Laipelí
Vahe 5: Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá


Vahe 5

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Talateu

‘Oku langa e Siasí “[ʻi he fakavaʻe ko e] kau ʻaposetolo mo e kau palōfita” ( ‘Efesō 2:20). ‘Oku ʻomi ʻe he vahé ni ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi e kau akó ke nau vakai ki he founga ʻoku tataki ai ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Siasí ʻaki e tuʻunga fakatakimuʻá mo e fakamoʻoni fakalaumālié. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e tuʻunga fakatakimuʻá ni ʻo pehē:

“Ko e siʻi taha au ʻiate kinautolu ne mou hikinimaʻi ke fakamoʻoniʻi tonu hono tataki ʻo e Siasi ko ʻení, pea te u pehē ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku lotó kuo teʻeki ai ke u feohi ʻi heʻeku moʻui fakafoʻituituí pe moʻui fakangāué mo ha faʻahinga kulupu ʻoku nau mātuʻaki ʻiloʻi , ʻoku nau ʻilo lahi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo kitautolú, ʻoku nau vakaiʻi fakamātoato ʻa e kuo hilí, ʻoku nau fie fakakaukauʻi ʻa e ngaahi tūkunga foʻoú, pea fuatautau lelei, mo fakakaukauʻi lahi, pea mo lotua lahi ʻa e meʻa kotoa pē” (Jeffrey R. Holland, “Prophets in the Land Again,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2006, 105–6).

‘I he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení, ʻoku totonu ke mahino ki hoʻo kau akó ʻoku paotoloaki ʻe he kau ʻAposetoló e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ʻaki e ngaahi kī toputapu ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻĪmisi
Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá 1931

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi tuʻa ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he 1931.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Ko e Kau ʻAposetoló ko e kau fakamoʻoni makehe kinautolu kia Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní kotoa.

  • ‘Oku ngāue e kau ʻAposetoló ke paotoloaki e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku fai ia ʻi he loto-taha.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mateuteu Kimuʻa: ʻOku ʻi ai ha ngaahi nāunau ʻi he uepisaiti ʻa e Siasí ko e newsroom.lds.org te ne ʻoatu ha tokoni mahuʻinga telia naʻa ʻikai angamaheni hoʻo kau akó mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Te ke lava ʻo download e ngaahi tā, ngaahi fakamatala fakapiokālafi nounou, pe fakamatala fakapiokālafi fakaikiiki ange ke tokoni ke maheni e kau akó mo ʻetau kau ʻAposetolo lolotongá.

Ko e Kau ʻAposetoló ko e Kau Fakamoʻoni Makehe Kinautolu maʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Māmaní Kotoa

Fakaafe‘i ha tokotaha ako ke ne lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23 pea mo ha taha kehe ke ne lau e Ngāue 4:33. Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e fatongia ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá?

  • Ko e hā ʻoku nau fakamoʻoni ki aí?

  • Ko e fē feituʻu ke fakahoko ai ʻe he kau ʻAposetoló e fakamoʻoni “makehe” ko ʻení?

Lau ‘a e fakamatala naʻe fai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻi he konga 5.2 ‘o e Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó ki he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita Moʻuí. Taʻofi ʻi he konga ʻo e leá ʻoku pehē “Ko e hā haʻama tali ʻe fai?” Fehuʻi ki he kau akó:

  • Te ke fale‘i fēfē e ongo faifekaú ʻi he tali ke na faí?

Hili ha tali ha niʻihi ʻo e kau akó, lau e toenga ʻo e leá. Ka hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he tali ʻa Palesiteni Lií ʻa hono uiuiʻi ke hoko ko ha “fakamoʻoni makehe” ʻo Sīsū Kalaisí?

Vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá (1876–1972):

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita

“Ko ha fatongia pau eni [ki he kau ʻAposetoló], ke ʻilo ko e moʻoni ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻAlo pē Taha ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní” (Joseph Fielding Smith, Seek Ye Earnestly [1970], 213).

Hili ia pea fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Palesiteni Sāmita ʻi heʻene pehē “ko ha fatongia pau” iá?

Vahevahe mo hoʻo kau akó e fakamatala ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–1995) ʻi he konga 5.2 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Fai ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe tautautefito e fakamoʻoni ki ai ʻa Palesiteni Hanitaá?

  • ʻOku fakamālohia fēfē ʻetau fakamoʻoní ʻi he fanongo ki he fakamoʻoni ʻa ha ʻAposetoló?

Fakaafe‘i e kau akó ke nau tokanga ʻi he taimi ʻoku nau fanongo pe lau ai e fakamoʻoni ʻa ha ʻAposetoló. Fakaafe‘i e kau akó ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni naʻe fakamoʻoni ki ai e kau ʻAposetoló.

‘Oku Ngāue e Kau ʻAposetoló ke Paotoloaki e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

Vahevahe mo e kau akó e ʻuluaki ʻi he ongo fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi he konga 5.5 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ki he kau akó ke fakafanongo ki he fakaʻuhinga ʻo ha ʻAposetoló. Hili iá pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ʻAposetoló?

  • Ko e hā kuo foaki ki he kau ʻAposetoló e “mafai mo e fatongia pau” ke fakahokó?

Lau mo hoʻo kalasí e Mātiu 28:16–20 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:5–6 pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā e fekau naʻe tuku ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Kapau ʻoku totonu ke langa ʻe he kau ʻAposetoló e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ko e hā e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? (Ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e Siasí ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻOku tokoni e kau ʻAposetoló ke langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻa e Siasí—ʻi he māmaní he ʻahó ni koeʻuhí ke lava ʻo hoko mai e puleʻanga ʻo e langí—ʻa e Siasi ʻi he nofo tuʻí.

Ke fakatātaaʻi e founga ʻoku fakahoko ai ʻe he kau ʻAposetolo moʻuí e fekau fakalangi ko ʻení, vahevahe e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Palesiteni Poiti K. Peeka

“‘Oku ʻikai ke u toe kehe au mei hoku Ngaahi Tokoua ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá … ʻi heʻeku fakahā atu ko ia kuo hā he lekōtí kuo laka hake he tuʻo 75 ʻeku ʻi Mekisikou mo ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga pea tuʻo 50 tupu ʻeku ʻi ʻIulope, tuʻo 25 ʻi Kānata, tuʻo 10 he ʻotu motu Pasifikí, tuʻo 10 ʻi ʻĒsia pea tuʻo 4 ʻi ʻAfilika; pea tuʻo ua foki ʻi Siaina; pea mo ʻIsileli, Saute ʻAlepea, Pāleni, Tominikeni Lepapuliká, ʻInitia, Pākisitani, ʻIsipite, ʻInitonīsia mo ha ngaahi feituʻu kehekehe lahi ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e niʻihi kuo nau fononga holo ʻo lahi ange ia” (Boyd K. Packer, “Ko e Toko Hongofulu Mā Uá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 86).

Hili ia pea fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló mei he fefolauʻaki lahi peheé?

Kole ki ha vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:33–35, 58 pea ke lau ʻe he vaheua ʻe tahá ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:27–32. ʻAi e kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e meʻa ʻoku “fekauʻi mai” e kau ʻAposetoló ke nau fai he ʻaho ní. Tohi ʻi he palakipoé (pe kole ki ha tokotaha ako ke ne tohi) e ngaahi lea mo e kupuʻi lea ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau akó. (ʻE lava ke kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi leá mo e kupuʻi leá e ngāue, langa hake ʻa e Siasí, tokangaʻi, fakaava ʻa e matapaá, malanga ʻaki e ongoongoleleí, fakanofo, fokotuʻutuʻu, malanga ki he kakai kotoa pē, papitaiso, mo malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻo fakatatau ki he Laumālie Māʻoniʻoní.) Hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku malanga ʻaki ai ʻe heʻetau kau ʻAposetolo moʻuí e ongoongoleleí mo langa hake e Siasí he ʻahó ni? (Lea he konifelenisi lahí, ʻaʻahi ki he ngaahi konifelenisi fakalotofonuá, ʻaʻahi ki he ngaahi misioná, ʻinitaviu e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí, fakahoko e ngaahi fakamafola ako fakatakimuʻa fakamāmani lahí, mo e ngaahi meʻa pehē.)

Fakaafe‘i ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala fika ua ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he konga 5.5 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó (vakai ki he palakalafi fakaʻosi ʻi he kongá). Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke mamata pe fanongo ai ki he ngāue ʻa e kau ʻAposetoló ʻi he founga naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelií?

  • Ko e hā e ivi tākiekina ʻo e kau ʻAposetoló kiate koe ko ha taha fakafoʻituituí?

Ko e Ngaahi Tuʻutuʻuni ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻOku Fai ia ʻi he Loto-taha

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:27–31 pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke ne puleʻi e ngaahi tuʻutuʻuni naʻe fai ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá?

  • Ko e hā e talaʻofa naʻe ʻomi ʻi he veesi 31 kapau ʻoku fai e ngaahi tuʻutuʻuní ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ʻoku ʻomi ʻi he veesi 27 mo e 30? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e talaʻofa ko iá?

Vahevahe mo e kau akó e fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he fakaʻosinga ʻo e konga 5.7 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó (ʻi he palakalafi fakaʻosí, ʻo kamata ʻaki e “Ka kuo teʻeki ke u mamata …”). Fehuʻi ange leva:

  • ʻOku fakalahi fēfē hoʻo tuí mo e loto-falala ki he ngaahi tuʻutuʻuní ʻi hono ʻiloʻi ʻoku fakahoko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e kau ʻAposetoló ʻi he loto-tahá?

Vahevahe mo hoʻo kau akó e fakamatala ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he konga 5.7 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Poupou‘i e kau akó ke fakafanongo ki he meʻa ʻokú ne ʻomi e loto-tahá ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Taki Māʻolungá. Hili iá pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e founga ʻe “taʻofi” ai ʻe he foungá ni e fakapalatahá pe ngaahi fokotuʻutuʻu fakafufū fakatāutahá?

  • Ko e hā naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Fausi ʻoku fie maʻú kae lava ke aʻusia e loto-tahá?

Faka‘osi e lesoní ʻaki hono vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he uiuiʻi mo e fatongia ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakatukupaa‘i e kau akó ke tokanga ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mo e ngaahi kaveinga ʻoku nau fili ke lea aí.

Paaki