2020
Ko e Founga ʻOku Fakahoko Ai ʻe he Kakai Lalahi Kei Talavoú ha Lelei ʻi he Hokohoko Atu Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
ʻEpeleli 2020


Ko e Founga ʻOku Fakahoko Ai ʻe he Kakai Lalahi Kei Talavoú ha Liliu ʻi he Hokohoko Atu Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Kuo maʻu maʻu pē ʻe he kakai lalahi kei talavoú ha fatongia mahuʻinga ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí.

ʻĪmisi
young adults

Ko e taimi pē ʻokú ke fanongo ai ki ha fakaafe ʻa ha takimuʻa ʻo e Siasí ke ke kau ʻi he hokohoko atu hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pe ke tokoni ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli, kuó ke fakakaukau nai, “Ko e hā ʻaʻaku te u lava ʻo faí? Ko ha toko taha pē au,” “ʻOku ou fuʻu kei siʻi,” “ʻOku teʻeki ke u mali,” pe “ʻOku ʻikai lahi ʻeku ʻiló. Ko e hā ha lelei te u fai?”

ʻOku tau faʻa maʻu kotoa pē ʻa e faʻahinga fakakaukau ko iá he taimi ʻe niʻihi. Ka ke feinga ke taʻofi ʻa e loto-veiveiua ko iá ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi sētesi ko ʻení:

  • Naʻe taʻu 22 pē ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne kamata liliu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • Naʻe taʻu 22 foki mo ʻŌliva Kautele pea taʻu 26 ʻa Sione Uitemā (pea naʻe teʻeki ke na mali fakatoloua!) ʻi he taimi ne na kamata ngāue ai ko ha ongo tangata tohi kia Siosefá.

  • ʻI he 1835, ʻi he taimi naʻe ui ai e fuofua Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ne kamata honau taʻu motuʻá mei he taʻu 23 ki he 35.

  • Ko e tokolahi ʻo e Kāingalotu ne kau ki he Siasí mo tufaki e ongoongoleleí ko ha kakai lalahi kei talavou.

ʻI hono fakalūkufuá, naʻe ngāue ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha kakai lalahi kei talavou ʻi he kamataʻanga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ha kakai tatau tofu pē mo koé.

Mou fakalaulauloto ki ai.

Ne ʻikai ke mei mafola e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní he ʻahó ni kapau ne pehē ʻe he tokotaha kotoa he ʻikai ke nau lava ʻo fai ha liliu. Pea ko kimoutolú—ʻio, ʻa kimoutolu!—ko ha konga kimoutolu ʻo ha toʻu tangata kuo fili ke mou hokohoko atu hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo hono tataki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻaho ní.

Naʻe ʻOmi Kimoutolu ki Māmani. ʻI he Kuongá ni. Ki ha ʻUhinga.

ʻI he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo hotau toʻu tangatá, naʻá ne pehē, “ʻOku mou moʻuí ʻi he ‘houa hono hongofulu mā tahá.’ Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ko e taimi fakaʻosí ʻeni te Ne ui ai ha kau ngāue ki Heʻene ngoue vainé ke tānaki ʻa e kakai filí mei he vahe ʻe fā ʻo māmaní. (Vakai, T&F 33:3–6.) Pea naʻe fekauʻi koe ke kau ʻi he tānaki ko ʻení.”1

Fakakaukau ki he ivi ʻo e kau faifekau taimi-kakato ʻe toko 65,000 ʻoku nau vahevahe e ongoongoleleí ʻi he ʻahó kotoa, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi he funga ʻo e māmaní. Fakakaukau ki he kakai lalahi kei talavou kotoa pē ʻoku nau fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he temipalé, ʻo ngāue ʻaonga ʻaki e lakanga fakataulaʻeiki kuo toe fakafoki maí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea fuakava ke faivelengá, ke fakamālohia honau ngaahi fāmilí, pea ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Fakakaukau ki he kakai lalahi kei talavou ʻoku nau ngāue ko ha kau taki ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní. Fakakaukau kiate kinautolu ʻoku vilitaki atu ki muʻa ke muimui kia Sīsū Kalaisi neongo e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻoku nau fepaki mo iá. Kuo hoko e kakai lalahi kei talavoú ko ha konga mahuʻinga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí talu mei he kamataʻangá. Pea kuo hoko ʻa hono kei Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻui ʻo ha kakai lalahi kei talavou tokolahi ʻi he Siasí.

Ko e ʻUhinga Kiate Kitautolu ʻa Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Ki ha tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku tupu ʻetau kau ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mei he meʻa kuó ne akoʻi kiate kitautolú. Kia Venela Vakapeilí, ko ha taautaha kei talavou papi ului mei ʻAnitila Palatesi, ʻInitia, “ko e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku fekauʻaki ia mo e fekumi ki ha fakahaá. Naʻe fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki ha fakahā ʻi he vao ʻakaú. Naʻá ne fealēleaʻaki mo e ʻEikí, naʻá ne tatali ki he talí, pea naʻá ne faʻa kātaki. Ko e meʻa ia ʻoku ou saiʻia aí.” ʻOku pehē ʻe Venela, “Kimuʻa peá u fanongo fekauʻaki mo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ne ʻikai lahi ʻeku ʻilo fekauʻaki mo e fekumi ki ha fakahaá. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha ʻoku ou ofo aí ko e lahi e taimi naʻá ne fakamoleki ke maʻu ai ha fakahā mei he ʻOtuá. Ko e meʻa ia ne u ako mei hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.”

Naʻe poupou ʻa ʻEma mo Sēkope Lōpeti, ko ha ongomātuʻa kei talavou mei ʻIutā, USA, ko hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku fekauʻaki ia mo e “hokohoko atu e maʻu fakahaá”—maʻatautolu pea mo e māmaní—“ʻe lava ke tau maʻu ha palōfita, ko ha tangata lea ʻi heni he māmaní mei he ʻOtuá, ʻokú ne fakapapauʻi ʻe tatau ai pē ha ngaahi faingataʻa ʻoku ʻomi ʻe he māmaní, ʻoku tau maʻu ha tokotaha ʻoku ngāue mo lotu mo fefolofolai mo e ʻOtuá ke fakapapauʻi ʻoku tau mateuteu mo malava ʻo matatali ha faʻahinga faingataʻa pē ʻe ʻomi ʻe he māmaní ʻi heʻene feliliuakí.”

ʻOku pehē ʻe Sēkope, “ʻOku fakafaingofuaʻi mo siʻi ange ʻeku mafasiá koeʻuhí ko e ʻilo ʻoku ou maʻu fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.” ʻOku haʻu kotoa ia mo ha fakapapau “ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻokú Ne ʻofaʻi mo tokangaekina kitautolu. Ko ʻEne taumuʻá ʻa ʻetau fiefiá. ʻI heʻetau hoko ko ha kakai lalahi kei talavoú, te tau lava ʻo falala moʻoni mo muimui kiate Ia koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ko ʻEne taumuʻá ʻa ʻetau fiefiá. ʻOku tau ʻiloʻi ko ha kakai taʻengata kitautolu, pea ʻoku ou maʻu ai ha ʻamanaki lelei mo ha tui, ko e hā pē meʻa ʻoku ou ʻilo he taimi ní mo e ngaahi fehālaaki ʻoku ou fakahoko he taimi ní, te u kei lava pē ʻo fakatomala pea ʻoku ou maʻu e taimi ko ʻení ke u tupulaki ai mo ako.”

Naʻe tokoni foki e faʻahinga fakapapau peheé kia Lamona Mōlisi, ko ha taautaha kei talavou mei Papeitosi, ʻi he taimi naʻá ne fuofua ako ai fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Makehe mei aí, naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ʻoku “ʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu. ʻOku ʻomi ʻe hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ha nonga kiate kinautolu ʻoku nau fifili ki he taumuʻa ʻo ʻenau moʻuí pea mo fehuʻia e palani ʻa e ʻOtuá maʻanautolú.”

Ka neongo kuo ʻomi ʻe he mahino ʻokú ne maʻu fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ha nonga ki heʻene moʻuí, ʻokú ne pehē foki “ʻi heʻeku fuʻu mamaʻo mei he ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí, ʻoku faingataʻa ke fai ha fehokotaki mo e ongoongoleleí, ka koeʻuhí kuó u maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻoku ou ʻiloʻi neongo ʻeku nofo mamaʻó, ka te u kei lava pē ʻo ongoʻi ʻoku ou kau ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, pea ʻoku ʻikai ke u tuenoa.”

Pea ʻoku ʻikai ko ia toko taha pē. ʻOku kau e kakai lalahi kei talavou ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé, hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻetau mahino fekauʻaki mo e fakahā fakafoʻituituí ʻoku tau maʻu mei heʻetau ako fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻe lava ke hokohoko atu ai pē ʻetau fekumi kotoa ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá pea mo e meʻa te tau lava ʻo fai ʻi he hokohoko atu ko ia hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻĪmisi
world map

Mapé mei he Getty Images

Ko Hono Tataki ʻe he Kakai Lalahi Kei Talavoú ʻa e Siasí

Neongo ko ha kakai lalahi kei talavou pē kitautolu, ka te tau lava ʻo hoko ko ha kau taki ʻi he Siasí he taimí ni. Neongo e hoko ʻa Sanikā Tolonī mei Kaioa, Hangakali, ko e mēmipa pē ʻe taha ʻo e Siasí ʻi hono fāmilí, ka ʻoku fakamālohia ia ʻi heʻene kau fakataha mo e kakai lalahi kei talavou ʻoku nau feohí ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: “Kuo ʻalu ha niʻihi tokolahi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻo ngāue fakafaifekau, pea kuo fakalata ʻeku sio ki heʻenau fakalakalaká pea mo ʻenau foki mai leva ʻo fakamatuʻotuʻa ʻi he kotoa ʻenau ngaahi aʻusiá. Ko ha aʻusia maʻongoʻonga ia kiate kitautolu kotoa. Pea ʻoku fakaofo maʻu pē ʻeku sio ki hoku ngaahi kaungāmeʻa taautaha kei talavoú ʻoku nau fua honau ngaahi fatongiá naʻa mo e ngaahi faingamālie ʻoku nau fakatupu ʻiate kinautolu peé, hangē ko ʻenau fie hoko ko ha kau tokoni ʻi he ngaahi konifelenisi ʻa e KFT (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú). ʻOku hangē ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai fekauʻaki maʻu pē ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo hono akoʻi e kakaí fekauʻaki mo e ongoongoleleí—ka ʻoku fekauʻaki ia mo hono fakamālohia ʻo e kau mēmipa ʻoku tau maʻú.”

ʻOku mahino ki he kakai lalahi kei talavou ʻi Hangakalí ko kinautolu ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he kahaʻú. ʻOku pehē ʻe Sanikā, “ʻOku fie maʻu kitautolu pea ʻoku fie maʻu ke tau tulifua ki he ngāué, ʻa ia ʻoku faʻa taulōfuʻu he taimi ʻe niʻihi. ʻOku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngāué pea ʻoku tau kau ki ai. ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi, ‘ʻE anga fēfē haʻaku fakahoko ʻeni?’ Ka ʻoku lelei ʻetau sio ʻoku falala lahi mai ʻetau kau takí kiate kitautolú. ʻOku fakalotolahi ia kiate kinautolu ʻoku nau ʻofa ʻi he Siasí mo maʻu ha fakamoʻoni mālohí, koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha ʻaho te tau fatongia ʻaki ia. Kuo pau ke tau fatongia ʻaki ʻetau tupulaki fakalaumālié.”

ʻOku kau ʻa Soni mo Sitefinī Siosefa mei he Fakahihifo ʻo ʻAositelēliá ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻaki ʻena tokoniʻi ʻa e toʻu tupu ʻi hona uōtí. ʻOku pehē ʻe Sitefinī, “Kiate aú, ko e kau ko ia ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku tokoni ia ke mahino ki he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú ʻa e ongoongoleleí mo e founga ʻe lava ke ne tokoniʻi ai kinautolu mo e niʻihi kehé ʻi heʻenau moʻuí. Te tau lava ʻo tokoni ke faʻu ha fakavaʻe ʻoku mālohi ange maʻá e Siasí ʻi hotau fonuá he kahaʻú.”

“ʻOkú ma fie tokoniʻi e toʻu tupú ke nau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo Siosefa Sāmita pea mo nau ʻiloʻi ko e fānau moʻoni kinautolu ʻa e ʻOtuá,” ko e fakamatala ia ʻa Soní. “ʻOku ʻikai ke ma loto ke hoko ia ko ha meʻa pē ʻoku nau hivaʻi ʻi he Palaimelí—ʻokú ma fie maʻu ke nau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia.”

Ka kia Venelá, ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi ʻInitiá, ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻe hanga ʻe he mālohi ʻo e kāingalotu kei talavou ʻi aí ʻo fakalotoa ʻa e niʻihi kehé pea tokoni ke tupulaki ʻa hono Toe Fakafoki Mai e Ongoongoleleí. ʻOkú ne pehē, “ʻI hení, ʻoku faivelenga ʻaupito e kakai lalahi kei talavoú kotoa. ʻOku nau kumi ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku mau hangē ha kau paioniá ʻi ʻInitia. ʻOku mau omi mei ha ngaahi feituʻu kehekehe pea aʻu ki ha mavahe hamau niʻihi mei honau ngaahi fāmilí. ʻOku faingataʻa ʻa e moʻuí ʻi heni, ka ʻoku mau kei fili pē ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku ʻomi ʻe he folofolá ha ʻamanaki lelei, ivi, mo ha loto-toʻa lahi kiate au.”

ʻOku tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ʻi heʻetau hoko ko e kakai lalahi kei talavoú, ʻe lava ke hokohoko atu ai pē ʻetau maʻu ha tākiekina mālohi ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi heʻetau tuí mo e moʻui mateaki ki he ongoongoleleí.

Ko e Kahaʻu ʻo e Siasí: ʻOku ʻAtautolu Ia

Ko kitautolu e kahaʻu ʻo e Siasí. ʻOku tau ʻi he tau fakamuimuitahá. ʻOku fakafalala mai e Tamai Hēvaní kiate kitautolu ke tau tokoni kiate Ia ke fai ʻEne ngāué—ʻa ʻEne ngāue liliu-moʻui taʻengatá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku tau mālohi feʻunga ke tau kei vilitaki atu ai pē mo fakafepakiʻi e ngaahi olopoto kākā kotoa pē ʻa e filí. Pea ʻoku fakaʻau ke vivili ʻa Sētane. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻokú ne tauʻi ʻe ia ha tau ʻe ʻulungia ai koeʻuhí ʻe ikuna e ngāue ia ʻa e ʻEikí.

ʻOku pehē ʻe Sanikā, “ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngāué pea he ʻikai lava ʻe ha taha ʻo taʻofi ia. ʻOku tau ʻiloʻi kuo pau ke hoko ia neongo pe ko e hā. Ka kuo pau ke tau fili pe te tau kau nai ki ai ʻo tokoni ke tupulaki ia pe te tau sio pē mei he tapaʻi lainé. ʻOku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke tau kau ki ai, pea ʻoku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ke tau lava ʻo fili ʻa e totonú mo fili ke muimui ʻia Kalaisi. Kuo pau ke tau kau ki ai.”

Ko ia ai, kuo pau ke tau fili pe ko e tafaʻaki fē ʻoku tau ʻi aí.

ʻOku ʻatautolu ke tau maʻu ha loto-toʻa ke taukaveʻi ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí.

ʻOku ʻatautolu ke fekumi ki ha fakahā fakataautaha maʻa ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻatautolu ke fakaʻatā e ngaahi pole faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá ke ne fakamālohia ʻetau tui ki he Fakamoʻuí.

ʻOku ʻatautolu ke tau muimui kiate Ia mo fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke ʻomi e niʻihi kehé kiate Ia.

ʻOku ʻatautolu ke kātaki ki he ngataʻangá ʻi he founga lelei taha te tau lavá.

Ko e moʻoni ʻoku tau ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Pea ko hono tataki ko ia ʻo e Siasí ʻi he meʻa ne ui ʻe Palesiteni Nalesoni ko e “kuonga fakakosipeli fakaofo taha he hisitōlia ʻo māmaní”2 ʻoku hangē ia ha fatongia mātuʻaki mafatukituki moʻoní. Ka mou fakakaukau angé ki aí—naʻe falala feʻunga e Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻo fakatatali kitautolu ke tau ʻi he māmani ko ʻení ʻi he foʻi taimi pau ko ʻení, ʻi he taimi ko ʻeni ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi takihala taʻefaʻalaua pea mo ha ngaahi fakakaukau fakafepaki lahi.

ʻI hono ʻomi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ki heni ʻi he kuonga mahuʻinga tahá, naʻe ʻikai ke Ne fakataumuʻá ke tau ʻulungia. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa te tau malavá, hotau iví, ʻetau loto-toʻá, pea ko e taupotu tahá, ʻokú Ne ʻafioʻi te tau lava ʻo fai ha lelei ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasí, neongo hotau taʻu motuʻá pe tuʻunga nofo-malí. Neongo pe ʻoku faingataʻa fēfē hotau ngaahi ʻahiʻahí, pe ko e ngali taʻemalava hono tataki mo vahevahe e ongoongoleleí ʻi he funga ʻo e māmaní, ka ʻi heʻetau maʻu Ia ke Ne poupouʻi kitautolú, ko hai ha taha te ne lava ʻo fakafepakiʻi kitautolu? Te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavaʻi ʻa e taʻe-malavá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Tuʻu ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” Liahona, ʻOkatopa 2016, 48.

  2. Russell M. Nelson, “Tuʻu ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” Liahona, 46.

Paaki