Laipelí
Vahe 4: Ko e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí


Vahe 4

Ko e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Talateu

ʻOku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e “ngaahi kī ʻo e puleʻangá” pea ko e fakataha alēlea pule maʻolunga taha ia ʻi he Siasí (T&F 81:2; vakai foki, fakamatala fakanounou ʻo e T&F 81; 107:80–81). ‘Oku fakahā ʻe he ʻEikí Hono finangaló ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e mafai taupotu taha ʻi he māmaní ki he tokāteline ʻa e Siasí, ʻi heʻenau hoko ko e kōlomu pule ʻo e Siasí. Naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ‘a e talaʻofa ko ʻení kiate kinautolu ʻoku muimui ki he faleʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“Te u pehē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku totonu ke mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻi hotau ʻatamaí. He ʻikai teitei takihalaʻi ʻa e Kāingalotú ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, pe Kau Palesitenisī ʻUluakí … pe ʻoatu ha faleʻi ki māmani ʻoku fehangahangai mo e fakakaukau pea mo e finangalo ʻo e ʻEikí. …

“ʻOku ou fakamoʻoni kapau te tau falala ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo muimui heʻenau faleʻí mo ʻenau fakahinohinó, he ʻikai ha mālohi ʻi māmani te ne lava ke taʻofi pe liliu hotau ikuʻanga ko e siasí, pea te tau maʻu fakafoʻituitui ʻa e nongá ʻi he moʻuí ni mo hoko ko e kau maʻu ʻo e nāunau taʻengatá ʻi he maama kahaʻú” (Joseph Fielding Smith, “Eternal Keys and the Right to Preside,” Ensign, July 1972, 88).

Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e muimui ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Toe vakai‘i e ngaahi talaʻofa kuo fai kiate kinautolu ʻoku fai iá. ʻOku totonu ke ongoʻi ʻe he kau akó ha loto-holi lahi ange ke poupouʻi mo faaitaha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko ha ola ʻo e lēsoni ko ʻení. ʻOku totonu ke nau ongoʻi ke kalanga ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e kau palesitenisií. Hangē ko e ngaahi tumuʻaki [moʻungá], ʻoku nau tuʻu ʻo ʻikai ha meʻa ʻe māʻolunga ʻiate kinautolu ka ko e ngaahi langí pē” (“The Spirit Beareth Record,” Ensign, June 1971, 87).

ʻĪmisi
Kau Palesitenisī ʻUluakí, 1894

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻi he 1894: Siaosi Q. Kenoni, Tokoni ʻUluaki (toʻohemá); Uilifooti Utalafi, Palesiteni (ʻi loto mālié); mo Siosefa F. Sāmita, Tokoni Ua (toʻomataʻú).

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

  • ‘Oku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ʻa ia ʻoku kau ai e mafai ke tataki e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní.

  • ʻOku tāpuekina e Siasí fakakātoa ʻi hono poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí ʻe hono ongo tokoní mo e kāingalotu ʻo e Siasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Naʻe Fakahā ʻe he ʻEikí ha Ngaahi Fakahinohino fekauʻaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Hiki e ngaahi meʻa naʻe hoko ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he kau akó ke nau fokotuʻutuʻu ia ʻi honau fakahokohokó:

Fokotuʻu ʻo e Siasí

ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá

Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

Talí: (1) ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá; (2) toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné; (3) toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí; (4) fokotuʻu ʻo e Siasí.

Fehuʻi ange ki he kau akó:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe hoko ai e ngaahi meʻá ni ʻi he fakahokohoko ko ʻení? Ko e hā nai ne ʻikai hoko ai ʻi ha fakahokohoko kehé?

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:20–21. Ka hili ia pea fehuʻi ange:

  • ‘Oku tokoni fēfē ʻa e potufolofola ko ʻení ke fakamatalaʻi e hokohoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí? (fakatokangaʻi ange e konga faka‘osi ʻo e veesi 21).

Fakamatala‘i ange naʻe fakahā foki ʻe he ʻEikí e fokotuʻutuʻu ʻo hono puleʻi e Siasí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, kau ai e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI hono fuofua fokotuʻu e Siasí, naʻe teʻeki ke ʻi ai ha Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻu he ʻaho ní.

Kole ki he kau akó ke lau e saati ʻi he konga 4.2 ‘o e Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó ki he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita Moʻuí. Hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā e hingoa naʻe ngāue ʻaki ki he lakanga ʻo Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻe ʻuluaki fokotuʻu ai e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1830?

  • Ko e hā hono fuoloa hili e fokotuʻu ʻo e Siasí pea toki fokotuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ʻikai ke ʻi ai ai e tuʻunga fakatakimuʻa kakato ʻo e Siasí mei he taimi naʻe ʻuluaki fokotuʻu aí?

Fai haʻo fakamoʻoni naʻe talu mei he taimi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ʻahó ni, kuo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻEne kau palōfitá ʻi he founga ke fokotuʻu mo tataki ʻaki Hono Siasí, ʻi hono fakahā e ʻiló ʻi hono fie maʻú, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea (vakai, T&F 128:21). Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí e ngaahi fakahinohino kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he taimi totonú.

‘Oku Maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e Ngaahi Kī ʻo e Puleʻangá, ʻA ia ʻoku Kau Ai e Mafai ke Tataki e Ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he Māmaní

Kole ki he kau akó ke nau vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90. Fakamahino‘i ange ʻoku fakahā ʻe he ʻuluʻi vahé “ko e fakahā ko ʻení ko ha sitepu hoko atu pē ia ʻi hono fokotuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.” Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:9. Fakamatala‘i ange ʻoku ʻuhinga e lea “[hoʻo] pulé” ki he Palesiteni ʻo e Siasí pea ʻoku ʻuhinga e “[ʻenau] pulé” ki he ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā e faikehekehe ʻi he fatongia ʻo e Palesitení mo e fatongia ʻo hono ongo tokoní ʻi he veesi ko ʻení? (‘Oku maʻu ʻe he Palesitení ʻa e folofolá; ʻoku tokoni e ongo tokoní ke ʻave e folofolá ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní.)

Tohiʻi ʻi he palakipoé: Ko e Palesitení ʻoku tatakí. (Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻoku hā foki e fatongia ʻo e Palesitení ki hono maʻu e ngaahi fakahaá maʻá e Siasí fakakātoa ʻi he T&F 90:4.)

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:6. Ka hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko hai naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ko e ongo tokoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (Ko Sitenei Likitoni mo Feletiliki G. Uiliamisi.)

  • Fakatatau ki he veesi ko ‘ení, ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tatau e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Palesitení kae ʻi he malumalu ʻo ʻene fakahinohinó? (‘I hono maʻu e ngaahi kií.)

Tohi ʻi he palakipoé: ʻOku tatau e ongo tokoní ʻi hono maʻu e ngaahi kií.

Fakaafe‘i ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ‘a ʻEleta Sione A. Uitisou ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konga 4.4 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Fakamatala kau ki he ongo tefitoʻi moʻoni kuó ke hiki he palakipoé, ʻoku fie maʻu e mahino ʻo e ongo moʻoni ko ʻení ki hano fakamahino e founga ʻoku ngāue ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono tataki e Siasí.

Hangē ko ʻení, ʻai ha tokotaha ako ke ne lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 102:9–11. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Kapau ‘oku ʻikai faingamālie e Palesiteni ʻo e Siasí koeʻuhí ʻoku puke pe ko ha ngaahi tūkunga kehe, ko e hā e founga kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ke hoko atu ai ʻEne ngāué?

Fakatokanga‘i ange: Mahalo te ke fie kole ki he kau akó ke lau e ʻuluaki ʻi he ongo fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi he konga 4.7 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Hiki e ngaahi potufolofola ko ʻení he palakipoé pea vahe ha ngaahi kulupu ʻo e kau akó ke lau kinautolu, ʻo kumi e ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ‘Oange ha taimi ki he kau akó ke fekumi ai, pea fakaafeʻi e kulupu takitaha ke lipooti e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú pea ʻai ha lisi ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he palakipoé.

Folofolá

Ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí

T&F 68:14–15

T&F 90:16

T&F 107:8–9

T&F 107:33

T&F 107:78–81

T&F 120 ʻuluʻi vahé mo e veesi 1

T&F 124:126

ʻE malava ke peheni hoʻo lisí:

Folofolá

Ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí

T&F 68:14–15

Fili ‘a e kau pīsopé

T&F 90:16

Puleʻi, fakamaau e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo e Siasí

T&F 107:8–9

Ngāue ʻi he ngaahi lakanga kotoa pē ʻi he Siasí

T&F 107:33

Fakahinohinoʻi e ngaahi ngāue ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

T&F 107:78–81

Fakakaukau‘i e ngaahi meʻa faingataʻá, fakaleleiʻi e ngaahi fakakikihi ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié

T&F 120 ʻuluʻi vahé mo e veesi 1

Fai ha ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai (fakaʻaongaʻi) ʻaki e ngaahi totongi vahehongofulú

T&F 124:126

Ma‘u e ngaahi folofola (ngaahi fakahā) ma‘á e Siasí fakakātoa

Vahe ki he kulupu takitaha ke lau ha taha ‘o e ngaahi lea ko ʻeni mei he vahe 4 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó, ʻo kumi ha toe ngaahi fatongia kehe ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. (Te ke lava ʻo ʻai ke tānaki ʻe he kau akó e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú ki he lisi he palakipoé.)

  1. Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí (vakai, konga 4.9 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó).

  2. Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) (vakai ki he fakamatala fika ua ʻi he ongo fakamatala ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konga 4.5 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó).

Fehuʻi ki he kau akó:

  • Kuo kaunga fēfē e ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki hoʻo moʻuí?

ʻOku Tāpuekina e Siasí Fakakātoa ʻi hono Poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí ʻe Hono Ongo Tokoní mo e Kāingalotu ʻo e Siasí

Toe vakai‘i e lisi ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he palakipoé mo e ngaahi fatongia e Palesiteni ʻo e Siasí naʻá ke ako ʻi he vahe 2.

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e ʻEkesōtosi 17:8–13. Fakamahino‘i ange naʻe hangē ʻa ʻĒlone mo Hua ko e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe iku hoko ki ʻIsileli koeʻuhí naʻe tokoni ʻa ʻĒlone mo Hua kia Mōsese ʻi hono pukepuke hake hono ongo nimá?

  • Ko e hā naʻe totonu ke ako ʻe ʻIsileli he ʻaho ko iá ʻi heʻenau mamata ki he fakahoko e taú mo mamata kia Mōsese ʻi he funga moʻungá?

  • Ko e hā e ngaahi meʻa mahuʻinga te tau lava ʻo ako mei he fakamatalá ni ʻoku fakaʻaongaʻi kiate kitautolu he ʻaho ní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ʻa ʻEletā Viliami R. Uoka ʻo e Kau Fitungofulú mei he konga 4.6 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Fehuʻi ange:

  • ‘Oku tokoni fēfē e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke pukepuke hake e mafasia ʻoku fuesia ʻe he palōfitá he ʻaho ní?

Fakatokanga‘i ange: Te ke lava foki ʻo vahevahe e fakamatala ʻa Palesiteni N. ‘Eletoni Tena (1898–1982) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he konga 4.8 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko hai ha toe taha ʻoku tokoni mo hono ongo tokoní ki he palōfitá ke fuesia e mafasia ko iá?

Kole ki he kau akó ke lau e fakamatala ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻi he konga 4.11 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai he ʻahó ni ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí ke poupouʻi mo tokoniʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai e “falala, tui, mo e [ngaahi] lotu” (T&F 107:22) ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he palōfitá mo hono ongo tokoní ke fuesia ʻenau mafasiá?

ʻAi e kau akó ke nau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–6, ʻo kumi e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu ko e kakaí ʻi heʻetau poupouʻi e palōfitá mo hono ongo tokoní. Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ‘ení, ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻoku tau poupouʻi ai e palōfitá mo hono ongo tokoní?

  • Ko e hā e founga ʻoku hangē ai ia mo e meʻa naʻe hoko ki he kau ʻIsilelí ʻi he taimi naʻe tokoniʻi ai ʻe ʻĒlone mo Hua e ongo nima ʻo Mōsesé?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai kuo fakamālohia, maluʻi, pe tāpuekina koe ʻi hono poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí mo hono ongo tokoní?

‘Ai ha tokotaha ako ke lau e ngaahi fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–1844) ‘i he konga 4.12 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo hoko ai e fakahinohino ne fai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko ha tāpuaki ʻi hoʻo moʻuí?

Mahalo te ke fakakaukau ke tākiekina e tokanga ʻa e kau akó ki he tohi tufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻa ia ne teuteuʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí maʻá e toʻu tupu ʻo e Siasí. Te ke lava ʻo ʻai ke vahevahe ʻe he kau akó e ngaahi founga kuo tāpuekina ai kinautolu ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Siasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻi he konga 4.13 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Fakamoʻoni leva ki he meʻá ni mo e ngaahi tāpuaki kehe ne talaʻofa kiate kinautolu ʻoku muimui ki he kau Palesitenisī ʻUluakí. Fakaafe‘i e kau akó ke nau poupouʻi mo muimui ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Paaki