Ako ki he Naunau Fakalēsoní
Ako ki he Faʻu ha Taimi-tēpile ʻo e Ngaahi Lēsoní


“Ako ki he Faʻu ha Taimi-tēpile ʻo e Ngaahi Lēsoní,” Ako ki he Naunau Fakalēsoni ʻa e Seminelí (2022)

“Ako ki he Faʻu ha Taimi-tēpile ʻo e Ngaahi Lēsoní,” Ako ki he Naunau Fakalēsoni ʻa e Seminelí

ʻĪmisi
tangata ʻi ha komipiuta

Ako ki he Faʻu ha Taimi-tēpile ʻo e Ngaahi Lēsoní

Talateu

ʻOku tau muimui ʻi he seminelí ki he taimi-tēpile ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻOku fokotuʻu heni ʻa e seminelí ʻi ha fatongia poupou ki he meʻa ʻoku ako ʻe he kau akó ʻi ʻapí. Neongo kuo fakafaingofuaʻi ʻi he foungá ni e meʻa ʻoku ako ʻe he kau ako seminelí, ka ʻoku fiemaʻu ha ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻi he founga ʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he ngaahi ʻēlia mo e ngaahi polokalama fakalotofonuá ʻa e naunau fakalēsoni ʻa e seminelí. ʻI he ngaahi meʻa lahi, koeʻuhí ko e faingataʻa ʻo e ngaahi liliu ko ʻení, mahalo ʻe lelei taha pē ke faʻu ʻe he kau pule fakaʻēliá, kau kouʻotineitá, pe kau pule polokalamá ʻa e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní koeʻuhí ke ʻoua naʻa fai ia ʻe he kau faiakó. ʻE tokoni hono faʻu e ngaahi fakahinohino ko ʻení maʻá e kau faiakó ke fakahaofi ai honau taimí. Ka neongo ia, ʻe kei fiemaʻu pē ke fai ʻe ha kau faiako ʻe niʻihi ha ngaahi liliu ki he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní ʻokú ke ʻoangé.

Ngaahi Fakahinohino ki Hono Faʻu ha Taimi-tēpile ʻo e Ngaahi Lēsoni ʻa e Seminelí

Fakamuʻomuʻa e Fakataukei Fakatokāteliné

ʻI hono faʻu e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní, ʻe fiemaʻu ke ke tokanga ʻaupito ki he taimi te ke fakataimi-tēpileʻi ai e ngaahi lēsoni fakataukei fakatokāteliné. Ko e ngaahi fakahinohino mahuʻinga ʻeni ki hono fakataimi-tēpileʻi e ngaahi ʻekitivitī ako fakataukei fakatokāteliné:

  • Fakapapauʻi ʻa e taimi ke akoʻi ai ʻa e Konga 1, 2, mo e 3 ʻi he Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié. ʻOku fakafeʻiloaki e kau akó ʻi he ngaahi lēsoni ko ʻení ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. ʻOku akoʻi lelei taha kinautolu ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu fakaakó kimuʻa pea toki akoʻi ha ngaahi lēsoni fakataukei fakatokāteline kehe.

  • Fakapapauʻi ʻoku fakakau ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 24 mo ʻenau ngaahi lēsoni puipuituʻá ʻi he taimi-tēpile ʻo e lēsoní koeʻuhí ke akoʻi ia lolotonga e lele ʻa e seminelí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻe hoko angamaheni pē ia lolotonga e taʻú ʻi he kei lele ʻa e seminelí. Ko e lelei tahá ke tuku ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi he ofi taha ʻe lavá ki he taimi ʻe ako ai ʻa e konga folofolá ʻi he taimi-tēpile ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Fakapapauʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline he ʻikai ako ʻe he kau akó ʻi he taimi ʻoku ʻikai lele ai ʻa e seminelí. ʻUnuakiʻi ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ki ha uike ʻoku ʻi ai ha fakamanatu fakataukei fakatokāteline, ke akoʻi ʻo fetongi ʻaki e fakamanatu lēsoní. Makehe mei hono ʻunuakiʻi e lēsoni ko ʻení, fakapapauʻi foki ke ʻunuakiʻi ʻa e lēsoni puipuituʻa fekauʻakí ʻa ia ʻoku fuofua fakafeʻiloaki ai ʻa e potufolofolá. ʻOku maʻu ʻa e ngaahi lēsoni puipuituʻá ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiako seminelí kimuʻa pē ʻi he lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha. ʻI hono ʻunuakiʻi e ongo lēsoni ko ʻení ʻoku ʻuhinga ia ʻe fiemaʻu ke fetongi ha fakamanatu ʻo e fakataukei fakatokāteliné mo ha lēsoni kehe ʻe taha lolotonga e uike ko iá.

  • Fakataimi-tēpileʻi e fakamanatu ʻo e lēsoni sivi fakataukei fakatokāteliné mo e sivi ʻo e fakataukei fakatokāteliné. ʻOku fakahoko ʻe he kau faiakó e ngaahi fakamanatu lēsoni mo e ngaahi sivi ko ʻeni ʻi he fakaʻosinga ʻo e semesitaá ʻi heʻenau ngaahi kalasí ke tokoniʻi e kau akó ke fakafuofuaʻi e tuʻunga lelei ʻo ʻenau ako ʻa e ngaahi potufolofola fekauʻakí ʻi he kalasí. ʻE lava ke kau ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní ʻa e “Fakataukei Fakatokāteliné: Fakamanatu Lēsoni Sivi 1” hili hono maʻu ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lēsoni fakataukei fakatokāteline kotoa ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola ʻi he sivi fakataukei fakatokāteliné. ʻE lava ke fakataimi-tēpileʻi ʻa e “Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1” ʻi ha uike nai ʻe taha hili hono toe fakamanatú. ʻE lava foki ke liliu ʻa e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní ke fakakau ʻa e “Fakataukei Fakatokāteliné: Fakamanatu Lēsoni Sivi 2” mo e “Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 2” hili hono ako ʻe he kau akó e ngaahi lēsoni fakataukei fakatokāteline ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola ʻi he sivi fakataukei fakatokāteliné.

  • Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he kau akó ha aʻusia fakauike ʻi he fakataukei fakatokāteliné. ʻI he ngaahi uike ʻoku ʻikai fakahoko ai ha lēsoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié, ko ha lēsoni fakataukei fakatokāteline, lēsoni fakamanatu ki he sivi ʻo e fakataukei fakatokāteliné, pe ko ha sivi fakataukei fakatokāteline, fakataimi-tēpileʻi ha fakamanatu ʻo e fakataukei fakatokāteliné. ʻOku ʻi ai ha fakamanatu fakataukei fakatokāteline kuo ʻosi fakakau ʻi he uike kotoa pē ʻo e ngaahi lēsoní ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiako seminelí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha lēsoni ki he potufolofola fakataukei fakatokāteliné pe ko hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié.

Muimui ki he Taimi-tēpile ʻo e Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Aú

Ko e konga lahi tahá, muimui ki he taimi-tēpile ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi hono faʻu hoʻo taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní. ʻOku ʻi ai ha ngaahi konga folofola ʻe niʻihi ʻi he taimi-tēpile fakauike ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga pea kau ai ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline lahi. Ke potupotutatau ʻa e fakataukei fakatokāteliné ko ha aʻusia fakauike mo e ngaahi uike ʻoku ʻi ai ha ngaahi konga folofola mahuʻingá, mahalo te ke fie fokotuʻutuʻu e ngaahi lēsoni ʻi he taimi-tēpilé ke kamata ako ʻe he kau akó ʻa e konga folofola ʻi he seminelí ʻi he uike kimuʻa pea toki ako ʻi he taimi-tēpile Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú pe hokohoko ke ako ia ʻo aʻu ki he uike hoko maí.

Ka neongo ia, ʻoku totonu ke hāhāmolofia e hoko ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku totonu ke faʻa ako ʻe he kau akó ʻa e konga folofola tatau pē ʻi he seminelí mo ia ʻoku nau ako ʻi ʻapí ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú.

Fakakau e Taimi-tēpile Ako Fakalotofonuá mo Tokangaekina e Ngaahi Fiemaʻu Fakalotofonuá

Fakakau ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō fakalotofonua fakaakó mo e ngaahi taimi tutuku kehe ʻi he taimi-tēpile fakaakó ʻi he lelei taha te ke lavá. ʻI he taimi ʻoku fakanounouʻi ai ha uike ʻi he seminelí koeʻuhí ko e taimi-tēpile ako fakalotofonuá, fakapapauʻi ʻoku kei fakamuʻomuʻa pē ʻa e fakataukei fakatokāteliné. Lolotonga e ngaahi uike ko ʻení, kuo pau ke ke filifili e ngaahi lēsoni kehe te ke fakakau ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní. Mahalo ʻe fiemaʻu ke ke toe vakaiʻi e ngaahi fakamatala ki he taumuʻa ʻo e ngaahi lēsoni kehekehe ʻi ha vakai fakalūkufua fakauike pe vakaiʻi e ngaahi lēsoní tonu ke fakapapauʻi e ngaahi aʻusia fakaako ʻe lelei taha ki he kau akó.

ʻI hono faʻu e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní, fakapapauʻi ke ke tokangaekina e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau ako ʻi homou feituʻú pe polokalamá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi lēsoni talateu ʻoku fakakau ʻi muʻa ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiako seminelí ʻa ia ʻe lava ke fakakau ʻi ha taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní lolotonga e taʻu fakaakó. ʻIkai ngata aí, ka ʻe ala ʻaonga ki he kau akó ha ngaahi aʻusia fakaako kehe ʻoku ʻikai fakakau ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiakó. ʻE ala fakakau ʻi he ngaahi aʻusia ko ʻení ha ngaahi lēsoni ʻe tokoni ki he kau akó ke nau teuteu pe fakakaukau ki ha konifelenisi lahi kimuí ni mai pe fakataha lotu ʻa e toʻu tupú. ʻE lava ke fakakau ʻa e faʻahinga ʻekitivitī ko ʻení ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní.

Ngaahi Talanoa ke Ako Mei Aí

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha sīpinga ʻe ua ʻo e ngaahi talanoa ke ako mei aí ʻa ia ʻoku fakatātaaʻi ai e founga hono fakaʻaongaʻi e ngaahi fakahinohino ko ʻeni naʻe toki aleaʻí ʻi hono faʻu ha taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní.

ʻOnitalei Molale, ko ha Kouʻotineita

ʻOku kamata ako e kau ako ʻi he feituʻu ʻoku fakafekauʻaki ai ʻe Brother Molale ʻa e polokalama seminelí ʻi he ʻaho 6 ʻo Māʻasí. ʻOkú ne kamata teuteu ha taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní maʻá e kau faiako ʻo e kau ako ko ʻení ke ʻoua naʻa toe fakahoko ia ʻe he kau faiakó. ʻOkú ne kamata ʻaki ʻene vakai ki he taimi-tēpile ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke ʻiloʻi e konga folofola ʻe ako ʻi he uike ko iá. ʻOkú ne fakatokangaʻi ko e uike ʻo e ʻaho 6 ʻo Māʻasí, ko e konga folofolá ko e Mātiu 9–10, Maʻake 5, mo e Luke 9. ʻI he uike ko iá ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiako seminelí ʻokú ne vakai ai ki he ngaahi lēsoni ʻe nima ko ʻení:

ʻĪmisi
fakatātā 1 ʻo e taimi-tēpile ʻa Brother Molale ki he ngaahi lēsoní

ʻOku mahino kia Brother Molale ʻe omi foʻou ha kau ako tokolahi ki he seminelí, ko ia ʻokú ne fakakaukau ai ke kamata e semesitaá ʻaki hono fili ha niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni mei he ngaahi naunau talateu ʻi he Fuakava Foʻoú – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí. ʻOkú ne fili ʻa e “Talateu ki he Fuakava Foʻoú” mo e “Ko Hono Ako ʻo e Folofolá.”

ʻOku ongoʻi fiemālie ʻa Brother Molale fekauʻaki mo e ongo ʻuluaki lēsoni ko ʻení ka ʻokú ne faingataʻaʻia ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi lēsoni kehe ʻoku totonu ke ne palani ki he ʻuluaki uike ko ʻení. ʻOkú ne vakai ki he fakamatala fakalūkufua fakauike ki he uike ní pea toe vakaiʻi e ngaahi taumuʻa ʻo e lēsoní ki he lēsoni takitaha. ʻOkú ne ongoʻi moʻoni ʻe maʻu ʻe he kau akó ha aʻusia maʻongoʻonga ʻi he ongo lēsoni ʻi he Maʻake 5, ka ʻokú ne toe fakatokangaʻi foki ʻoku fiemaʻu ke fakafeʻiloaki e kau akó ki he fakataukei fakatokāteliné. Ko ia, ʻokú ne tānaki atu ʻa e lēsoni “Talateu ki he Fakataukei Fakatokāteliné.” Ki he ongo lēsoni kehé, naʻá ne fakakaukau ke fakakau fakatouʻosi e ongo lēsoni ʻi he Maʻake 5. Ko ia ʻoku peheni ʻa e ʻuluaki uike ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní:

ʻĪmisi
fakatātā fika 2 ʻo e taimi-tēpile ʻa Brother Molale ki he ngaahi lēsoní

ʻI he uike hono hokó ʻi he taimi-tēpilé, ʻoku vakai ʻa Brother Molale ʻoku ʻi ai ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ki he Mātiu 11:28–30.

ʻĪmisi
fakatātā fika 3 ʻo e taimi-tēpile ʻa Brother Molale ki he ngaahi lēsoní

ʻOkú ne ongoʻi hangē ʻoku totonu ke mahino moʻoni ki he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié kimuʻa pea nau toki maʻu ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteliné ʻi he Mātiu 11:28–30. ʻOkú ne fakakaukau ke fakataimi-tēpileʻi ʻa e ngaahi lēsoni kotoa ʻe tolu fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ki he konga ʻuluaki ʻo e uike ní. ʻOkú ne fakataimi-tēpileʻi leva ʻa e lēsoni puipuituʻá mo e lēsoni fakataukei fakatokāteline fekauʻaki mo iá ʻi he Mātiu 11:28–30.

ʻĪmisi
fakatātā fika 4 ʻo e taimi-tēpile ʻa Brother Molale ki he ngaahi lēsoní

ʻI he ngaahi uike hoko maí, ʻokú ne fakakaukau ke muimui ki he fakahokohoko ʻo e ngaahi lēsoní ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiakó, mo ha ngaahi fakaʻatā makehe. ʻOkú ne vakai ki he taimi-tēpile ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo fakatokangaʻi lolotonga e tutuku ʻa e kau akó ʻi he faʻahitaʻu māfaná pea ʻikai ke lele ʻa e seminelí, naʻe ako ai ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kehe ʻe fā. ʻOku kei fiemaʻu pē ke ne fakakau ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi lēsoni puipuituʻa fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola ʻe fā ko iá: Luke 2:10–12, Sione 3:5, Sione 3:16, mo e Mātiu 5:14–16. Fakatokangaʻi ange ʻa e anga ʻene liliu ʻa e ngaahi uike hono hokó ke fakapapauʻi naʻe maʻu ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kotoa pē mo honau ngaahi lēsoni puipuituʻa fekauʻakí.

ʻĪmisi
fakatātā fika 5 ʻo e taimi-tēpile ʻa Brother Molale ki he ngaahi lēsoní

Hili hono fakaʻosi ʻe Brother Molale ʻa e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní ʻo aʻu ki he tuʻunga ko ʻení, ʻokú ne fakatokangaʻi ko e Pekiá ʻi he uike kahaʻú. ʻOku ʻikai fakakau ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiako seminelí ha faʻahinga fakamatala ki he ngaahi uike Pekiá pe Kilisimasí ka ʻoku fakakau ia ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ko ia ʻe lava ʻe Brother Molale ʻo fakataimi-tēpileʻi ha faʻahinga lēsoni pē te ne fili ki he uike ko ʻení. Te ne lava ʻo fili ke fakakau ha ngaahi lēsoni kehe ʻe ala liʻaki ʻe he kau akó ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻOkú ne fakakaukau ke fakataimi-tēpileʻi ki he uiké ni ʻa e ongo lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻoku toé mo hona lēsoni puipuituʻa fekauʻakí ʻa ia naʻe akoʻi ʻi he lolotonga ʻo e tutuku ʻi he faʻahitaʻu māfaná. ʻOku toe ha foʻi ʻatā ʻe taha ke ʻi ai ha lēsoni peá ne fakakaukau ke tānaki atu ha lēsoni mei he ngaahi naunau talateu kuo teʻeki maʻu ʻe he kau akó.

ʻĪmisi
fakatātā fika 6 ʻo e taimi-tēpile ʻa Brother Molale ki he ngaahi lēsoní

Ko ʻeni kuo fakakau ʻe Brother Molale ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline kotoa pē mo e ngaahi lēsoni puipuituʻa fekauʻaki mo iá ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní, ʻokú ne muimui ki he fakahokohoko ʻo e ngaahi lēsoní ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiakó. Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻi ai ha ngaahi uike mo ha ʻaho he ʻikai fakahoko ai ha ako. Lolotonga e ngaahi uike ko ʻení, ʻokú ne kei fakamuʻomuʻa pē ʻa e ngaahi aʻusia fakaako fakataukei fakatokāteliné mo fili pe ko e fē ʻi he ngaahi lēsoni kehe ʻi he uiké ke ʻoua ʻe fakakau ʻi he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní.

ʻĪmisi
fakatātā fika 7 ʻo e taimi-tēpile ʻa Brother Molale ki he ngaahi lēsoní

ʻOku muimui ʻa Brother Molale ki he sīpinga ko ʻení ʻo aʻu ki he ngaahi uike fakaʻosi ʻo e konga ʻuluaki ʻo e kalasí. ʻI he uike ʻe ua ʻoku toé, ʻokú ne fakakau ai ʻa e lēsoni “Fakataukei Fakatokāteliné: Fakamanatu Lēsoni Sivi 1” ʻo fetongi ʻaki ha fakamanatu fakataukei fakatokāteline. ʻI he uike hono hokó, ʻa ia ko e uike fakaʻosi ia ʻo e konga ʻuluaki ʻo e kalasí, ʻokú ne fakakaukau ai ke fakataimi-tēpileʻi ʻa e lēsoni “Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1”. ʻOkú ne fakataimi-tēpileʻi ia ki he konga kimuʻa ʻo e uiké koeʻuhí ke toe maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi ʻaho siʻi ke fakahoko ia kapau naʻa nau liʻaki he ʻaho naʻe fakahoko aí pe fiemaʻu ke toe fakahoko ia.

Siteisi Lisiate, ko ha Puleako Semineli Lolotonga e Taimi Akó

Ko e semesitā hono ua ʻo e taʻu fakaakó ʻi he feituʻu ʻoku faiako ai ʻa Sisitā Lisiate mo ʻene kau faiakó, ʻoku kamata ia ʻi he ʻaho 3 ʻo Sānualí ki he ʻaho 27 ʻo Meé. ʻOku tutuku leva ʻa e fānau akó ʻi he faʻahitaʻu māfaná ʻo aʻu ki he ʻaho 22 ʻo ʻAokosí.

ʻOku lava ʻe Sisitā Lisiate ʻo faʻu ha taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní ʻo kiʻi kehe siʻi pē mei he founga hono fokotuʻutuʻu ʻo e tohi lēsoni ʻa e faiakó ki he konga ʻuluaki ʻo e semesitaá. Ka neongo ia, ʻi heʻene fakafehoanaki ʻa e taimi-tēpile ʻo e akó ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻokú ne fakatokangaʻi ʻe tutuku ʻa e kau akó ʻi he faʻahitaʻu māfaná ʻi he taimi ʻoku fakataimi-tēpileʻi ai ke akoʻi ha ongo potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻoku fakakau ʻi he konga ʻuluaki ʻo e naunau fakalēsoní. Ko e ngaahi potufolofola ko ʻení ko e Sione 17:3 mo e Luke 24:36–39. Koeʻuhí ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke fakafehokotaki ʻa e meʻa ʻe liʻaki ʻe he kau akó ʻi he taimi tukú, ʻokú ne fakakaukau ke kumi ha feituʻu ke fakakau ai e ngaahi potufolofola ko ʻení lolotonga e semesitaá. ʻOkú ne ʻiloʻi foki ʻoku fiemaʻu ke ne fakataimi-tēpileʻi ʻa e ngaahi lēsoni “Fakataukei Fakatokāteliné: Fakamanatu Lēsoni Sivi 1” mo e “Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1” kimuʻa pea tutuku ʻa e kau akó ʻi he faʻahitaʻu māfaná.

Koeʻuhí ke lava ʻo fai ʻa e ngaahi liliu ko ʻení, ʻokú ne fakakaukau ke kamata mei he uike fakaʻosi ʻo e semesitaá kae ʻoua kuó ne lava ʻo fakakau ʻa e siví, fakamanatu ki he siví, ngaahi lēsoni fakataukei fakatokāteliné mo honau ngaahi lēsoni puipuituʻa fekauʻakí, mo ha toe ngaahi lēsoni kehe pē ʻoku fiemaʻu. ʻOkú ne fakakaukau ke ʻoua ʻe akoʻi e lēsoni “Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 1” lolotonga e uike fakaʻosi ʻo e semesitaá koeʻuhí ʻe lava ke feliliuaki e taimi-tēpile akó pea mo e tokolahi ʻo e kau ako ʻe ala liʻaki he uike ko iá. ʻOku toe leva e uike fakaʻosí, ʻo fakatatau mo hono fakataimi-tēpileʻí.

ʻĪmisi
fakatātā 1 ʻo e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoni ʻa Sisitā Lisiaté

ʻI hono ʻiloʻi ʻe Sisitā Lisiate ʻoku totonu ke akoʻi ʻa e lēsoni “Fakataukei Fakatokāteliné: Fakamanatu Lēsoni Sivi 1” kimuʻa ʻi he lēsoni ki he siví, ʻokú ne pehē ke fakahū ia ko e ʻuluaki lēsoni ʻo e uike ua pea ʻosi e semesitaá pea fakahū ʻa e lēsoni ki he siví ko e lēsoni fakaʻosi ʻo e uiké. ʻE fakaʻatā heni ʻa e kau akó ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ke nau ako ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku ʻikai ke nau maheni mo ia hili ʻa e fakamanatu lēsoní.

ʻOkú ne fakakaukau leva ʻe lelei taha ʻa e fakamanatu lēsoní hili hono ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline kotoa pē. ʻI hono ʻunuakiʻi ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteline ʻo e Mātiu 22:36–39 mo hono lēsoni puipuituʻa fekauʻakí ki he fakaʻosinga ʻo e uike kimuʻá, ʻokú ne lava ai ʻo fakahoko ʻa e taumuʻa ko ʻení kae kei tuku pē ha ngaahi ʻaho siʻi ʻi he vahaʻa ʻo e fakamanatu lēsoní mo e siví.

ʻĪmisi
fakatātā fika 2 ʻo e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoni ʻa Sisitā Lisiaté

ʻOku vakai leva ʻa Sisitā Lisiate ki ha faingamālie ke fakahū ai ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko e Sione 17:3 fakataha mo hono lēsoni puipuituʻa ki he taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoní. Naʻe ʻuluaki fakataimi-tēpileʻi ʻa e ngaahi lēsoni ko ʻení ke akoʻi lolotonga e tutuku ʻi he faʻahitaʻu māfaná. Hili hono lau e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi lēsoni ki he toenga ʻo e uiké, naʻá ne fili ke tuʻu maʻu ha ngaahi lēsoni ʻe tolu naʻá ne ongoʻi naʻe fiemaʻu taha ʻe he kau ako ʻi hono feituʻú. Naʻá ne vakai naʻe ʻikai fiemaʻu ke fai ha ngaahi liliu ki he uike ʻo e ʻaho 24–30 ʻo ʻEpelelí.

ʻĪmisi
fakatātā fika 3 ʻo e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoni ʻa Sisitā Lisiaté

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sisitā Lisiate naʻe toe pē ha lēsoni fakataukei fakatokāteline ʻe taha, Luke 24:36–39, naʻe kei fiemaʻu ke fakahū. Naʻe meimei ke akoʻi foki ia lolotonga e taimi tutuku ʻi he faʻahitaʻu māfaná. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha lēsoni fakamanatu fakataukei fakatokāteline ʻi he uike 17–23 ʻo ʻEpelelí, ʻa ia ʻe lava ke fetongi ʻaki ʻa e lēsoni Luke 24. Ka ʻi he hokohoko atu ʻene sio ki he taimi-tēpilé, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai ha ngaahi lēsoni ʻe fakataimi-tēpileʻi ki he uike Pekiá.

ʻI heʻene ʻiloʻi ʻe feʻunga ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteline ʻo e Luke 24, fakataha mo e lēsoni puipuituʻa fekauʻakí ki he uike Toetuʻú, ʻokú ne fakakaukau ke fakahū ia ai. ʻOkú ne vakai leva ki he ngaahi lēsoni kehe ʻe liʻaki ʻe he kau akó lolotonga ʻenau tutuku ʻi he faʻahitaʻu māfaná peá ne pehē ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha te ne lava ʻo akoʻi mei he ngaahi lēsoni ko iá ʻa ia ʻoku akoʻi fekauʻaki mo e mamahi ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemaní, Hono Tutukí, mo e kau fakamoʻoni ki Heʻene Toetuʻú. ʻOkú ne fakakakato ʻa e taimi-tēpile ki he uike Pekiá ʻaki hono fakahū ʻa e ngaahi lēsoni ko iá.

ʻĪmisi
fakatātā fika 4 ʻo e taimi-tēpile ʻo e ngaahi lēsoni ʻa Sisitā Lisiaté

ʻI hono fili e ngaahi lēsoni ko iá, naʻe lava ai ʻe Sisitā Lisiate ʻo fakamuʻomuʻa e fakataukei fakatokāteliné maʻá e kau akó kae pehē foki ke ʻoange ki he kau akó ha ngaahi aʻusia fakaako mahuʻinga ʻoku nofotaha ʻi he Fakamoʻuí lolotonga e uike Pekiá.

ʻI he toenga ʻo e semesitaá, naʻá ne lava ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi lēsoní ke muimui ofi ki he fakahokohoko ʻi he tohi lēsoni ʻa e faiakó.

Paaki