lava ke tokoni hono fai ʻení ke ke teuteu ai ki he ngaahi lēsoní mo ʻiloʻi e founga ke tokoniʻi ai e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e polokalamá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau haʻu mateuteu ke vahevahe ha potu folofola ʻe taha pe ua ʻoku nau ongoʻi te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi kinautolu ke talitekeʻi e ʻahiʻahí. Kapau ‘e ʻikai ke nau maʻu ha meʻa, fakaʻaiʻai kinautolu ke nau kole ki he mātuʻá, kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí, pe kau taki ʻo e Siasí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko hono talitekeʻi ʻo e ʻahiʻahí

Kapau naʻe ʻikai akoʻi ʻa e ʻuluaki lēsoni ki he Mātiu 4:1–11 kimuʻa ʻi he lēsoni ko ʻení, fakakaukau ke toe vakaiʻi ia mo liliu ʻa e lēsoni ko ʻení ʻo ka fiemaʻu.

ʻOku ʻi ai ‘a e ʻekitivitī fakafetongi ki he kamata ʻa e kalasí ʻi he konga ko e “Ngaahi ʻEkitivitī Tokoni Ki he Akó” ʻi he lēsoni ko ʻení.

ʻI hono aleaʻi e tūkunga ko ʻení, poupouʻi e kau akó ke ʻoua te nau vahevahe mo honau kaungāakó ‘a e fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahi pau ʻoku nau fehangahangai mo iá.

Fakakaukauloto ʻoku fakahaaʻi atu ʻe ho kaungāmeʻa ko Sēkopé ʻokú ne faingataʻaʻia ʻi hono talitekeʻi ‘o e ʻahiʻahí. ʻOkú ne fakamatala atu ʻokú ne fiemaʻu moʻoni ke tekeʻi ka ʻoku faingataʻa ke ne ʻilo e meʻa ke fai he taimi ʻoku hoko mai ai e ʻahiʻahí.

  • Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo vahevahe mo ia, pea ko e hā hono ‘uhinga?

Manatu ki he aʻusia ʻa e Fakamoʻuí ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Mātiu 4:1–11, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa e Fakamoʻuí mo talitekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané. Ko e taha ʻo e ngaahi founga naʻá Ne fakahoko ai ʻení ko hono fakahaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻe lava ke tokoni hono fakamanatu mo fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi moʻoni mei he folofolá ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí.Ako ʻa e Mātiu 4:1–11 . Tokanga taha ki he ngaahi veesi 4, 7, mo e 10, ʻo kumi ki he founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Fakatokangaʻi ange ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa Sīsū, “Kuo tohí,” naʻá Ne ʻuhinga ki he ngaahi lea kuo tohi ʻi he folofolá.

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi potu folofola naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí mo e ngaahi ʻahiʻahi naʻá Ne ikunaʻí?

Fakamoleki ha ngaahi miniti siʻi ke hiki hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu tokoni ai ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Hili iá pea fai ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

ʻE ala ʻaonga ki he kau akó ʻenau tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó, kimuʻa pea vahevahe mo e kalasí.

  • Ko e hā hono tuʻo lahi hoʻo tafoki ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he folofolá ke tokoniʻi koe ke ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻi hoʻo tafoki ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he folofolá ke tokoniʻi koe ke ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí?

Fakakaukau ke fai fakakalasi, tauhoa, pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻa e ngāue ko ʻení pea hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. Kapau kuo ʻosi akoʻi ‘a e konga 1 ʻo e lēsoni Mātiu 4:1–11, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻenau tohinoa akó ke fakamanatuʻi e ngaahi ʻahiʻahi ne nau ʻilo lolotonga e lēsoni ko iá.Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau mo fakamoʻoni fakafolofola ki he ngaahi potu folofola ne nau maʻu ʻi he teuteu ki he kalasí.

  1. Feinga ke ʻiloʻi pea lisi ha ngaahi ʻahiʻahi ʻe niʻihi ʻoku faʻa fehangahangai mo e toʻutupu ʻi ho toʻú.

  2. Kumi pea hiki ha ngaahi potu folofola ʻe lava ʻo tokoni ki he ngaahi ʻahiʻahi takitaha ko ʻení, fakataha mo ha fakamatala nounou ki he founga ʻe ala tokoni ai ʻa e potu folofola takitaha.

Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 18:15 ke ke ʻiloʻi ai ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi maʻu pē mo lotu faivelenga ʻi hoʻo feinga ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí.Kapau ʻoku faingataʻa ke ke maʻu ha ngaahi potu folofola ʻaonga, te ke lava ʻo fekumi ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné, pe ko haʻo fekumi ʻi he ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻi lalo ʻi he “ ʻAhiʻahi, ʻAhiʻahi,” “ Kātaki,” pe ko ha kaveinga kehe ʻoku fekauʻaki mo e ʻahiʻahí pe ko ha ʻahiʻahi pau.

Kapau ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potu folofola fakaʻilekitulōniká, ngāueʻaki ʻeni ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ke faʻuʻaki ha ngaahi fakaʻilonga.

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi makehe ʻa e ngaahi potu folofola ko ʻení pea ʻai ha lisi ʻo kinautolu ʻi hoʻo folofolá pe tohinoa akó ʻa ia ʻe faingofua ai haʻo maʻu kinautolu. Kapau ʻokú ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi potu folofola fakaʻilekitulōnika, fakakaukau ke faʻu ha fakaʻilonga pea tānaki atu ki ai ʻa e ngaahi potu folofolá. Kapau ʻoku fiemaʻu ke ke ako ki he founga hono fai ʻení, ʻalu ki he Fakahinohino Ngaueʻaki ‘o e Laipeli Kosipeli (Telefoni Android) pe Fakahinohino Ngaueʻaki ‘o e Laipeli Kosipeli (Telefoni iOS) ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Fili ʻa e fakaʻilongaʻi ʻo e fakamatalá ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi “Ako Lahi Ange.”

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fakahinohino ko ʻení koeʻuhí ke lava ʻe he kau akó ʻo fakapapauʻi pe ko e fē ʻa e fili te ne feau lelei taha ʻenau ngaahi fiemaʻú.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga kehekehe te ke lava ai ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo maʻu ha mālohi mei he folofolá.Fili ke fai ha ʻekitivitī A pe B ke tokoniʻi koe ke ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono tekeʻi e ʻahiʻahí. Fekumi ki ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fili pe ko e fē ʻa e ʻekitivitī ʻe tokoni lahi taha kiate koé.

ʻEkitivitī A: Ako maʻuloto

Fili ha fakamoʻoni fakafolofola meiate kinautolu naʻá ke ʻiló, pea ako maʻuloto ha kupuʻi lea mahuʻinga mei ai pe ko e potu folofolá kakato. Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe ala tokoni:

  • Toutou lau pē ia kiate koe, ʻo fakasiʻisiʻi ange hoʻo vakai ki he folofolá ʻi he taimi kotoa pē.

  • Hiki ʻa e potu folofolá pe kupuʻi leá. Tamateʻi pe kolosi ‘a e ngaahi foʻi leá ʻi hoʻo ako maʻuloto kinautolú, pea toutou fai ia kae ʻoua kuo tamateʻi pe kolosi kotoa e ngaahi foʻi leá pea te ke lava ʻo toutou lau maʻuloto kakato.

ʻEkitivitī E: Fakalaulauloto pea tohi

Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe hono ako maʻu pē ʻo e folofolá ke ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ʻi hoʻo moʻuí pe ko e hā ha ngaahi liliu te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke ke maʻu ʻi hoʻo feinga lahi ange ke ako maʻu pē ʻa e folofolá.Hiki ha fakamatala ʻi he mītia fakasōsialé pe blog ʻe lava ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ke fakatupulaki ai ʻenau holi ke ako e folofolá. Tohi ʻi ha founga ʻe lava ʻo tokoniʻi ai kinautolu ke nau fekumi ki he mālohi ʻo e ʻEikí ke tokoniʻi kinautolu ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Fakakau ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange naʻá ke ʻiloʻi he ʻahó ni. Te ke lava foki ʻo vahevahe ha aʻusia naʻá ke maʻu ʻi he folofolá naʻá ne fakatupulaki hoʻo malava ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí, kae ʻikai vahevahe ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ʻahiʻahí.

Hili ha taimi feʻunga, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e ngaahi ola ʻo ʻenau ʻekitivitií. Fakaafeʻi leva ‘a e kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó.

Fakakaukau Fakatāutahá

Ke fakaʻosí, fakakaukau ki he meʻa naʻá ke ako he ʻaho ní, pea fakalaulauloto ki hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo fakalakalaka ʻi he meʻa naʻá ke fai he ʻaho ní (ako, ako maʻuloto, mo hono manatuʻi ʻo e folofolá) ke ke hoko ʻo hangē ange ko Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke ke kamata fakahoko, taʻofi hono faí, pe hokohoko atu hono faí?

Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻE fēfē ha lava ʻe he folofolá ʻo tokoniʻi au?

Naʻe fakamatala ‘e Palesiteni Russell M. Nelson ʻa e founga ʻe lava ai ʻe hono ako maʻu pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí:

ʻĪmisi
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Siʻoku fanga tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako fakataha mo e lotu ‘i he Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—heʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakaʻutumauku fakaʻaho he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá, kau ai e haʻahaʻa fakalilifu ʻo e ponokalafí mo e ngaahi maʻunimā ʻokú ne fakakonahi ʻetau fakakaukaú.

(Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Ensign or Liahona, Nōvema. 2017, 62–63)

ʻE fēfē ha lava ʻe he ako maʻuloto e folofolá ʻo tokoniʻi au?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Richard G. Scott (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (Quorum of the Twelve Apostles) ʻo pehē:

ʻĪmisi
Final official portrait of Elder Richard G. Scott of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004. Passed away 22 September 2015.

Fakapotopoto ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e tekinolosiá. Fakaʻilongaʻi e ngaahi potu folofola mahuʻingá ʻi hoʻo meʻangāué peá ke toutou lau ia. Kapau ʻe hanga ʻe kimoutolu kei talavoú ʻo toutou lau ha potu folofola ʻo hangē ko e tuʻo lahi hoʻomou toutou text telefoní, ʻe vavé ni pē haʻamou maʻuloto ha ngaahi potu folofola ʻe laungeau. ʻE hoko e ngaahi potu folofola ko iá ko ha maʻuʻanga ueʻi fakalaumālie mo fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi te mou fiemaʻu aí.

(Richard G. Scott, “Ke Melino ʻa ʻApi,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 30)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

ʻE lava ke hangē ʻa e folofolá ko ha ngaahi kaungāmeʻa leleí

Fakakaukau ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e lea ko ʻení ko ha founga ʻe taha ke kamataʻaki e lēsoní, ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e founga ʻoku faitatau ai ʻa hono ako maʻuloto mo manatuʻi ʻo e folofolá mo e maʻu ha kaungāmeʻa leleí.ʻEletā Richard G. Scott (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (Quorum of the Twelve Apostles), naʻa ne pehē:

ʻĪmisi
Final official portrait of Elder Richard G. Scott of the Quorum of the Twelve Apostles, 2004. Passed away 22 September 2015.

“ʻE lava ke hoko [‘a e folofolá] ko ha ngaahi kaungāmeʻa falalaʻanga ke maʻu ʻi ha feituʻu pea ʻi ha taimi pē. ʻOku nau ʻi ai maʻu pē ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai kinautolú. … ʻOku hangē hono ako, fakalaulauloto, fekumi, mo hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ko hano fakafonu ha kapineti faʻoʻanga faile ʻaki ha ngaahi kaungāmeʻa, ngaahi meʻa mahuʻinga, mo ha ngaahi moʻoni ʻe lava pē ke maʻu tokoni mei ai ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pē ʻi māmani.”

(Richard G. Scott, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2011, 6)

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻaukaí ke tau tekeʻi ʻa e ‘ahiʻahi

Kapau ʻe tokoni ki he kau akó, ʻe lava ke hoko ha lēsoni ʻe taha ko e mālohi ʻo e ʻaukaí ke tokoni ke tau tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení:

  • ‘Aisea 58:6–7

  • Shayne M. Bowen, “ ʻAukai ʻi he Mālohi,” Ensign, ʻEpeleli. 2009, 64–67

  • Carl B. Pratt, “Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e ʻAukai ʻOku Fakahoko Totonú,” Ensign pe Liahona,Nōvema. 2004, 47–49

  • Joseph B. Wirthlin, “The Law of the Fast,” Ensign, Mē 2001, 73–75

“Fakakaukauʻi maʻuloto”

Fakaafeʻi e kau akó ke nau sio “ʻOku Ou Fakalaulauloto Maʻu Pē Kiate Kinautolu” mei he taimi 1:18 ki he 2:54. ‘Oku maʻu eni ‘i he ChurchofJesusChrist.org. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku fokotuʻu mai ʻe Misa Durrant ke tokoni ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e moʻoni ko ia ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe hono fakamanatu mo fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi moʻoni mei he folofolá ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ke tekeʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí.Kapau ʻe tokoni ki he kau akó, vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi sīpinga ʻoku ʻomi ʻe Misa Tulani ʻamui ange ʻi heʻene leá.

Paaki