2020
Maʻu ha Fiefia ʻi hono Fai e Ngāue ʻa e ʻEikí
ʻEpeleli 2020


Maʻu ha Fiefia ʻi hono Fai e Ngāue ʻa e ʻEikí

ʻOku femoʻuekina ʻa e moʻuí ʻi he hoko ko e kakai lalahi kei talavoú. ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa ʻoku tau lava ʻo fai: ko hono hoko atu ʻetau akó, kumi hotau hoa taʻengatá, fakakaukauʻi ha ngāue maʻuʻanga moʻui, kamata ʻo ha fāmili. Pea fakataha mo e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ko iá, kuo poupouʻi foki kitautolu ke “hokohoko atu maʻu pē hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí.”1

“Kuo taimi ke mahino lelei ange kiate kitautolu kotoa hotau fatongia ʻi hono fakavaveʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí. ʻI heʻetau fai ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, … ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ko ha konga angamaheni ʻo ʻetau moʻuí, te tau aʻusia ha fiefia lahi pea ʻe fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻa ia ʻoku tau fie maʻu ke fakamālohia ʻa e Siasí.”2

ʻOku ʻi heni ha kakai lalahi kei talavou femoʻuekina tokosiʻi pē ʻoku maʻu ʻenau fiefiá ʻi hono tuku ha taimi maʻá e ngāue ʻa e ʻEikí.

Hisitōlia Fakafāmilí: Kamata Pē he Taimí Ni

Naʻe pehē ʻe ʻAitumelengi Talipele mei Maselu, Lesofou, “Kuo hoko ha ngaahi meʻa fakatāutaha kiate au ʻi he Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí kuó u ʻilo ʻe lava ke fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata.” Te u toe lava ʻo sio ki heʻeku ongo kuí mo ʻeku ngaahi kui kuo pekiá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou saiʻia ʻaupito ai ʻi he hisitōlia fakafāmilí. ʻOku lahi ʻaupito e ngāue ke u fai maʻanautolú koeʻuhí ko au ʻa e ʻuluaki toʻu tangata ʻi he Siasí.”

ʻOku ʻilo ʻe ʻAitumelenga mei he meʻa naʻá ne aʻusiá ʻe faingataʻa hono fakatotoloʻi e ngaahi lekōtí mo e fakamatalá, ka ʻokú ne poupouʻi ʻa e kakai lalahi kei talavou kehé ke fakahoko ʻenau hisitōlia fakafāmilí: “Kamata leva hono fakahoko iá. … Kuo ueʻi au ʻe he hisitōlia fakafāmilí ke u houngaʻia he meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú.” Te ne lava ʻo fai e meʻa tatau maʻau.

Ngāue Fakaetauhí: Hoko ko e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

ʻOku vahevahe ʻe Lucy Fergeson mei ʻIutā, USA, ʻa e founga ne tokoniʻi ai ia ʻe he ngāue fakaetauhí ʻi he uike kovi taha ʻo ʻene moʻuí—ka ʻi ha founga taʻe-ʻamanekina. Ko e uike sivi lahi ia ʻi he akó, ko ha uike ngāue femoʻuekina pea naʻe ʻikai ke ne toe kaumeʻa mo hono kaumeʻa tangatá. Pea hili iá, ʻokú ne pehē, “Kuo ngalo ʻiate au, ka ne u palani mo hoku hoa ngāue fakaetauhí ke ma taʻo māfini maʻá e kau fafine naʻe vahe mai ke ma ngāue fakaetauhi ki aí.”

ʻI heʻena taʻo meʻa fakatahá, naʻe fakafanongo e hoa ngāue fakaetauhi ʻo Lusí, fakaʻofaʻia, peá ne fai ange ha faleʻi. ʻOku fakakaukauloto ʻa Lusi, “Naʻe ʻikai ko ha meʻa naʻe fuʻu mahuʻinga hono taʻo mo tufa e māfiní pe ʻe hoko ai ha fuʻu faikehekehe lahi. Ka ʻi he hili hono fakafoki au ki ʻapi ʻe hoku hoa ngāue fakaetauhí, ne u fakatokangaʻi ko e meʻa tonu pē ia ne u fie maʻú ke u ongoʻi lelei ange pea ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ha kakai kehe he taimi ʻe niʻihi ke hoko ko Hono toʻukupú. Ko e meʻa naʻe fakaʻofoʻofa kiate aú ko e ʻomi e tokoní mei hoku hoa ngāue fakaetauhí kae ʻikai mei he kau fafine naʻe vahe mai kiate aú. ʻOku ou houngaʻia naʻá ne tokoniʻi au ke u ongoʻi naʻe ʻikai ke u tuenoa pea naʻe ʻofaʻi au.”

Ngāue Fakafaifekaú: Moʻui ke Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hoko ko ha faifekau taimi kakato ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Venela Vakapeili, mei ʻAnitula Palātesi ʻo Initiá ʻo pehē, “ʻI he taimi ʻoku ou heka pasi aí, mo e taimi ʻoku ou ʻalu lēlue aí, ʻoku ou fakaava ʻeku Tohi ʻa Molomoná ʻo lau. Pea ʻoku ʻeke mai ʻe he kakai tokolahi fekauʻaki mo ia.”

ʻOku vahevahe ʻe ʻEsilī Tileni, mei USA, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ʻuhinga e ʻikai ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻikai ko ha faifekau au. ʻOku ou ngāue mo hoku fāmilí maʻá e ʻEikí, kae ʻikai ke u tuku pē ke fai ia ʻe hoku fāmilí. ʻOku ou ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, pea ʻoku ou moʻui ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisi.”

Tuʻunga fakaemātuʻá: Akoʻi ʻa e Ongoongoleleí ki he Fānaú

Ko Ingrid de Bastian Ortiz, mei Veracruz, Mexico, ko ha faʻē taʻu 26 ʻoku ʻi ai haʻane fānau ʻe toko tolu. ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻema hoko ko e ongomātuʻa kei talavou ki ha fānau īkí, ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻaho ʻoku fakaongosia, ʻi he ngaahi fatongia taʻefakangatangatá pea pehē ki he tokanga ʻoku fie maʻu ʻe he fānaú. Ka neongo ia, ʻokú ma ongoʻi ha fatongia maʻongoʻonga ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki heʻema fānaú ke nau ʻiloʻi ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá.

“Ko hoku fatongia ʻi heʻeku hoko ko e faʻeé ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻiate kinautolu pē ʻoku ʻi ai ha palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní maʻanautolu.

Tatau ai pē pe ʻoku ʻikai ko ha mātuʻa koe, ka ʻe lava ke ke kei kau pē ʻi he tokoni ke akoʻi ʻa e fānaú. ʻOku pehē ʻe ʻInikuliti, “ʻOku fuʻu mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻe he fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ko ʻení, koeʻuhí ke tau lava moʻoni ʻo tokoni ʻi heʻetau hoko ko e kakai lalahi kei talavou teʻeki mali pe ʻosi mali ʻi he ngaahi uiuiʻi ʻo e Palaimelí mo e Nesilií.”

Ko e kakai lalahi kei talavou femoʻuekina kotoa pē kitautolu. Ka ko e hā pē ho ngaahi tūkungá, te ke lava ʻo ʻilo ʻa e ngaahi founga faingofua ʻo hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē hoʻo moʻuí—ʻa e lalahi mo e iiki fakatouʻosi.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Nōvema 2013, 110.

  2. “Ko Hono Fakavaveʻi e Ngāue ʻa e Fakamoʻuí,” Liahona, ʻOkatopa 2013, 33.

Paaki