2020
E le Mafai Ona E Faanatinatia Le Salamo
Ianuari 2020


E le Mafai Ona E Faanatinatia Le Salamo

Ina ia lelei atili, sa manaomia ona ou suia le metotia o lou salamo.

“Amene.”

Ou te tausia, e punou ifo lo’u ulu a o pasi le faamanatuga. Ou te faia se tatalo, ma lisiina atu i le Tama Faalelagi mea sese na ou faia i le vaiaso ua te’a, o auala ou te sili atu ai ou te mafaia. Ou te folafola atu ou te sui. Ou te mafaufau i le Faaola. Ou te ai ma inu i le faamanatuga i vaiaso uma. Ona ou faia lea o mea atoa ia e tasi i le vaiaso e sosoo ai, ma toe fai le tele o mea faapena.

Mo se taimi umi, o le mea lena sa ou mafaufau o le faamanatuga: mafaufau i le Faaola, salamo, ma folafola atu o le a ese lenei vaiaso.

Sa itiiti lo’u nofouta e faapea o lenei faagasologa sa le fesoasoani ia te au e alualu i luma. O vaiaso taitasi e le matua ese mai mai le vaiaso na muamua. O a’u tatalo faaletagata lava ia o upu a e tasi e faia soo ma e fai ma le faia foi. O loo ou taitaiina atu pea ia mafaufauga le lelei i tagata e talanoa leotetele i luga o le nofoaafi o le taeao. O loo tele pea lo’u matamata i le TV i taimi e leai ai se mea o faia i le mae’a ai o galuega. O nei amioga ua foliga mai ua tumau, ma e ui lava ou te lagona le faanoanoa e uiga ia i, ae sa ou le mautinoa po o le a se isi mea e tatau ona ou faia ina ia aveesea ai. Sa i ai se mea o loo manino mai o loo misi. Sa ou le iloa pe o le a.

O Le Tali

I le taimi o le konafesi aoao sa ou iloa ai le vaega lena o loo misi. Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, e faapea: “O le isi punavai o le siitia faaleagaga ma le tuputupu ae o se faatinoga faifai pea o le salamo, e oo lava i solitulafono laiti. … O lena ituaiga o salamo e tatau ona tamua mai i lo tatou aai ma feinu faalevaiaso i le faamanatuga.”1

Na faafuasei lava, ona manino le mafuaaga na ou maua ai le faafitauli: sa na o lou salamo lava i Aso Sa. E ala i le tau na ona manatunatu i au agasala i nai minute o le faamanatuga, sa ou faatagaina ai au lava e tuputupu ae ma le ua faamalieina i le aluga o le vaiaso atoa, ma taofia ai le ono suia.

Na fesoasoani le aoaoga a Peresitene Oaks e faailoa mai ai ia te au ni auala se tolu e mafai ona ou faaaogaina ai lenei vaega o loo misi i le faatulagaga o lou salamo.

O le mea e Ta’ua o le Agasala

O le Togiola a Iesu Keriso e mo mea uma, e oo lava i mausa leaga po o mea faalavefau faaletino — ae o soo se mea lava e ono taofia ai i tatou mai le avea atili e faapei o Ia. Ua malamalama le Faaola e oo lava i mea aupito laiti e iu lava ina mafai ona aveesea i tatou mai lona ala, o lea e manao ai o Ia e fesoasoani ia i tatou e faatoilaloina foi na mea. Ina ia faatagaina o ia e faia lena mea, sa ou filifili ai e amata ona ou mafaufau e uiga i na mea i se auala e ese mai — o ni mea ia o loo taofia ai au mai le faalatalata atu i le Faaola.

O le faia o lenei mea na fesoasoani ia te a’u e vaai manino atili ai i ou faaletonu ma ua fesoasoani ai ia te au ia manatu mamafa i ai. Ua ou maua se naunautaiga sili atu e aveese ia mea o loo i ai faatasi ma se lagona fou e maua mai i le iloa e mafai ona fesoasoani mai Keriso ia te au i lenei mea. E fetaui lelei pe a ou manao e lulu nei mausa, e le lava le faatasi na tatalo e uiga ia i latou faatasi i le vaiaso. E tatau ona ou talanoa i le Alii i aso uma.

Valaauliaina o le Fesoasoani a le Faaola

O le salamo i aso taitasi e faatagaina ai i tatou e iloilo lo tatou alualu i luma moni lava a o tatou lipoti atu i le Tama Faalelagi. O le a sili atu ona mafai ona tatou iloa le mea o loo taoto ai o tatou vaivaiga ma talosagaina o Ia mo se fesoasoani faapitoa a o sailia le faamagaloga. E ala i le faafetaiaia o na mea laiti ia e taofia mamao ai au mai le Faaola i aso uma, ua suia a’u tatalo, ma ua faapena foi i au faatinoga. Nai lo le tumau ai i au faiga masani a o faaauau le vaiaso, ou te lagonaina pea se manao ia alualu i luma. Ou te lagona le uunaiga a le Agaga i au faaiuga. Ua tele atu lou naunau e “filifili le mea tonu e sili atu le faigata,”2 lea ou te iloa e ala mai i le mana gafatia o le Togiola a Keriso.

E ui sa i ai ni ou faamoemoega lelei pe a ou taumafai e taulimaina e a’u lava ia a’u agasala, o le faalagolago i le Atua i le vaiaso atoa, o le mea lea ua faia uma ai se eseesega tele. Pe a ou faia lenei mea, ou te lagonaina Lona latalata mai ia te au a o ou taumafai e sui; Ou te le o toe lagonaina e pei o loo ia faatalitali mai i le faaiuga o se ana umi lava.

O se Vaaiga Fou i le Faamanatuga

E pei ona faamalamalama mai e Peresitene Oaks, e le aofia i le faamanatuga le salamo — o se laasaga faalevaiaso i se taamilosaga fai soo. O se taimi mo i tatou e iloilo ai lo tatou vaiaso, faaali atu le agaga faafetai mo le Faaola, ma toe tautino atu ia lelei atili. A o ou salamo i aso uma, e avea le faamanatuga ma se uiga fou mo au. Ua le toe manaomia ona ou momono le faagasologa atoa o le salamo i totonu o le 10 minute. Nai lo lena, ou te mafaufau lava i le taulaga a Keriso ma maofa i Lona alofa e le mavae ma lona alofa mutimutivale. A o ou tagofia le falaoa ma le vai, ou te lagona lava le faamamaina ma le saunia e faaleleia teisi atili le vaiaso o le a sosoo ai.

O le salamo i le aluga o le vaiaso tatou te maua ai se avanoa e talisapaia ai le faamanatuga mo le vavega ua avea ai. O le malamalama o le salamo o se faagasologa i aso taitasi ua faamalosia ai au e faafetaiaia ou sese i le lototele ma le faamoemoe. Ou te le o toe lagona le tuua na o au ma ou faafitauli. Nai lo le lagonaina o le mamafatu ma le faalotovaivaia i na taimi, e mafai ona ou toe maua le faamoemoe ma le olioli na ou oo i ai i le papatisoga.

Faamatalaga

  1. Dallin H. Oaks, “O Mea Laiti ma Faatauvaa,” Liahona, Me 2018, 90.

  2. Tagai i le Thomas S. Monson, “O Filifiliga,” Liahona, Me 2016, 86.

Lolomi