3. poglavlje

Sloboda izbora, vječno načelo

»Svima nama je dano opredjeljivanje kako bismo donosili važne odluke koje će imati težište na našem spasenju. Te će odluke utjecati na našu sreću u vječnosti.«

Iz života predsjednika Ezre Tafta Bensona

Živeći i radeći na farmi, Ezra Taft Benson naučio je o posljedicama dobrih odluka. Rekao je: »Odrastao sam vjerujući da su volja i sposobnost za rad osnovni sastojci uspješnog vođenja farme. Marljiv, inteligentan rad je ključ. Koristite ga i prilike za vaš uspjeh su dobre.«¹ U mlađoj dobi, Ezra je naučio da će on i njegova obitelj imati više hrane ako odluče brinuti se o svom vrtu. Naučio je da ako želi da obitelj bude uspješna u mljekarstvu, mora ustati iz kreveta ranije svaki dan kako bi pomuzao krave.² Vidio je da kada je odlučio biti marljiv, lokalni su ga farmeri unajmili da obrađuje njihovu repu i sakuplja sijeno.³ Uvidio je da izazovi dolaze čak i vjernima, ali je također uvidio da pojedinci i obitelji mogu odgovoriti na izazove na način koji im pomaže biti sretnima i uspješnima.⁴

Za mladog Ezru Tafta Bensona, neke posljedice dobrih odluka mjerile su se kantama mlijeka, kamionima natovarenih sijenom i velikodušnom plaćom za marljivo odrađen posao. Druge je bilo teže mjeriti, ali su bile duljeg trajanja. Na primjer, dok je promatrao svoje roditelje, vidio je radost, mir i snagu prisutnu kod članova obitelji koji su vjerni jedni drugima i Gospodinu.⁵ Naučio je da zakon žetve – »Što tko sije, to će i žeti« (Galaćanima 6:7) – vrijedi za duhovne potrage jednako kao i za fizički rad.

S tim iskustvom kao temeljem, predsjednik Ezra Taft Benson je često podsjećao svece posljednjih dana i ostale o važnosti opredjeljivanja – slobodi »odabrati put koji će slijediti«.⁶ Njegova naučavanja o načelima opredjeljivanja uključuju više od samo podsjetnika »odabrati između ispravnog i krivog«.⁷ Govorio je o opredjeljivanju kao sposobnosti »donošenja važnih odluka koje će imati utjecaj na naše spasenje« i koje će »utjecati na našu sreću u vječnosti«.⁸ Poticao je svece posljednjih dana i ostale da koriste svoje opredjeljivanje da »sami djeluju«, bez čekanja zapovijedi u svim stvarima.⁹ Načelo opredjeljivanja, rekao je, »prožima se kao zlatna nit kroz evanđeoski plan Gospodina za blagoslov njegove djece«^.10

Seminary and Institute — Predsmrtni Isus Krist slijedio je naum spasenja Nebeskog Oca, koji je očuvao slobodu izbora.

Naučavanja predsjednika Ezre Tafta Bensona

Opredjeljivanje – sloboda izbora – Bogom dano, vječno načelo

Svjedočim da smo mi duh potomstva brižnog Boga, našeg Nebeskog Oca (vidi Djela 17:29; 1. Nefi 17:36). On ima veliki plan spasenja kako bi njegova djeca mogla biti usavršena kao što je on i kako bi imala puninu radosti koju on uživa (vidi 1. Nefi 10:18; 2. Nefi 2:25; Alma 24:14; 34:9; 3. Nefi 12:48; 28:10).

Svjedočim da je u našem predsmrtničkom stanju naš stariji brat, Isus Krist, postao predodređen spasitelj u Očevom naumu spasenja (vidi Mosija 4:6–7; Alma 34:9). On je kapetan našeg spasenja i jedino sredstvo kojim se možemo vratiti našem Ocu na Nebu i ostvariti puninu radosti (vidi Hebrejima 2:10; Mosija 3:17; Alma 38:9).

Svjedočim da je Lucifer također bio u vijeću na nebu. On je nastojao uništiti opredjeljivanje čovjekovo. Pobunio se (vidi Mojsije 4:3). Dogodio se rat na nebu, a trećina sudionika je bačena na zemlju te im je uskraćeno tijelo (vidi Otkrivenje 12:7–9; NiS 29:36–37). Luficer je neprijatelj svega pravednog i stremi jadu za cijelo čovječanstvo (vidi 2. Nefi 2:18, 27; Mosija 4:14).¹¹

Središnje pitanje tog predsmrtnog vijeća je bilo: hoće li djeca Boga imati nesputano opredjeljivanje odabrati put koji će slijediti, bilo dobar ili loš, ili će biti prisiljena i primorana biti poslušna? Krist i svi koji su ga slijedili su stajali uz prethodni prijedlog – slobodu izbora; Sotona je stajao za drugi – silu i prisilu.¹²

Sveta pisma jasno pokazuju da se dogodio veliki rat na nebu, borba oko načela slobode, prava odabira (vidi Mojsije 4:1–4; NiS 29:36–38; 76:25–27; Otkrivljenje 12:7–9).¹³

Rat koji je započet na nebu oko ovog pitanja još nije gotov. Borba se nastavlja na bojištu smrtnosti.¹⁴

Sloboda izbora je Bogom dano vječno načelo. Veliki naum slobode je naum evanđelja. Nema prisile u njemu; nema sile, nema prijetnje. Čovjek je slobodan prihvatiti evanđelje ili ga odbaciti. Može ga prihvatiti i onda odbiti živjeti po njemu ili ga može prihvatiti i u potpunosti živjeti po njemu. Ali Bog nas nikada neće prisiliti živjeti po evanđelju. On će se koristiti uvjeravanjem kroz svoje sluge. On će nas zvati, usmjeravati, uvjeravati, ohrabriti i blagosloviti nas kada odgovorimo, ali nikada neće prisiliti ljudski um (vidi Hymns, 1985., broj 240).¹⁵

Ovaj život je vrijeme kušnje u kojem smo slobodni odabrati između dobra i zla.

Abrahamu su pokazana duhovna djeca našeg Nebeskog Oca prije nego su došla na zemlju. Njemu je, također, pokazano stvaranje zemlje, a Gospodin mu je rekao: »I tako ćemo ih iskušati da vidimo hoće li oni činiti sve što im god Gospod, Bog njihov, zapovjedi« (Abraham 3:25). U toj božanstvenoj izjavi je utjelovljeno pravo izbora.¹⁶

Ovaj život je kušnja: kušnja u kojoj vi i ja pokazujemo svoju srčanost, kušnja koja ima vječne posljedice za svakog od nas. A sada je naše vrijeme i doba – kao što je svaki naraštaj imao svoje – da naučimo naše dužnosti i izvršimo ih.¹⁷

Istina je da Gospodina smeta opačina. Istina je da ne želi da se događa. Istina je da će pomoći onima koji joj se suprotstavljaju. Ali to što dozvoljava da se događa njegovoj djeci u smrtnosti je dokaz da njegova djeca imaju slobodu izabrati, dok za sebe zadržava temelj za njihov posljednji sud.¹⁸

Nema zla koje [Isus Krist] ne može zaustaviti. Sve je u njegovim rukama. Ova zemlja je njegovo carstvo. Ali on dozvoljava zlo kako bi mogli napraviti izbor između dobra i zla.¹⁹

Život je vrijeme kušnje u čovjekovom vječnom postojanju, za kojeg mu je dano… pravo odabrati između ispravnog i krivog… O tim odlukama ovise velike posljedice, ne samo u ovom životu, nego, puno važnije, u životu koji dolazi. Postoje granice preko kojih Sotona ne može. Unutar tih granica, njemu se trenutno dopušta da ponudi nepravednu alternativu Božjim pravednim načelima te tako omogućava ljudima da odaberu između dobra i zla i time odrede mjesto na kojem će biti u slijedećem životu.²⁰

Koristimo svoje opredjeljivanje kako bi donijeli odluke koje određuju našu sreću sada i kroz vječnost.

Bog vas voli kao što voli svako od svoje djece, a njegova želja i svrha i slava je vratiti vas čiste i neiskvarene, nakon što ste se pokazali vrijednima vječnosti radovanja u njegovoj prisutnosti.

Vaš Otac na Nebu razmišlja o vama. Dao vam je zapovijedi da vas vode, da vas discipliniraju. Također vam je dao vaše opredjeljivanje – slobodu izbora – »da vidi hoće[te] li činiti sve što [vam] [on], zapovjedi« (Abraham 3:25). Njegovo kraljevstvo ovdje na zemlji je dobro organizirano, a vaši vođe su predani pomoći vam. Znajte da imate našu stalnu ljubav, našu brigu i molitve.

Sotona također misli na vas. On je predan vašem uništenju. On vas ne disciplinira sa zapovijedima, nego nudi slobodu »činiti ono što voliš«… Sotonin program je »igraj sada i plati kasnije«. Želi da svi budu jadni kao što je on sam [vidi 2. Nefi 2:27]. Gospodinov program je sreća sada i radost zauvijek kroz življenje evanđelja.²¹

Slobodni smo odabrati, no nismo slobodni promijeniti posljedice tih odabira.²²

Jasno, bilo bi malo kušnje vjere ako bi primili punu nagradu odmah za svako dobro djelo ili kaznu za svaki grijeh. Ali nema pitanja da će biti konačnog obračuna za svakoga od nas.²³

Dok čovjek može privremeno uživati u grijehu, krajnji rezultat je nesreća. »Opačina nikad sreća nije« (Alma 41:10). Grijeh stvara nesklad s Bogom i obeshrabruje duh. Stoga, čovjek se treba proučiti kako bi vidio da je u skladu sa svim Božjim zakonima. Svaki obdržani zakon donosi određen blagoslov. Svaki prekršen zakon donosi određen jad. Oni koji su opterećeni očajem trebaju doći Gospodinu, jer njegov jaram i teret su laki (vidi Matej 11:28–30).²⁴

Najveći posao u bilo čijem životu je donošenje odluka. Iako je sloboda izbora jedan od najvećih Božjih darova čovjeku, on je također dao čovjeku odgovornost za te odluke… Stavljamo naše vlastite živote na smjer uspjeha ili neuspjeha. Možda nećemo samo odabrati naše konačne ciljeve, već možemo i odrediti i odlučiti za sebe, u mnogim slučajevima, sredstva s kojima ćemo ostvariti te ciljeve, a naša marljivost ili njezin nedostatak određuju brzinu ostvarenja ciljeva. Za to je potreban individualni trud i energija i neće će ostvariti bez oprečnosti ili sukoba.²⁵

Sudbina čovječanstva i svih civilizacija visi o tome hoće li čovjek koristiti svoje… opredjeljivanje kako bi vladao sobom ili zanemario vječne zakone na svoju opasnost i žeti posljedice. Prava pitanja današnjice, stoga, nisu ekonomska ili politička. Ona su duhovna – što znači da čovjek mora naučiti pokoravati se zakonima koje je Bog dao čovječanstvu.²⁶

Svima nama je dano opredjeljivanje kako bismo donosili važne odluke koje će imati težište na našem spasenju. Te će odluke utjecati na našu sreću u vječnosti.²⁷

Naše su nas odluke učinile onime što jesmo. Naša vječna sudbina bit će određena odlukama koje ćemo tek donijeti.²⁸

Odluke od velike važnosti zahtijevaju trud u molitvi.

Ako želimo donositi ispravne, kristolike odluke, prvo moramo svi živjeti kako bismo dosegnuli i imali pristup toj nevidljivoj moći bez koje nijedan čovjek ne može donositi najbolje odluke.

Jedna od najvećih odluka u ovom razdoblju bila je kada je dječak Joseph Smith odlučio slijediti Jakovljev savjet: »Ako komu od vas nedostaje mudrosti, neka ište od Boga, koji svima daje obilno i bez prigovora, i dat će mu je. Ali neka ište s vjerom, bez ikakva sumnjanja, jer je onaj koji sumnja sličan morskom valovlju koje vjetar podiže i tamo-amo goni« (Jakovljeva 1:5–6).

Spasenje milijuna muškaraca i žena u rasporedbi punine vremena ovisi o toj odluci! Moramo imati na umu da su pojedinci važni i da odluke koje donesu mogu uvelike utjecati na živote drugih.²⁹

Gospodin je rekao: »Kucajte i otvorit će vam se« (3. Nefi 14:7; Matej 7:7). Drugim riječima, traži naš trud.³⁰

Mudre odluke obično uslijede nakon rada, naprezanja i truda uz molitvu. Gospodinov odgovor na neučinkovit trud Olivera Cowderyja to pojašnjava: »No, gle, kažem ti, moraš ti proučiti to u pameti svojoj. Tad me moraš upitati je li to pravo, a ako je pravo, učinit ću ja da ti se grudi raspale u tebi. Ti ćeš, dakle, osjetiti da je to pravo« (NiS 9:8).

Počnimo stoga govoreći da je iskrena težnja za našim Ocem na Nebu, imajući vjeru da će on odgovoriti na naše molitve, utješni temelj na kojem možemo početi… Gospodin neće crpiti vodu iz suhog bunara, stoga moramo učiniti naš dio. Ponekad pokušavanje pronalaženja ispravnih odluka zahtijeva mnogo energije, proučavanja i dugotrpnosti.³¹

U odlukama od presudne važnosti post uz molitvu može dovesti do velebnih duhovnih uvida.³²

Mi sami smo agenti, a Gospodin očekuje da činimo dobro vlastitom voljom.

Godine 1831. Gospod je rekao Crkvi:

»Jer, gle, nije pravo da ja u svemu zapovijedam, jer onaj koga treba na sve nagoniti, taj je nemaran a ne mudar sluga, zato ne prima nikakve nagrade.

Zaista, kažem, ljudi se imaju brižljivo zauzimati za ono što je dobro, i učiniti mnogo toga po slobodnoj volji svojoj i ostvariti mnogo pravednosti.

Jer u njima je moć po kojoj oni sami sa sobom upravljaju, a ukoliko dobro čine, nipošto neće izgubiti nagradu svoju.

No, onaj koji ništa ne čini dok mu se ne zapovjedi, a zapovijed prima sumnjičava srca i nemarno je obdržava, taj je već osuđen« (NiS 58:26–29).

Shingling Service Project — Gospodin želi da koristimo naše opredjeljivanje kako bi »brižljivo se zauzimali za ono što je dobro« (NiS 58:27).

Gospodinova svrha – veliki cilj – nastavlja biti isti: spasenje i uzvišenje njegove djece.

U pravilu nam Gospodin daje općenite ciljeve koje trebamo postići i neke smjernice koje trebamo slijediti, ali očekuje od nas da riješimo detalje i metode. Metode i postupci se stvaraju kroz proučavanje i molitvu i živeći tako da možemo primiti i slijediti poticaje Duha. Manje duhovno naprednim ljudima, poput onih iz dana Mojsija, moralo se zapovijedati u mnogim stvarima. Danas oni duhovno budni traže ciljeve, provjeravaju smjernice koje je postavio Gospodin i njegovi proroci, a zatim u molitvi djeluju – bez da im se mora zapovijedati »u mnogim stvarima«. Taj stav priprema ljude na božanstvo…

Ponekad Gospodin s nadom očekuje da njegova djeca djeluju samostalno, a kada to ne učine, oni izgube veću nagradu, i tad će Gospodin ili ostaviti sve i dopustiti da istrpe posljedice ili će to morati izložiti detaljnije. Obično je, bojim se, tako da što više mora objašnjavati, manja je naša nagrada.³³

Trebamo se »brižljivo zauzimati« za dobre ciljeve i ostaviti svijet boljim mjestom zato što smo živjeli u njemu.³⁴

Prijedlozi za proučavanje i podučavanje

Pitanja

Na koji ste način vidjeli da »rat koji je započet na nebu… još nije gotov«? (Vidi 1. odsjek) Što možemo učiniti da stojimo za načelo opredjeljivanja?
Ljudi se često pitaju zašto Bog dozvoljava postojanje zla u svijetu. Kako vam poučavanja predsjednika Bensona u 2. odsjeku pomažu odgovoriti na to pitanje?
Što možemo učiniti kako bismo pomogli djeci i mladima da razumiju istinu u 3. odsjeku? Što možemo učiniti kako bismo pomogli djeci i mladima da razumiju posljedice svojih odluka?
Razmislite o savjetu predsjednika Bensona o donošenju »ispravnih kristolikih odluka« (4. odsjek). Što ste naučili o spoju molitve i marljivog truda u donošenju odluka?
Što znači »brižljivo se zauzimati za ono što je dobro«? Kako se život mijenja kada činite dobra djela »svojom slobodnom voljom« umjesto da čekate zapovijed? (Vidi 5. odsjek.)

Povezani stihovi iz Svetih pisama

Ponovljeni zakon 11:26–28; Jošua 24:15; 2. Nefi 2:14–16; Alma 42:2–4; Helaman 14:30–31; NiS 29:39–45; 101:78

Pomoć pri podučavanju

Rasprave u manjim grupama »većem broju ljudi da[ju] priliku da sudjeluju u lekciji. Pojedinci koji obično oklijevaju sudjelovati mogu iznijeti ideje u manjoj grupi koje inače ne bi iznijeli pred cijelom grupom« (Podučavanje, nema većeg poziva, [1999], 161).