2021
Ko Hono Langa Hake ha Hūfangaʻanga Fakalaumālie mo Fakatuʻasinó
ʻAokosi 2021


Ko Hono Langa Hake ha Hūfangaʻanga Fakalaumālie mo Fakatuʻasinó

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku hanga ʻe he mahaki fakaʻauhá mo e ngaahi nounou fekauʻaki mo iá, ngaahi fakataputapuí, mo e fuʻu liliu lahi fakaʻekonōmiká ʻo fakatupu ha fifili ʻi hatau tokolahi, Te u lava fēfē ʻo mateuteu lelei ange ki he kahaʻú?

ʻĪmisi
a small house is surrounded by water

Ngaahi tā fakatātā ʻa David Green

Kuo faleʻi kitautolu ke tau fakatou langa hake ha hūfangaʻanga fakatuʻasino mo fakalaumālie maʻa hotau ngaahi fāmilí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku fekauʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ke ‘teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 88:119; ne tānaki atu ʻa e fakamamafá].” Naʻá ne toe akoʻi: “ʻOku toe talaʻofa mai kiate kitautolu ‘kapau te mou mateuteu ʻe ʻikai te mou manavahē’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 38:30]. … Ka ko e enginaki ko ia ke moʻui mateuteú kuo toutou talaki ia ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi.”1

Te tau lava ʻo kole tokoni ki ha tataki mei he ʻEikí, kae malava ke tau mateuteu. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“Ne toutou tapou mai e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke tau tokonaki ha meʻakai, vai, mo ha paʻanga talifaki ki ha taimi ʻe fie maʻu ai. … ʻOku ou tapou atu ke mou feinga ke mou mateuteu fakatuʻasino. Ka ʻoku ou tokanga lahi ange ki hoʻomou teuteu fakalaumālié mo fakaelotó.”2

ʻOku tau ʻiloʻi ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻoku ʻikai maʻanautolu ʻoku loto-vaivaí. ʻE aʻusia ʻe he māmaní ha moveuveu lahi ange, pea ʻe siviʻi ʻa e kau faivelengá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻIo, te tau lava ʻo tokonaki haʻatau meʻatokoni, vai, mo ha paʻanga. Ka ʻoku toe mahuʻinga tatau pē mo e fie maʻu ke tau fakafonu hotau ngaahi feleoko fakalaumālie fakatāutahá, ʻaki e tuí, moʻoní mo e fakamoʻoní.”3

ʻE mahuʻinga kiate kitautolu takitaha ke ʻoua ʻe mateuteu fakatuʻasino pē mo fakaesino ki he meʻa ʻe hoko maí kae toe mateuteu fakalaumālie foki. ʻOku faitatau e ngaahi meʻá ni mo ʻetau teuteú.

Vaí mo e Vai ʻo e Moʻuí

ʻI he fakatuʻasinó, ko e taha ʻetau ngaahi fiemaʻu tefitó ko hono tānaki ha vai inu maʻa. ʻOku fakatupu loto-hohaʻa ʻaupito ki ha kakai tokolahi ʻa e laʻalaʻaá, ngaahi maʻuʻanga vai ʻoku ʻulí, pea mo e ngaahi palopalema kehe fekauʻaki mo e ʻuli ʻa e vaí. Kapau ʻe malava, ʻoku lelei ke ʻi ai ha maʻuʻanga vai ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kae ʻoua kuo toki maʻu ha vai ʻoku lava ke inú. (ʻOku fie maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ha lita vai ʻe fā he ʻaho takitaha ki he inú mo e fakamaʻá.)

ʻI he fakalaumālié, ʻoku tau fie maʻu maʻu pē foki ha maʻuʻanga vai ʻo e vai moʻuí mei hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí (vakai, Sione 4:10). Naʻe mahino ko e pōpoaki tefito naʻe tuku mai ʻe hotau palōfitá ʻi he taimi ne tō mai ai e mahaki fakaʻauhá ko e fanongo kiate Ia—ke fanongo kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié mo ʻEne ngaahi akonakí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni:

“ʻI he ngaahi uike siʻi kuo hilí, ne foua ʻe hotau tokolahi ha ngaahi fetōʻaki ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá. Kuo uesia ʻe he mofuiké, velá, tāfeá, ngaahi mahakí, pea mo honau nunuʻá ʻetau ngāue angamahení mo fakatupu ke nounou e meʻakaí, meʻatokoni angamahení, mo e paʻanga ʻoku fakahuú. …

“ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fie maʻu ke lahi ange e taumuʻa ʻo ʻetau feinga ke fanongo kiate Iá . ʻOku fie maʻu ha ngāue ʻoku ʻiloʻi pau mo hokohoko ke fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní. …

“ʻOku ou fakafoʻou atu ʻeku kolé ke mou fai ha meʻa pē ʻe lava ke fakalahi ai homou ivi fakalaumālie ke maʻu e fakahā fakatāutahá.

“ʻE tokoni hoʻomou fai iá ke mou ʻilo ai e founga ke tupulaki ai ʻi hoʻomou moʻuí, meʻa ke fai he taimi ʻo e faingataʻá, mo e founga ke ʻilo ai mo fakaʻehiʻehi mei he olopoto mo e kākā ʻa e filí.”4

Kuo toutou kole mai ʻa e palōfitá ke fakalahi hotau ivi malava ke maʻu ha fakahaá. ʻOku mahuʻinga kiate kitautolu takitaha ke fai ha feinga fakalaumālie lahi ke maʻu e vai moʻuí he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ke tau lava ʻo fanongo, maʻu, pea ngāue ʻo fakatatau mo e fakahā fakatāutahá.

Meʻakaí mo e Fafanga Fakalaumālié

ʻOku toe mahuʻinga foki ke ʻi ai ha maʻuʻanga meʻakai feʻunga ke moʻui ai ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ha meʻa fakatuʻupakē. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakatolonga ʻo e meʻatokoní ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tūkungá pe ko e mole e ngāué, fakatamaki fakaenatula, pe ngaahi fakatamaki kehé. Kuo poupouʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá ke tānaki ha meʻakai ʻi heʻetau lavá. ʻE lava ke hoko hono kamata tānaki ha meʻakai ke feʻunga mo ha ngaahi uike siʻí ko e ʻuluaki sitepu mahuʻinga ia ki hono tānaki ha meʻakai feʻunga ke tokonaki maʻa hotau fāmilí ʻi he ngaahi taimi ʻe fie maʻu aí.

Kuo pau ke tau toe mateuteu foki ʻaki hono fokotuʻu e fafanga fakalaumālié ko ha konga ia ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “Ko ʻetau feinga taupotu taha ʻi he moʻuí ko ʻetau teuteu ke feʻiloaki mo hotau Tupuʻangá. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki haʻatau faifeinga fakaʻaho ke tatau ange mo hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku tau fai ia ʻi heʻetau fakatomala fakaʻahó mo maʻu Hono mālohi faifakamaʻá, faifakamoʻui, mo faifakamālohiá. Pea te tau toki lava leva ke ongoʻi ha nonga mo ha fiefia tuʻuloa, naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi taimi tukungatāmakí.”5

ʻOku akoʻi mahino mai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe he talanoa fakatātā ʻo e kau taupoʻou ʻe toko hongofulú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku fakamanavahē ʻa e fakafika ʻo e talanoa fakatātaá ni. ʻOku mahino hono fakafofongaʻi ʻe he kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí, he naʻe fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ki he kātoanga taʻané pea naʻe ʻilo ʻe he taha kotoa ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke hū mo ia he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e tangata taʻané. Ka ko e vaeua pē naʻe mateuteu ʻi he taimi ne haʻu aí. …

“… Hangē ko hono akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná, ‘ko e moʻuí ni, ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá’ ( ʻAlamā 34:32). … ʻOku tau teuteu nai?”6 He ʻikai ke tau tatali pē ke toki hāʻele mai e ʻEikí ʻo fafangaʻi fakalaumālie kitautolu.

Fetuʻutakí mo e Lotú

ʻOku fuʻu mahuʻinga e fetuʻutakí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku uesia lahi mo vave ʻa e taua ki he telefoni toʻotoʻó ʻi he mate ʻa e ʻuhilá pe ngaahi fakatamaki kehé, pea ʻoku mātuʻaki uesia ʻa e malava ke fetuʻutakí. Ko ha teuteu mahuʻinga ʻa e maʻu ha palani ki he fetuʻutakí, maʻá e fāmilí mo e kau mēmipa ʻo e uōtí. Te tau fetuʻutaki fēfē ki he kau mēmipa hotau fāmilí kapau ʻoku mate ʻetau telefoní pe ʻikai ke tau feʻiloaki tonu mo kinautolu? ʻE tokoni hono fokotuʻu ha palani ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí, ke nau ʻilo e meʻa ke fai ke lava ai ha fetuʻutakí.

Kuo fokotuʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻEne palani fetuʻutakí ʻaki hono poupouʻi kitautolu ke lotu maʻu pē. Ko ha lāngilangi ia ke talanoa ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi ha taimi pē mo ha feituʻu pē ʻoku tau loto ki ai! ʻOku talamai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ke “tui faivelenga, ʻo lotu maʻu ai pē, pea teuteuʻi mo tutu [hoʻomou] māmá, pea ke ʻiate [kimoutolu] ʻa e lolo, koeʻuhí ke mou mateuteu ʻi he hāʻele mai ʻa e Tangata Taʻané” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 33:17).

ʻI heʻetau feinga ke lotu fakamātoató, te tau fiemālie ke talanoa mo maʻu ha fakahinohino mei heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, pea ʻe maʻu ai ha fetuʻutaki mātuʻaki mahuʻinga ke tataki ʻaki kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻi he taimi faingataʻá.

Nofo Malu mo Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú

ʻĪmisi
a house built on a rock sits up high where the floodwaters are unable to reach it

Naʻe kole mai ki he tokolahi taha ʻo kitautolú ke “nofo malu ʻi ha feituʻu” lolotonga e mahaki fakaʻauhá. Kuo tau ʻiloʻi tonu, ko hono maʻu ha nofoʻanga malu mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni feʻungá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he mateuteú. ʻOku toe fakapotopoto foki ke fekumi ki ha ngaahi nofoʻanga kehe telia naʻa ʻikai ke malu hotau ngaahi ʻapí ʻi he hoko ha fakatamaki fakanatula pe ngaahi tūkunga kehe ʻe fie maʻu ai ke tau hiki.

ʻOku tatau pē ia mo hono poupouʻi kitautolu ke “nofo malu” ʻi he ongoongoleleí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻOakesi: “ʻOku tau muimui nai ki he fekau ʻa e ʻEikí, ke ʻMou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí; he vakai ʻoku haʻu vave ia’? (T&F 87:8). Ko e hā ʻa e ngaahi ‘potu toputapu’ ko ʻení? Ko e moʻoni ʻoku kau ai ʻa e temipalé mo hono ngaahi fuakava ʻoku tauhi faivelengá. Ko e moʻoni ʻoku kau ai ha ʻapi ʻoku fakamahuʻingaʻi ai ʻa e fānaú mo fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e mātuʻá. ʻOku kau moʻoni ʻi he ngaahi potu toputapú ʻa hotau ngaahi lakanga ne vahe mai ʻe he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo kau ai e ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi uiuiʻi ʻoku fakahoko faivelengá.”7

Naʻe ongoʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e molé ʻi he taimi naʻe ʻikai ke tau lava ai ʻo fakataha ko ha kāingalotú pe ngāue ʻi he temipalé. Ka naʻa tau toe ako foki ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ke fokotuʻu ʻa hotau ngaahi ʻapí ko ha ngaahi feituʻu toputapú. ʻE fakamālohia kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻi heʻetau teuteu atu ki he Hāʻele ʻAnga Uá, ʻi heʻetau ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, ngāue ʻi he temipalé mo ʻai ke hoko hotau ngaahi ʻapí ko e ngaahi ungaʻanga ʻo e tuí.

ʻUluaki Tokoní mo e Fakatomalá

ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi naunau ki he ʻuluaki tokoní mo e ngaahi taukeí ki he mateuteu fakatuʻasinó. Naʻe fekumi kotoa e māmaní ki ha ngaahi meʻa maluʻi lelei mo e naunau fakafaitoʻo lolotonga e mahaki fakaʻauhá. Ko ha konga mahuʻinga ki he mateuteu ki he ngaahi fakatamaki fakanatulá mo e ngaahi faingataʻa kehe ʻe hoko maí ko hono tauhi ʻo ha faitoʻo mo ha naunau fakafaitoʻó.

ʻOku tatau pē ia mo hono mahuʻinga ʻo e ʻuluaki tokoni fakalaumālié. Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke fakamoʻui ai kitautolu. ʻOku ʻomi ʻe he fakatomalá kiate kitautolu ha faingamālie ke fakatonutonu ʻetau tōʻonga moʻuí mo maʻu e lolo faitoʻo ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí ke ne fakamaʻa kitautolu. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hans T. Boom ʻo e Kau Fitungofulú, “Kuo kafo hatau niʻihi, ka ko e naunau tokoni fakafaitoʻo ʻa e ʻEikí ʻoku lahi feʻunga ai ʻa e meʻa-haʻi laveá ke ne lalava hotau ngaahi kafó kotoa.”8.

ʻE tokoni ʻa e fakatomala maʻu peé ke fakamaʻa kitautolu ʻi he teuteu ki he meʻa ʻe hoko maí. ʻI heʻetau hokohoko fakatomalá, te tau mālohi ange, lelei ange, mo toe feongoongoi lahi ange mo e ʻEikí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“Ko e taimi ʻoku kole mai ai ʻa Sīsū kiate koe mo au ke ta ‘fakatomalá,’ Ko ʻEne fakaafe ia ke liliu ʻetau fakakaukaú, ʻeta ʻiló, hotau laumālié. …

“ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí, ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. … Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai mo e tuí, ʻoku malava leva ʻe he fakatomalá ʻo ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”9

Ko e Ivi Fakaʻatamaí mo e Fakamoʻoní

Naʻe tokolahi ha kakai naʻe faingataʻaʻia ʻi he fokoutua fakaeʻatamaí lolotonga e mahaki fakaʻauhá. ʻOku kau ʻi he konga ʻetau teuteú ʻa hono fokotuʻu ha ngaahi founga ngāue ke ne tokoniʻi ʻa e moʻui lelei fakaeʻatamaí. Naʻe siviʻi hatau tokolahi ʻi he hokohoko atu ʻa e ngaahi faingataʻá mo fakaʻau ke toe lahi angé. Kuo poupouʻi kitautolu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke kau ʻa e moʻui lelei mo e mālohi fakaeʻatamaí ko ha konga ia ʻo ʻetau mateuteú.

ʻI he tafaʻaki fakalaumālié, kuo pau ke tau tokanga taha ki heʻetau fakamoʻoní koeʻuhi ke nau matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻe hoko mai ki he kau tui faivelenga kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻE fakahoko ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue māfimafi tahá ʻi he taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. Te tau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga fakaofo ʻo ʻiloʻi ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Na puleʻi ʻa e Siasí ʻi he māfimafi mo e nāunau. Ka ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tatakí, fakahinohino mo e ivi fakafiemālié, mo e tākiekina maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”10

ʻĪmisi
a house built on a large rock sits up high above the surrounding area

Hangē ko e akonaki ʻa e Fakamoʻuí, kuo pau ke tau takitaha langa hotau fale fakalaumālié ʻi he maká—ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ki he talangofua ki Heʻene ngaahi akonakí—koeʻuhí ke tau maʻu ha fakavaʻe mālohi (vakai, 3 Nīfai 14:24–25). ʻE fie maʻu ʻeni ke matuʻuaki ʻaki e ngaahi fakatanga fakalaumālie ʻoku tau ʻilo ʻe hoko maí.

ʻI heʻetau ngāue ke teuteuʻi kitautolu mo e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau teuteuʻi fakatuʻasino hotau ngaahi fāmilí ki he ngaahi meʻa naʻe ʻosi kikiteʻi ki he ngaahi ʻaho ko iá. ʻOku fakatatali mai kiate kitautolu e ngaahi fakatamaki fakanatula, ngaahi moveuveu he sosaietí, mo e ngāngāʻehu fakapolitikale ne tomuʻa fakahā ʻe hotau kau palōfitá. ʻE fie maʻu ki he ngaahi meʻá ni ha teuteu fakalelei ke ne maluʻi fakatuʻasino kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí.

Pea ʻe pehē pē mo e pau ke tau maluʻi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí mei he ngaahi kovi te nau fakaʻauha kitautolú. ʻE tokoni ʻa e falala ki he fakahā fakatāutahá; fakahoko ha tōʻonga moʻui angamaheni ʻo e keinanga fakalaumālié, kau ai e lotú mo e fakatomalá; pea tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú ki hono langa hake ha ngaahi fakamoʻoni mālohi mo taʻe ueʻia.

Pea te tau falala leva ki he talaʻofa ne fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí kapau te tau mateuteu—fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi—he ʻikai fie maʻu ke tau manavahē (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Te Tau Siviʻi ʻA Kinautolu,” Liahona, Nōvema 2020, 9.

  2. Russell M. Nelson, “Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui,” Liahona, Nōvema 2020, 74.

  3. Russell M. Nelson, “Pōpoaki Kamatá,” Liahona, Mē 2020, 6.

  4. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 88, 89, 90.

  5. Russell M. Nelson, “Pōpoaki Kamatá,” 6.

  6. Dallin H. Oaks, “Preparation for the Second Coming,” Liahona, Mē 2004, 8.

  7. Dallin H. Oaks, “Preparation for the Second Coming,” 10.

  8. Hans T. Boom, “ʻIloʻi, ʻOfa, pea Tupulaki,” Liahona, Nōvema 2019, 105.

  9. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67.

  10. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

Paaki