2020
ʻOkú Ke Fakakaukau Nai ʻOku ʻIkai Haʻo Taumuʻa ʻi hoʻo hoko ko ha Tokotaha Lahi Kei Talavoú? Toe Fakakaukau Angé
ʻEpeleli 2020


ʻOkú Ke Fakakaukau Nai ʻOku ʻIkai Haʻo Taumuʻa ʻi hoʻo hoko ko ha Tokotaha Lahi Kei Talavoú? Toe Fakakaukau Angé

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e fakakaukau ki he taki ʻi he Siasí ʻi ha ʻahó, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo kamata ke taki he taimí ni.

ʻI he ngaahi ʻaho kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe ʻi ai ha “ngaahi tau, mo e ngaahi ongoongo ʻo e ngaahi tau.

“… ʻE tuʻu hake ʻa e fonua ki he fonua, mo e puleʻanga ki he puleʻanga; ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi honge, mo e ngaahi mahaki fakaʻauha, mo e ngaahi mofuike ʻi he ngaahi potu kehekehe.

“Pea ko e tahá, ko e meʻa ʻi he fuʻu hulu ʻa e fai angahalá, ʻe fakaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:28–30).

ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi moveuveu peheé, ko hai ʻe tokoni ke tataki hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ʻi loto pea ʻi tuʻa fakatouʻosi ʻi he tākangá, ke foki ki heʻetau Tamai Hēvaní?

Ko e tafaʻaki ia te tau hū aí.

Founga ʻOku Totonu ke Tau Taki Aí

Kuo ui kitautolu ko e taha ʻo e ngaahi toʻu tangata maʻongoʻonga taha ʻo e kakai lalahi kei talavoú. ʻOku fakamatalaʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko kinautolu ia “ʻoku falala ki ai e ʻOtuá ke ʻomi ki māmaní lolotonga e kuonga fakakosipeli fakaofo taha he hisitōlia ʻo māmaní” (“Tuʻu ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” Liahona, ʻOkatopa 2016, 46).

Ko ia, te tau lava fēfē ʻo aʻusia e tuʻunga ʻoku tau malavá ke hoko ko ha kau taki maʻongoʻonga ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí? Sai, kapau te ke vakavakai holo, mahalo te ke fakatokangaʻi kuó ke ʻosi hoko ko ha taki ʻi ha faʻahinga founga.

Te ke ala taki ʻi ha uiuiʻi he Siasí. ʻI hoʻo hoko ko ha faifekaú, te ke ala taki ha fealēleaʻaki, tokangaʻi ha ʻekitivitī malanga fakaului, pe vahe ke hoko ko ha taki fakasouni pe taki faifekau fefine. Te lava ʻo hoko ko ha taki ʻi ho fāmilí pe ʻi ho ngaahi kaungāmeʻá. Te ke lava ʻo tataki hoʻo ngaahi kuí ki he fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí. Mahalo te ke hoko ko ha taki fakapolitikale, pea te ke lava maʻu pē ʻo taki ʻi ha faʻahinga ngāue maʻuʻanga moʻui pē te ke fili.

Ka ko e fehuʻí, ko e hā e founga ʻoku totonu ke tau taki aí? Naʻe taki ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene tā sīpingá. Naʻá Ne taki ʻaki ʻa e “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au” kae ʻikai ko e “ʻOku lelei ange ʻeku foungá.” Naʻá Ne tokoniʻi, akoʻi, ʻofaʻi, mo tokangaʻi e niʻihi naʻá Ne feohi mo iá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo ha taki. Pea ke hoko ko ha toʻu tangata maʻongoʻonga ʻo e kau takí, ʻe lava ke tau kamata ʻaki haʻatau feinga ke hangē ko e Fakamoʻuí mo hono fakahoko e fanga kiʻi meʻa iiki ko ʻení:

  1. Lotua ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, fie maʻu tokoní, pe ʻokú ke tokangaʻí, pea fekumi ke ʻilo ʻa e founga ke tokoniʻi ai kinautolú. Lotua kinautolu ʻaki honau hingoá fakafoʻituitui, ʻo hangē ko e ngāue fakaetauhi ʻa e Fakamoʻuí [kiate kinautolu] “taki taha” (3 Nīfai 11:15).

  2. Tuku ha taimi ke fekumi ʻi he folofolá tautautefito ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá, tautautefito mei he Fakamoʻuí Tonu.

  3. Lotua homou kau taki fakauōtí, fakasiteikí, mo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí. Lotua foki mo e kau taki ʻo e puleʻangá, ke nau lava ʻo maʻu ha ueʻi fakalaumālie pea ngāue ʻi he laumālie ʻo e melino mo e uouangataha.

  4. Feinga ke ke ʻiloʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí. Fekumi ki honau ngaahi manakó, honau fāmilí, ʻenau akó, pea mo ʻenau ngaahi fakaʻamú mo e ngaahi holi ʻi he moʻuí (vakai, ʻEfesō 2:19).

  5. Lau ho tāpuaki fakapēteliaké mo fakalaulauloto ki he founga te ke lava ʻo fakahoko ai ho lelei tahá.

ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke taki ʻi he anga māʻoniʻoní, ʻoku tau hoko ai ko e kau ākonga mo e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi pea taau ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, ʻoku tau maʻu ai e totonu ke maʻu ʻa e teuteu ʻoku fie maʻú mo e teunga tau fakalaumālie ke tauʻi ʻaki ʻa e filí.

Te Ke Lava ʻo Kamata he Taimí Ni

Te ke hoko nai ko ha taki fēfē? Pe, hangē ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Ko e hā ʻa e [taki] ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27).

ʻI heʻetau fakaofi atu ki he Hāʻele Anga Ua Maí, ʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kau taki angatonu ange ʻa ia te nau muimui ki Heʻene palōfitá pea kau atu ʻi he tau ko ʻení. ʻOkú Ne fie maʻu kitautolu. ʻOku tau ʻi he feituʻu laʻā hono 11, pea ʻoku lahi e meʻa ke tau faí. Te tau lava ʻo kamata ke teuteu ke hoko ko ha toʻu tangata maʻongoʻonga ʻo ha kau taki he taimí ni. ʻOku ʻikai teitei tōmui ke kamata! Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fie maʻu ke ke talanoa ki ai mo hoʻo pīsopé, te ne lava ʻo tokoniʻi koe ʻi he hala ʻo e fakatomalá. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha fakahinohino ki he founga ke ke tupulaki aí, kamata ʻaki haʻo fakatupulaki ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí; te Na lava ʻo fakahā atu ʻa e feituʻu ke ke hoko atu ki aí. ʻOku ui kitaua he taimí ni ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí mo tokoni ki heʻetau palōfitá ke taki ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ke nau hao, pea kapau te tau feinga pē ke fai hotau lelei tahá, te tau ikuna.

Paaki