2020
O le Iloaina e Manaia ae e Lē Lava
Ianuari 2020


O le Iloaina e Lelei ae e Lē Lava

O nisi nei o tala mai i uluai tagata o le Ekalesia na faalogo i molimau mai molimau o le Tusi a Mamona.

Ata
Joseph holding the golden plates

Ata na tusia e Dan Burr

O le faalogo i le molimau a se molimau o le Tusi a Mamona atonu o le isi mea sili lea e sosoo ma le vaai i papatusi auro po o se agelu. Na maua e le toatele o uluai tagata o le Ekalesia lena avanoa.

O tala o loo mulimuli mai o ni nai tagata o le Ekalesia o e na talanoa i molimau o le Tusi a Mamona. Ae peitai, o le a tatou vaai, e pei ona aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, o le mauaina o se molimau o le Tusi a Mamona e “lelei, ae e le lava!”1

Ata
Rebecca Williams

Rebecca Williams: “O la Latou Upu ua Talitonuina”

Na faalogo Rebecca Swain Williams i ni nai molimau o le Tusi a Mamona i Ohaio na amata i le 1830. Sa ia tuuina atu lana molimau i lona tama ma ona tuagane: “Na ou faalogo i le tala lava lea e tasi mai le tele o le aiga o [Samita] ma mai molimau e toatolu. Na ou faalogo o latou tautino mai i fonotaga faalauaitele na latou vaai i se Agelu Paia o afio ifo mai le lagi ma aumai papatusi ma faataatitia i luma o o latou mata.”

Ina ua teena e tagata o lona aiga lana molimau, sa lei vaivai ai Rebecca. Sa faaauau pea ona ia alofa ia i latou, tatalo mo i latou, ma faataua fautuaga lelei a lona tama. Sa faaauau foi ona ia molimau atu ia te ia faapea o molimau o le Tusi a Mamona na tau maia le mea moni: “O i latou o tamalii o tagata lelei ma o a latou upu e talitonuina. … Sa latou vaai i se agelu a le Atua ma talanoa ma ia.”2

I le faaiuga o le 1830, o se vaitau o le fevaevaeai tele i le Ekalesia, na tumau ai pea le faamaoni o Repeka, i le filifilia e tumau i mataupu o le Tusi a Mamona.3

Ata
William McLellin

William McLellin: “Noatia … e Talia le Upu Moni”

I se tasi taeao i le 1831 sa faalogo ai se faiaoga talavou e igoa ia William McLellin e faapea, o ni alii a o latou malaga atu i Misuri o le a talai atu e uiga i se tusi fou lea sa faamatalaina o se “Faaaliga mai le Atua.” Sa ia faatopetope ia faalogo ia i laua. Sa ia faalogologo atu ia Tavita Uitimera o molimau atu faapea sa ia “vaaia se Agelu Paia o le na ia faailoa atu le moni o lenei talafaamaumau ia te ia.” Sa ia matuai manao lava e iloa pe moni a la molimau. Sa ia mulimuli ia i laua i le 400 maila (644 km) i Initipene, Misuri, lea na ia feiloai ai ma faatalanoa isi molimau, e aofia ai Matini Harisi ma Ailama Samita.4

Sa faatalanoa e William ia Ailama mo le tele o itula. “Sa ou fesili atu i le auiliili o le oo mai o le faamaumauga,” na tusia ai e William. O le taeao na sosoo ai, ina ua uma ona tatalo ina ia taitai atu i le upumoni, sa ia iloaina ai sa “noatia o ia e avea ma se tamalii faamaoni e faailoa le upumoni ma le aoga o le Tusi a Mamona.”5

I tausaga na sosoo ai, sa tofotofoina ma faamalosia ai le faatuatua o William i ana filifiliga ma sauaga na mafatia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ina ua osofaia le Au Paia i le Itumalo o Jackson, Misuri, o le uo a William o Ailama Page, o se tasi o molimau e toavalu, sa taisi ma sasa e tagata na fai mai o le a latou faatagaina o ia e alu pe afai e teena e ia le Tusi a Mamona. “E mafai faapefea ona ou faafitia mea ua ou iloa e moni?” Sa fai atu ai Ailama, ma na latou toe sasaina o ia.

Na faamalosia William e le molimau a Ailama—ma e manino lelei [lona] mata’u i le sasaina. Ina ua faalogo William o tagata i le eria sa latou ofoina atu se taui mo le mauaina mai o ia ma Oliva Kaotui, sa la tuua loa le aai e lalafi i le togavao faatasi ma Tavita Uitimera. O iina na faatalanoa ai e William le toalua o Molimau e Toatolu. “Ou te lei vaai lava i se faaaliga vaaia i lou olaga,” na ia saunoa ai, “ae ua fai mai oulua alii na lua vaaia, ma o lea ua oulua iloa lelei ai. Ua oulua iloa nei o loo lamatia o tatou ola i itula uma, pe afai e mafai e tagata leaga ona pueina i tatou. Tau mai ia te au i le matau i le Atua, e moni ea lena Tusi a Mamona?”

“Uso William,” na fai atu ai Oliva, “na auina mai e le Atua lana agelu paia e folafola mai le moni o le Faaliliuga o lea tusi ia i matou, ma o lea ua matou iloa ai. Ma e ui e fasiotia i matou e tagata leaga, ae tatau lava ona matou oti a o tautino atu lona moni.”

Sa faaopoopo mai Tavita, “Na tau atu e Oliva ia te oe le upumoni paia, aua e le mafai ona faaseseina i matou. E sili ona ou tautino faamaoni atu ia te oe lona moni!”6

O Tavita, Matini, Ailama, Oliva, ma Viliamu na taitoatasi ona latou iloa o Iosefa Samita na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le mana o le Atua. Sa latou iloa o le talalelei na tusia i papatusi auro e moni. Ae mulimuli ane na latou faatagaina le le fiafia ia Iosefa e faateteleina seia latou le toe ola i aoaoga o le Tusi a Mamona.

I le molimauina o a latou filifiliga, na molimau atu ai le Perofeta o Iosefa Samita faapea e le gata ina moni le Tusi a Mamona—“o le Tusi a Mamona o le tusi aupito sili lea ona sa’o i soo se tusi i le lalolagi, ma o le maa auau o la tatou tapuaiga”—ma e ”mafai ona tatou latalata atili atu i le Atua i le tumau ai i ona mataupu, nai lo soo se isi lava tusi.”7

Ata
Sally Parker

Sally Parker: “Malosi i le Faatuatua”

O Sally Parker o se tuaoi o Lusi Maka Samita i Katelani, Ohaio. “Sa ia tau mai ia te au le tala atoa,” na tusia e Sally. Ina ua ia fesili atu ia Lusi pe na ia vaai i papatusi, “sa fai mai [Lusi] leai, e le mo ia le vaai i ai, ae sa ia siiina ma ia tagotagao i ai ma na ou talitonu i mea uma na ia fai mai ai ona sa ou nofo faatasi ma ia mo le valu masina ma o ia o se tasi o tamaitai e sili ona lelei.”

I le 1838, sa faalogo ai Sally ao faasoa mai foi e Ailama Samita lana molimau: “Sa ia fai mai na ia vaai i papatusi i ona lava mata ma sa ia uuina i ona lima.”8

I le faaiuga o le 1830, a o tuua e le toatele o tagata le Ekalesia, na toe faanoanoa ai Sally Parker i le aveesea o lo latou faaaumeaina ma toe faafouina ai lona naunautaiga e usitai i aoaoga o le Tusi a Mamona. “O lau mau ia pipii mau pea i le faatuatua lea e pei o se fua o le sinapi,” na tusia e Sally. “Ua ou lagonaina lona mana i totonu o lou loto i le taimi nei. Ou te malosi i le faatuatua e pei ona sa ou i ai i le taimi na matou papatiso ai ma o loo tutusa pea lou mafaufau. O lau mau ia pipii mau i le talalelei seia oo i le oti.”9

Ata
Rhoda Greene

Rhoda Greene: “Sa Ia Te Ia Le Agaga o le Atua”

Sa saunoa Lusi Maka Samita i le konafesi aoao i le 1845, ina ua maliliu uma molimau o le Tusi a Mamona i lona aiga mai faamai pe na fasiotia foi. Sa ia faamatalaina se tala mai le misiona muamua a lana tama o Samuelu.

Sa asiasi atu Samuelu, se tasi o Molimau e Toavalu, i le fale o Rhoda Greene, o lona toalua sa i ai i se misiona mo se isi lotu. Sa fesili atu Samuelu ia Rhoda pe manao i se tusi. “O se Tusi a Mamona lea na faaliliuina e lou Uso o Iosefa mai papatusi mai le eleele,” na ia faamatala ai.

Sa talia e Rhoda se kopi o le tusi e faitau ma faaali atu i lana tane. Ina ua toe foi mai Samuelu i se taimi mulimuli ane, sa fai atu Rhoda ia te ia e le fiafia i ai lona toalua, ma e le mafai ona ia faatauina le tusi. I le faanoanoa, na ave e Samuelu le tusi ma amata ona alu ese. Sa faamatala mulimuli ane e Rhoda ia Lusi ona malolo lea ma tilotilo atu ia te ia. “Na te lei vaaia lava se tagata o foliga faapea,” o le tala lea a Lusi i lana lauga o le konafesi. “Sa ia iloa o loo ia te ia le Agaga o le Atua.”

“Na faasa au e le Agaga ona ave le tusi lenei,” o le tala lea a Samuelu ia Rhoda, o le na tootuli ma fai atu ia Samuelu e tatalo faatasi ma ia. Sa ia taofia le tusi, faitau i ai, ma maua se molimau e uiga i ai. O lea, na iu ina faapena foi lana tane. Sa la filifili e ola i ona mataupu i o la olaga atoa.

“Ma sa faapea ona amata ai le galuega,” sa molimau atu ai Lusi, “ona sosolo ai lea e pei o se fatu o le sinapi.”10

O Rhoda Greene o lou tuaa. Ua faagaeetia au i lana molimau i le Tusi a Mamona ma i molimau na faamaumauina e uiga i molimau a e na faalogo ia i latou. Ua faamalosia au e ala i a latou filifiliga e ola i mea ua aoao mai e le Tusi a Mamona.

E mafai e i tatou taitoatasi ona avea ma molimau o ona po nei i le Tusi a Mamona, pe a faamautu mai e le Agaga Paia ia i tatou le moni o le tusi. E lei leva ona ou alu mo lau misiona, na uma ona ou faitauina le Tusi a Mamona, ona ou tootuli ai lea ma fai se tatalo faigofie ae ma se manatu moni i ai, o se loto faamaoni, ma le faatuatua ia Iesu Keriso (tagai Moronae 10:3–4). Sa ou lagonaina se uunaiga malosi lea na faapea mai, “Ua uma ona e iloa e moni.” Na oo mai ma se filemu ou te lei manao e teena. Na ou iloa mai lena taimi e moni le Tusi a Mamona.

Peitai, e le lava lena. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Soo se taimi lava ou te faalogo ai i se tasi, e aofia ai ma a’u lava ia, o faapea, ‘Ou te iloa e moni le Tusi a Mamona,’ e oso lava lo’u fia alaga atu, ‘E manaia tele, ae le lava lena!’ E manaomia ona tatou lagonaina, i le loloto i le ‘taele’ o o tatou loto, o le Tusi a Mamona e manino lava o le afioga a le Atua. E tatau ona tatou lagonaina le o’oo’o lea tatou te le mananao ai lava e ola i se aso e aunoa ma le tusi.”11 E moni aoaoga a Peresitene Nelson. O lau taumafaiga faifai pea e ola i aoaoga a le Tusi a Mamona ua ou latalata atili atu ai i le Atua nai lo se isi lava mea.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “O Le Tusi a Mamona: Faamata e Faape’i Lou Olaga e Aunoa ma Ia?” Liahona, Nov. 2017, 63.

  2. Rebecca Swain Williams ia Isaako Swain, Youngstown, Niu Ioka, 12 Iuni, 1834, ua faalaugatasia le sipelaina. Tagai i le faaliliuga ma ata o le tusi i le Janiece Johnson, “Lafoai Uma Mea ma Mulimuli i Lou Alii,” BYU Studies, vol. 41, nu. 1 (2002), 97–102.

  3. Tagai foi Janiece Lyn Johnson, “Rebecca Swain Williams: Tutumau ma le le Mafaagaeetia,” Ensign, Ape. 2011, 38–41.

  4. Tagai Api Talaaga a William E. McLellin: 1831–1836, ed. Jan Shipps ma John W. Welch, (1994), 29–33.

  5. The Journals of William E. McLellin, 33, faamatatetele ua faalaugatasia.

  6. I le William E. McLellin’s Lost Manuscript, ed. Mitchell K. Schaefer (2012), 165–67.

  7. Iosefa Samita, i le faatomuaga o le Tusi a Mamona. Mo se suesuega o lenei aoaoga, tagai Scott C. Esplin, “O le faalatalata atu i le Atua’: O se talafaasolopito o le saunoaga a Joseph Smith,” i le Ola ai i le Tusi a Mamona: O le Ola ai i Ona Mataupu, ed. Gaye Strathearn ma Charles Swift (2007), 40–54.

  8. I le Janiece L. Johnson, “O Tusitusiga Paia o se Faataunuuga’: Sally Parker’s Weave,” BYU Studies, vol. 44, nu. 2 (2005), 116, 115.

  9. I le Johnson, “O Tusitusiga Paia o se Faataunuuga,’” 117.

  10. Lusi Maki Samita, “O Lenei Talalelei o Tala Fiafia i Tagata Uma,” i le Jennifer Reeder ma Kate Holbrook, eds., I le Pulelaa: 185 Tausaga o Aoaoga e Tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2017), 24.

  11. Russell M. Nelson, “O Le Tusi a Mamona: E Faape’i Lou Olaga e aunoa ma Ia?” 63.

Lolomi