2020
Ko Ha Fuʻu Liliu Lahi ʻo e Lotó
ʻEpeleli 2020


Ko Ha Fuʻu Liliu Lahi ʻo e Lotó

Fakafetaʻi koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻikai ngata pē ʻi hono fakamaʻa kitautolu mei he angahalá; ka ʻoku lava foki ai ke fakamoʻui kitautolu mei he faiangahalá.

ʻĪmisi
rusted metal heart

Koeʻuhí ko e Hinga ʻa ʻĀtamá, ne tō ai ki he māmaní ʻa e mahamahakí mo e angahalá. ʻOkú na fakatou fakatuʻutāmaki pē ʻi hona ongo tuʻungá takitaha. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi mahakí, mahalo ʻoku ʻikai ha toe mahaki ʻe mafola lahi pe fakaʻauha ange ʻo hangē ko e kanisaá. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku laka hake he vahe tolu ʻe taha ʻo e kakaí te nau fokoutua ʻi he faʻahinga ʻo e kanisaá, pea ko e tupuʻanga ia ʻo ha meimei vahe fā ʻe taha ʻo e mate kotoa pē.1 ʻOku faʻa kamata ʻa e kanisaá ʻi ha kiʻi foʻi sela siʻisiʻi pē ʻe taha ʻe toki lava pē ʻo sio ki ai ʻi ha meʻa fakaʻata lahi. Ka ʻoku malava ia ʻo tupu mo mafola vave.

ʻOku foua ʻe he kau mahaki kanisaá ha ngaahi faitoʻo kae lava ke taʻotaʻofi ʻa e kanisaá. ʻOku ʻuhinga ʻa e taʻofi ʻaupitó ki he ʻikai toe maʻu ha faʻahinga meʻa ke ne fakamoʻoniʻi ʻoku kei ʻi ai ʻa e mahakí. Ka neongo ia, ʻoku fakamatalaʻi mai ʻe he kau palōfesinalé neongo ʻe taʻofi ʻa e mahakí mei ha taha, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuó ne moʻui.2 Ko ia ai, neongo ʻoku fakanonga mo fakatupu ʻamanaki lelei e taimi ʻoku taʻotaʻofi ai ʻa e kanisaá, ka ʻoku fakatetuʻa maʻu pē ʻa e kakai ʻoku puke ʻi he kanisaá ki ha meʻa ʻoku toe lelei ange hili hono taʻofi ʻo e mahakí—ʻoku nau ʻamanaki ki ha fakamoʻui. Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “Ko hono tala ko ia kuo fakamoʻui ha taha mei he kanisaá, kuo pau ke ne tatali ke siofi pe ʻe toe foki mai ʻa e kanisaá, ko ia ai, ʻoku hoko ʻa e taimí ko ha meʻa mahuʻinga. Kapau ʻoku taʻofi e kanisaá mei ha taha ʻi ha ngaahi taʻu lahi, mahalo pē kuo faitoʻo ʻo mole ʻa e kanisaá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kanisā ʻe niʻihi ʻe lava pē ke toe foki mai hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo hono taʻotaʻofí.”3

Mahamahakí mo e Angahalá

Hangē ko e fakamamahi ʻa e kanisaá ki he sinó, ʻoku toe fakamamahi ange ʻa e angahalá ki he laumālié. ʻOku faʻa kamata siʻisiʻi pē ʻa e angahalá—siʻisiʻi ʻaupito ʻoku fuʻu faingataʻa ke fakatokangaʻi—ka ʻoku malava pē ke vave ʻene fakalalahí. ʻOkú ne uesia, peá ne holoki, peá ne tāmateʻi leva ʻa e laumālié. Ko e tupuʻanga lahi taha ia—ko hono moʻoní, ko e tupuʻanga pē ia—ʻo e mate fakalaumālie ʻi he fakatupu kotoa pē. Ko e faitoʻo ki he angahalá ko e fakatomala. Ko e fakatomala moʻoní ʻoku pēseti ʻe 100 ʻene faitoʻo e tokotaha faiangahalá, pe ko hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. ʻOku ʻomi ʻe he fakamolemole ko ʻení ha nonga mo ha fiefia ki he laumālié. Ka neongo ia, ko hono maʻu ha fakamolemole ʻo e angahalá pea mo hono fakatauʻatāinaʻi mei hono ngaahi fakaʻilongá mo e koví, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo fakamoʻui kakato e tokotaha faiangahalá. ʻOku ʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo e loto ʻo ha tangata hinga ʻokú ne fakaʻatā pe fakamoʻulaloaʻi ia ki he angahalá. Ko ia ai, ʻe lava ke toe faiangahala pē, naʻa mo ha ngaahi taʻu lahi hili hono fakamolemoleʻí. ʻOku mahuʻinga ʻa e fakamolemoleʻí, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ko hono maʻu ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, ki he fakamoʻui kakató.

Fakamaʻa pea Fakamoʻui

ʻOku tokoni ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení ke mahino kiate kitautolu, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he pau ke fakamaʻa fakalaumālie kitautolu mei he angahalá ka kuo pau foki ke fakamoʻui kitautolu mei he faiangahalá. ʻE lava ke fakaongosia ʻa e fefusiaki ko ia ʻokú ne ʻai ʻetau vilitaki ke fai leleí ke fepaki mo hotau natula ke fai koví. Kapau ʻoku tau faivelenga, te tau ikuna ʻo ʻikai koeʻuhí kuo liua ʻe hotau mālohí ʻa e natula ʻoku tau maʻú, ka koeʻuhí kuo tau tukulolo ki he ʻOtuá pea kuó Ne liliu hotau natulá.

Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “He ko e tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá, pea kuo pehē ai pē ia talu mei he hinga ʻa ʻĀtamá, pea ʻe pehē ai pē, ʻo taʻengata pea taʻengata, kae ʻoua kuó ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea liʻaki ʻa e tangata fakakakanó … ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí” (Mōsaia 3:19). ʻI hono tali ʻe he kakai ʻo Penisimaní ʻa e meʻá ni mo e ngaahi akonaki kehé, naʻa nau lotu ai ʻo pehē, “ʻOiauē ʻaloʻofa mai, pea ngāue ʻaki ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí koeʻuhí ke mau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻemau ngaahi angahalá, pea lava ke fakamaʻa ʻa homau lotó” (Mōsaia 4:2; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí). Hili ʻenau lotú, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo tali e kole ʻe ua ne nau fakahokó. ʻUluakí, “naʻe tō kiate kinautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻa nau fonu ʻi he fiefia, hili ʻenau maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, mo e fiemālie ʻo e konisēnisí” (Mōsaia 4:3).

ʻI he vakai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí kuo “fakamolemolea” kinautolú, naʻá ne tapou kiate kinautolu ke nau maʻu ha fakamoʻui kakato ʻaki haʻane akoʻi ange e founga ke tauhi maʻu ai honau fakamolemolé (vakai, Mōsaia 4:11–30). Naʻá ne palōmesi, “kapau te mou fai ʻeni te mou fiefia maʻu pē, pea fonu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá” (Mōsaia 4:12).

Naʻe tui mo haʻisia ʻa e kakaí ki he ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, pea tali ai ʻe he ʻEikí ʻa e konga hono ua ʻo ʻenau lotú—ke “fakamaʻa ʻa [honau] lotó.” ʻI he loto-houngaʻia mo e fakafetaʻi, naʻe kalanga e kakaí, “Ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí … kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, pe ʻi homau lotó, ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē” (Mōsaia 5:2). Naʻe fakamatala ʻe he Tuʻi ko Penisimaní naʻe ʻuhinga ʻa e liliu lahi ko ʻení, kuo fanauʻi kinautolu ʻi he ʻOtuá (vakai, Mōsaia 5:7).

“ʻOku Fakahoko Fēfē Ia?”

Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá kuo pau ke tau fakatou fakatomala pea toe fanauʻi foʻou—fanauʻi ʻi he ʻOtuá mo liliu hotau lotó (vakai, ʻAlamā 5:49). ʻI heʻetau fakatomala maʻu peé, ʻe toʻo ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi angahalá kotoa pea te Ne toʻo ʻa ia ʻokú ne fakatupu pe fakaʻatā ʻa e angahalá ʻiate kitautolú. Ka ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪnosí, “ʻE ʻEiki, ʻoku fai fēfeeʻi ia?” (ʻĪnosi 1:7). ʻOku faingofua pē ʻa e talí, ka ʻoku mahuʻinga mo taʻengata ia. Kiate kinautolu kuo fakamoʻui mei ha faʻahinga tūkunga pē, fakatuʻasino pe fakalaumālie, kuo fakahā ʻe he ʻEikí, “Kuo fakamaʻa koe tuʻunga ʻi hoʻo tuí” (vakai, Maʻake 5:34; ʻĪnosi 1:8).

Naʻe tupu ʻa e liliu lahi naʻe aʻusia ʻe ʻAlamā ʻi hono lotó ʻo “fakatatau ki heʻene tuí,” pea naʻe liliu e loto ʻo ʻene kau muimuí ʻi heʻenau “falala ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí” ( ʻAlamā 5:12, 13). Naʻe liliu e loto ʻo e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní “ʻi he tui ki [he] huafa [ʻo e Fakamoʻuí]” (Mōsaia 5:7).

Kapau te tau maʻu e faʻahinga tui ko ʻení, koeʻuhí ke tau lava ʻo falala ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó kotoa, kuo pau ke tau fai e meʻa te tau maʻu ai ʻa e tuí pea tau fai leva mo e meʻa ʻoku tākiekina kitautolu ki ai ʻe he tuí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tākiekina ki he tuí, ʻi he tūkunga ko ʻeni ʻo e liliu ʻo e lotó, kuo fakamamafaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaukaí, lotú, mo e folofola ʻa e ʻOtuá. Pea neongo ʻoku iku ʻa e tuí ki ha ngaahi meʻa lahi, ka ko e fakatomalá ʻa hono ʻuluaki fuá.

Fakakaukau ki he ongo veesi folofola ko ʻeni mei he tohi ʻa Hilamaní ʻokú ne huluʻi mai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻUluakí, ʻoku tau lau fekauʻaki mo e kakai ne nau “faʻa ʻaukai mo lotu, pea nau fakaʻau ʻo mālohi … mo tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí … ʻo aʻu ki hono fakahaohaoaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi honau lotó, ʻa ia ko ha fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku hoko tupu mei heʻenau fakavaivaiʻi ʻa honau lotó ki he ʻOtuá” (Hilamani 3:35). ʻOku tau ako leva meia Samuela ko e palōfita Leimaná, “ʻOku tākiekina ke nau tui ki he ngaahi folofola māʻoniʻoní, ʻio, ʻa e ngaahi kikite ʻa e kau palōfita māʻoniʻoní … ʻa ia ʻoku tākiekina … ki he tui ki he ʻEikí, pea ki he fakatomalá, ʻa ia ko e tui mo e fakatomala ʻokú ne fakatupu ha liliu ʻi honau lotó ʻiate kinautolu” (Hilamani 15:7).

ʻĪmisi
diamond heart

Falala ki he ʻOtuá

ʻOku totonu ke tau kiʻi tuʻu heni ʻo fakamahinoʻi ko e liliu lahi ko ʻeni ʻoku tau lau ki aí ʻoku fakahoko ia ʻi loto ʻiate kitautolu; ka ʻoku ʻikai ko kitautolu ʻoku tupu mei ai hono fakahoko iá. ʻOku tau malava ke fakatomala, liliu ʻetau tōʻonga moʻuí, ko hotau ʻulungāngá, naʻa mo ʻetau ngaahi holí mo e tuí, ka ʻoku ope atu ʻi hotau mālohí mo e tuʻunga malavá ke tau liliu hotau natulá. Ke hoko ʻa e liliu lahi ko ʻení, ʻoku tau fakafalala kakato ai ki he ʻOtua Māfimafí. Ko Ia ʻokú Ne fakahaohaoaʻi hotau lotó mo liliu hotau natulá ʻi he ʻaloʻofa, “ʻo ka hili [ʻetau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). ʻOku hohoko maʻu pē pea pau ʻEne fakaafé: “Fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa [kimoutolu]” (3 Nīfai 18:32; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e ola ʻo hono fakamoʻui kitautolu mei he ngaahi angahalá ko ʻetau hoko ʻo “liliu mei [hotau] tuʻunga fakakakano mo tō ki laló, ki ha tuʻunga ʻo e anga-māʻoniʻoni, kuo huhuʻi ʻe he ʻOtuá, ʻo hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine; Pea ʻoku [tau] hoko ai ko ha kakai foʻou” (Mōsaia 27:25, 26). ʻOku malama mei hotau fofongá e Maama ʻo Kalaisí. ʻIkai ngata aí, ʻoku talamai ʻe he folofolá “ko ia kotoa pē kuo fanauʻi ʻi he ʻOtuá, ʻoku ʻikai angahala ia” (1 Sione 5:18). ʻO ʻikai koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo faiangahala, ka koeʻuhí ko hotau natula ia ʻi he taimi ni ke ʻoua te tau faiangahala. Ko ha liliu lahi moʻoni ʻeni.

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko hono aʻusia ko ia ʻo ha liliu lahi ʻo e lotó ko ha ngāue ia ʻoku fuoloa hono fakahokó, kae ʻikai ko ha lau momeniti pē. ʻOku faʻa hoko māmālie ʻa e liliú, taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu māmālie ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻene hokó, ka ʻoku moʻoni ia, ʻoku mālohi ia, pea ʻoku ʻaonga ia.

Kapau ʻoku teʻeki ke ke aʻusia ha faʻahinga liliu lahi pehē, te u fehuʻi atu: Kuó ke fakatomala nai pea maʻu ha fakamolemole ki hoʻo ngaahi angahalá? ʻOkú ke ako e ngaahi folofola māʻoniʻoní? ʻOkú ke faʻa lotu mo ʻaukai, koeʻuhí ke mālohi ai pē hoʻo tui kia Kalaisí? ʻOkú ke maʻu nai ha tui feʻunga ke ke falala ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa? ʻOkú ke tuʻu maʻu nai ʻi he tui ko iá? ʻOkú ke tokangaʻi nai hoʻo ngaahi fakakaukaú, leá, mo e ngaahi ngāué pea tauhi mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? Kapau te mou fakahoko e ngaahi meʻá ni, te mou fiefia maʻu pē, pea fonu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá. Pea kapau te ke nofo maʻu ʻi he fakamolemolé, ʻe fakamoʻui ai koe, pea te ke liliu!

ʻOku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá pea mo fakamoʻui kitautolu mei heʻetau faiangahalá. ʻOkú Ne māfimafi ke faifakamoʻui, pea ko e founga ke maʻu ai iá, ʻokú Ne māfimafi ke liliu. Kapau te tau fakavaivaiʻi hotau lotó kiate Ia, ʻo ngāue ʻaki ʻetau tuí ʻi hono fakahoko kotoa ʻo e ngaahi liliu te tau ala lava ʻo fakahokó, te Ne ngāue ʻaki Hono mālohí ʻiate kitautolu ke fakahoko e liliu lahi ko ʻeni ʻo e lotó (vakai, ʻAlamā 5:14).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Stacy Simon, “Facts & Figures 2019: US Cancer Death Rate Has Dropped 27% in 25 Years,” American Cancer Society, Jan. 8, 2019, cancer.org.

  2. Vakai, “Remission: What Does It Mean?” webMD.com.

  3. Cathy Sweat, The Gates to Recovery (2019).

Paaki