2021
Fika Faingofua ke Ofi Ange Ai ki he ʻEikí
ʻAokosi 2021


ʻOua Naʻa Liʻaki e Fakataha Lotu Ko ʻEní

Fika Faingofua ke Ofi Ange Ai ki he ʻEikí

Mei ha lea naʻe fai ki he kau ako ʻi he Kolisi ʻEnisainí ‘i Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ʻi he ʻaho 1 Tīsema 2020. Lau ʻa e leá kotoaʻi he ensign.edu.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke faingataʻa hono langaki hotau vā fetuʻutaki mo e ʻEikí.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku lotu ʻi he tēpilé

ʻI he ʻosi ʻa e taʻu kuo ʻosí mo hono ngaahi leleí mo e ngaahi polé, kae pehē foki ki he ngaahi meʻa taʻeʻamanekiná, mahalo ʻe fakapotopoto ke tau vakaiʻi pe ʻoku tau ako ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku totonu ke tau akó mo lavá mei he mahaki pipihi ko ʻeni ʻoku mafolá mo e ngaahi meʻa ne toki hokó. Naʻe fakahā ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻi heʻene fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ne ako ʻi he fuʻu taimi makehe ko ʻení:

“ʻOku ou fakatauange ko e taimi ʻe foki ai ʻa e ngaahi meʻá ki he angamahení—ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e angamahení—ʻe ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi aʻusia kuó u maʻu lolotonga e ngaahi māhina ko ʻeni ʻo e fakalaulaulotó mo e fakaumiuminoá. …

“… ʻE fakavalevale ke tau liʻaki ʻa e faingamālie toputapu ko ʻeni ke tau fekumi ai ki hotau ngaahi laumālié, fai ha kiʻi fakatomala, pea fekumi ki ha founga te tau lava ai ʻo toe lelei ange mo angaʻofa ange.”1

ʻI heʻetau fakakaukau ki aí, tau fakahoko ha kiʻi lēsoni fika. ʻOku ou saiʻia ʻi he fiká, mo hono fakaʻuhingá mo e pau mo e ʻilo paú, ka te tau ʻai ke faingofua pē, he ko e fika faingofuá pē ʻoku ou lava ʻo fai ʻi he ngaahi ʻahó ní! Te tau tānaki, kole, liunga mo vahevahe.

Tānaki

ʻI he kotoa ʻo e longoaʻa ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú, mo e ngaahi leʻo kehekehe kotoa pē ʻoku nau feinga ke maʻu ʻetau tokangá mo e māteakí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi telefoní, ngaahi screen, pea aʻu pē ki hotau ngaahi ʻapí, ʻoku fie maʻu ia ke tau tānaki atu ha potu māʻoniʻoni ki heʻetau moʻuí. Fakakaukau ki he feituʻu ʻokú ke nofo aí; fakakaukauloto ki ai.

ʻOkú ke ʻi ha fale nofo totongi nai?

Nofo ʻi ʻapi mo e fāmilí?

ʻI ha lalo fale tukuʻanga meʻá?

Nofo mo ha kaungāloki pe ʻikai?

Ko e fē ʻa e feituʻu fakalongolongo ʻokú ke ʻalu ki ai ke lotú, pea fakafehokotaki mo e ʻOtuá? Pea ʻoku ola lelei nai ia?

Ko e hā pē hoʻo tūkunga moʻuí, te ke lava ʻo tānaki atu ha potu māʻoniʻoni ki ai—ko ha feituʻu ʻoku lōngonoa kae lava ke ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá; ke “fanongo kiate Ia,” ʻo hangē ko e akonaki ʻa hotau palōfitá ke tau [fakahokó];2 ke fealeaʻaki mo maʻu ha fakahinohino mo ha tataki ki hoʻo moʻuí.

Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke nofo aí te ke lava ʻo tānaki ki ai ha potu māʻoniʻoni? Feinga ke kumi ha feituʻu pau pe nāunau fale ʻe lava ke hoko ko ho potu māʻoniʻoni. Mahalo pē ko ho monomono ʻi he lokimohé ʻi he taimi ʻoku mavahe ai ho kaungālokí, pe ko ha sea pau ʻi he veʻe fakamanava ʻea māfaná lolotonga e ngaahi māhina ʻo e faʻahitaʻu momokó. Mahalo pē ko ha kāpeti fulufulu naʻá ke maʻu ʻi he ʻinitanetí pea tuku ia ʻi ho veʻe mohengá ke ke tuʻulutui ai. ʻE lava ke hoko ʻa e potu māʻoniʻoni ko ʻení ko ha hūfangaʻanga kiate koe. Ko ʻeku lea ʻeni mei he aʻusia fakataautaha, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga, ʻoku lava ke ke maʻu ʻa e mālohí mo e fiemālié ʻi hoʻo ʻiloʻi ko ho monomonó, seá, mo hoʻo kāpeti fulufulú, pe ko e hā pē, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻe ia ho potu māʻoniʻoní pea ko e feituʻu ia ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa māʻoniʻoní. Taʻofi ʻa e longoaʻá. Fakatupu ha mālūʻia—ʻi he ʻiloʻilo pau—kae lava ke fanongo kiate Ia! Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “He ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e kakano kotoa pē; ke mou fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu … ke ngaohi homou fale nofoʻangá, falemohé, ʻapí, pe ko homou lokí ko ha feituʻu māʻoniʻoni ʻe lava ke mou malu ai mei he ngaahi meʻa fakahohaʻa fakapoʻuli ʻo e māmaní.”3

Kole

Hoko mai leva ʻa e kolé. Fakakaukau ki he founga ʻokú ke fakaʻaongaʻi ki ai e houa ʻe 24 ʻoku foaki atu kiate koe he ʻaho kotoa peé. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi houa ko iá ʻoku fakaʻaongaʻi ia ki he mohé (mahalo ʻo ʻikai lahi ange ia ʻi he meʻa ʻokú ke saiʻia aí!) pea ko e lahi taha ʻo e ngaahi houa ko iá ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻi he kalasí mo e akó. ʻOku lahi ha ngaahi houa ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he ngāué mo e ngāue maʻuʻanga paʻangá ke maʻu ai ha moʻuí. Ko e ngaahi houa (pe miniti!) ʻoku toe atu maʻau hili ho ngaahi fatongia kehekehe ʻi he akó, ngāueʻangá, mo e fāmilí, mahalo te ke ui ia ko e “taimi ʻataá.” Ko e taimi ʻeni ʻokú ke maʻu ai ʻa e mālohi ke fai tuʻutuʻuni kakató. ʻOkú ke fili fēfē ke fakaʻaongaʻi e taimi ko iá?

Fakamanamanatu pea hiki ha lisi ʻo e founga kuó ke fakaʻaongaʻi ki ai ho taimi ʻataá ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí. Fakakaukau leva ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke toʻo mei he meʻa ʻokú ke fai lolotonga ho taimi ʻatā ko iá. ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi taimi vaʻinga pe ngaahi fili ʻi he mītiá pe ngaahi meʻa fakamole-taimi ʻa ia ʻe lelei ange kapau ʻe liʻaki kakato pe fakangatangata? Ko e hā ʻoku fie maʻu ke toʻo mei hoʻo moʻuí? ʻE lava ke hoko ia ko ha fehuʻi ke ke fakalaulauloto mo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo e taimi ʻokú ke ʻi he feituʻu māʻoniʻoni ko ia te ke tānaki atu ki aí!

Tau toʻo muʻa ha faʻahinga meʻa mei heʻetau moʻuí, tautautefito mei hotau taimi ʻataá, ʻa e meʻa ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e Laumālié, ʻo tatau ai pē pe ko ha ngaahi ʻekitivitī moʻoni pe ngaahi ʻulungaanga pe tōʻonga, pe ko ha ngaahi fakakaukau pe tōʻonga moʻui pe ko e ngaahi lea ʻoku tau faʻa ngāue ʻaki ʻi he taimi ʻe niʻihi. Kapau ʻokú ne fakamamahiʻi ʻa e Laumālié, toʻo ia. Tukuange ia. Toʻo ia mei hoʻo moʻuí. Pea tānaki atu ke māʻoniʻoni ange.

Liungá

Tau hoko atu ki he liungá. Ko e hā ha meʻa ʻoku tau fie maʻu ke liunga ʻi heʻetau moʻuí? Ko e hā ha meʻa te ke fie maʻu lahi ange ʻi hoʻo moʻuí, pea ko ʻeku ʻuhingá, ʻo lahi ange? Mahalo ko e ʻuluaki meʻa naʻá ke fakakaukau ki aí ko e paʻangá! ʻIkai nai ko ha meʻa lelei ia ke liunga e palanisi ʻi hoʻo ʻakauni pangikeé pe vahe ʻokú ke maʻú, neongo kapau ko e ʻaki e ua pe tolu pē?

Ka ke fakakaukau fakamaatoato ki ai. Ko e hā ʻokú ke loto ke liunga ʻi hoʻo moʻuí? Fēfē nai ʻa e ʻofá mo e ngaahi vā fetuʻutaki ʻofá? Fēfē nai ʻa e ongoʻi nongá mo e fiefiá? Fēfē nai ʻa e fakamolemolé mo e fakamoʻuí? ʻIkai nai ʻoku tau fie maʻu kotoa pē ha meʻa lahi ange ʻi he ngaahi meʻá ni? Te tau lava ʻo fokotuʻu kotoa ʻeni ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi ʻo e “ngaahi tāpuakí.” ʻIkai nai ʻoku tau fie liunga hotau ngaahi tāpuakí—ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí?

ʻOku tau tui ki ha ʻOtua ʻo e mahutafea, ko ha ʻOtua ʻoku taʻengata mo taʻefakangatangata hono lahí mo e maʻuʻanga tokoní—ʻofá, potó, mo e leleí. ʻOkú ʻikai mo ha toe meʻa ʻokú Ne finangalo ki ai ka ke liuliunga mai ʻi he ʻaloʻofa hotau ngaahi tāpuakí, ka kuo pau ke tau ʻunuʻunu ke ofi kiate Ia ʻi he tōʻonga moʻui ʻo e fakatomala mo e tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI heʻetau tulifua mālohi ki he māmá, tokoní, mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí, ʻi heʻetau fakalahi ʻetau fekumi ki he fakatomalá mo e talangofuá, ʻe hanga leva ʻe heʻetau Tamaí ʻo liuliunga mai hotau ngaahi tāpuakí ʻi he founga fakaofo. Ko ha founga faingofua ia.

Pea ʻoku toe liuliunga ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi heʻetau vahevahe ʻetau fiefiá mo e tuí mo e melinó mo e niʻihi kehé. ʻOku tau tokoni ke fakalahi honau ngaahi tāpuakí mo e ngaahi lelei ʻi heʻenau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau foaki ai ʻetau ʻofá mo ʻetau holi ke fai leleí, hiki hake ʻa e niʻihi kehé, mo fakafiemālieʻi e faingataʻaʻiá. ʻOku toe liuliunga kotoa ʻeni ʻi he taimi ʻoku tau kau fakataha ai mo e niʻihi kehé ʻa ia ʻoku tatau pē ʻenau ngaahi taumuʻá mo kitautolú. Pea ʻoku pehē ai pē mo hono liuliunga ʻo e ngaahi tāpuakí.

Vahevahe

Ko e vahevahé ʻi he taimí ni. ʻOleva angé. ʻOku tau fie maʻu nai e vahevahé ʻi heʻetau moʻuí? Naʻe akoʻi mahino mai ʻe Sīsū kapau ʻoku ʻikai ke tau taha, kapau ʻoku ʻikai ke tau uouangataha, ʻoku ʻikai ʻAʻana kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau taha, ke fakatupu ha uouangataha lahi mei heʻetau ngaahi faikehekehe fakaʻofoʻofá, kae lava ke tau taha mo Ia. Ke aʻusia ʻa e faʻahinga uouangataha mo e taha ko ʻení, ʻio, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke tau vahevaheʻi kitautolu mei ai.

Naʻe enginaki ʻa Sīsū, “He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu” (3 Nīfai 11:29). Ko ia kuo pau ke tau mavahe mei he fakakikihí, mei hono ueʻi ke ʻita kiate kinautolu ʻoku tau feohí.

Ne toe enginaki foki ʻa Sīsū,“ʻofa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku ngaohikovia ʻa kimoutolu mo fakatangaʻi ʻa kimoutolú” (3 Nīfai 12:44)). Ke kamata muimui ʻi he fekau faka-Kalaisi ko iá, kuo pau ke tau mavahe mei heʻetau hīkisiá, mei heʻetau siokitá, mei heʻetau tāufehiʻá, mei ha faʻahinga tāufehiʻa ki ha kulupu ʻoku kehe meiate kitautolu, kae tautautefito ki ha faʻahinga tuʻunga ʻo e laulanú. ʻOku ou tui te tau lava kotoa ʻo manatuʻi ʻa e ongo naʻe maʻu ʻi he fanongo ki he pehē ʻe Palesiteni Nalesoní: “ʻʻOku ou loto-mamahi ʻi he foua ʻe hotau kāinga lanu ʻUliʻulí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e mamahi ʻo e laulanú mo e loto-fakamāú. ʻI he ʻahó ni ʻoku ou kole ki hotau kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau taaimuʻa ʻi hono siʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻo e faifakamāú.”4 Pea ko ia kuo pau ke tau mavahe mei he fakakikihí, hīkisiá, mo e laulanú.

Fehangahangaí

ʻOku ʻi ai mo ha toe foʻi founga fika ʻe taha ʻoku ou fie vakaiʻi: ko e fehangahangaí. Hangē ko ʻení, kapau te ke ngāue ʻaki ʻa e mataʻifika 5 ʻa ia ko e 5/1, ko hono fehangahangaí leva ko e 1/5. ʻOku mou manatu ki ai? ʻOku meimei hangē ia ko e fehangahangaí—ko hoʻo fulihi pē ʻa e mataʻifiká. ʻI he taimi ko ia ʻokú ke fehangahangai ai mo e faingataʻá, ʻa ia ko e meimei taimi kotoa pē ʻi ha ngaahi founga kehekehe, fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku fehangahangai mo iá pea fulihi ki he tafaʻaki ʻe tahá! Kae tuku hono fehuʻí, “Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hoko mai ai kiate aú? Ko e hā ʻoku hoko mai ai e meʻa faingataʻa ko ʻení kiate aú?” feinga ke fehuʻi, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke hoko mai ai kiate aú? Ko e hā te u lava ako mei hení? Ko e hā e meʻa te u lava ʻo liliú?” Te u tupulaki fēfē nai ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí?” ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he meʻá ni.

ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha palopalema ʻokú ne fakatupu ke ke veiveiua ʻi hoʻo tuí, fakaʻaongaʻi ʻa e founga fehangahangaí. Vakaiʻi kakato e ngaahi fehuʻi ʻokú ke maʻú, kae fulihi ʻa e taʻefalalá ʻaki hono fakahoko hoʻo ngaahi fehuʻí mei ha feituʻu ʻo e tui, mei ha fakakaukau taʻengata, pea mei hono ʻiloʻi ʻoku māʻolunga ange ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo ngaahi foungá, pea ʻoku māʻolunga ange ʻEne ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, pe ko ha fakakaukau ʻa ha taha ʻi he tafaʻaki ko iá. (vakai, ʻĪsaia 55:8–9).

ʻE pau hoʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga kehe te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e fehangahangaí pea fulihi ha fakakaukau ʻoku siʻi ange ai ʻa e tuí!

Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá

ʻOku tau manatuʻi kotoa e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoni ke tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá ne fai ha ngaahi fehuʻi lahi: “ʻOkú ke fiemālie nai ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? Te ke tuku nai ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi fekaú, mo ʻEne ngaahi fuakavá ke ne tākiekina e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē? Te ke tuku nai Hono leʻó ke muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamuʻomuʻa ha meʻa pē ʻokú Ne finangalo ke ke fai, ʻi ha toe meʻa kehe ʻokú ke fakaʻamua? ʻOkú ke loto-fiemālíe nai ke fakamoʻulaloaʻi ho lotó ki Hono finangaló?”5

Ko hono tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ko hono fakaʻaongaʻi ia ʻa e fehangahangaí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e faingataʻá mo e taʻepaú pea ʻai ke ne fakatafoki ʻenau ngaahi fakakaukaú!

Ko ia, ke toe vakaiʻí, kuo akoʻi mai ʻe he lēsoni fika ko ʻení ke

  • tānaki atu ha potu māʻoniʻoni pea fanongo kiate Ia;

  • toʻo ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ne tukuhifoʻi e Laumālié;

  • liunga hotau ngaahi tāpuakí ʻaki ʻetau ʻunuʻunu ke ofi ki he ʻEikí ʻi he fakatomala mo e talangofua;

  • mavahe mei he fekeʻikeʻí, hīkisiá, siokitá, tāufehiʻá, mo e laulanú; pea

  • fakaʻaongaʻi ʻa e mataʻifika fehangahangaí pea tuku ke langilangiʻia ʻa e ʻOtuá.

Ko Sīsū ʻa e Matiketika Faifiká, ko hotau Fakamoʻui mo e Tuʻi. ʻOku moʻoni ʻa ʻEne ʻofa haohaoa ʻiate koé, ʻoku liliu moʻui pea fakahaofi moʻui. Tuku ke Ne langilangiʻia ʻi hoʻo moʻuí, pea te ke maʻu ha fiefia ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, Tohi ʻi he Facebook, 2 ʻAokosi, 2020.

  2. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 88–92.

  3. Russell M. Nelson, “Tuʻu Ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni” Liahona, ʻOkatopa 2016, 29.

  4. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 94.

  5. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 94.

Paaki