2021
Angaʻofá: Ko ha Meʻa ʻOku Fie Maʻu ʻe he Māmaní Kotoa
ʻAokosi 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Angaʻofá: Ko ha Meʻa ʻOku Fie Maʻu ʻe he Māmaní Kotoa

ʻI heʻetau angaʻofá, te tau lava ʻo tokoni ʻi he fanga kiʻi founga iiki pē ʻatautolu ke liliu ʻa e māmaní ke lelei ange.

ʻĪmisi
kiʻi tamasiʻi ʻokú ne puke ʻa e fakamalú ki ha kiʻi tamasiʻi ʻe taha

Laʻitā mei he Getty Images

ʻI he hokosia e taimi ke tāpuekina ai hoku ʻofefine ko ʻAmeliá, naʻe lahi fau e ngaahi meʻa ne u fie maʻu ke fakakau ʻi hono tāpuakí. ʻI heʻeku tomuʻa fakalaulauloto ki he meʻa ke u lea ʻakí, naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u tāpuakiʻi ia ke tupu ʻo moʻui lelei mo mālohi. Naʻá ku toe ongoʻi foki ha ueʻi fakalaumālie ke tāpuakiʻi ia ke fakatefito ʻene moʻuí ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻeku tuʻu ʻi he siakalé ʻi he houalotu sākalamēnití pea kamata ke tāpuakiʻi hoku ʻofefine siʻisiʻí, naʻá ku vahevahe kotoa e ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi ongo fakalaumālie kehe. Fakafokifā pē, ne u ongoʻi hono ueʻi au ke tānaki ha meʻa. Naʻá ku ʻohovale ʻi he mālohi ʻo e ueʻi ko ʻeni naʻá ku maʻú.

ʻI heʻeku kei fuofua ʻa ʻAmelia i hoku umá, naʻá ku pehē, “ʻE ʻi ai e taimi ʻe angakovi atu e kakaí kiate koe, ka ʻoku ou tāpuakiʻi koe ke ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea angaʻofa maʻu ai pē.”

Talu mei ai mo ʻeku faʻa fakakaukau lahi ki he konga ko ʻeni ʻo e tāpuaki ʻo ʻAmeliá. Kuó u fakatokangaʻi ko e angaʻofá ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ou fie maʻu pē maʻa hoku ʻofefiné. ʻOku fie maʻu ʻe he māmaní kotoa ʻa e angaʻofá. ʻOku faʻa hangē ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e lea taʻe-ʻofá mo e taʻe fakaʻatuʻí, ka ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe niʻihi te tau lava ai ʻo ʻai ke kiʻi angaʻofa ange ʻa e māmaní.

1. Angaʻofa ki he Niʻihi Kehé Neongo ʻOku ʻIkai ke Ke Loto Tatau mo Kinautolu

Vakai ki ha ongoongo ne toki fai kimuí ni mai pea he ʻikai fuoloa kuó ke sio ki he fetaufehiaʻaki ʻa e kakaí. ʻOku lau ʻe ha niʻihi ʻa kinautolu ʻoku kehe honau tūkungá ʻoku nau fakavalevale, maʻuhala pe fulikivanu. ʻOku nau ʻai pē ke pehē ʻoku ʻikai ha faingamālie ki he ngaahi fakakaukau ʻoku kehé, pea ʻoku faʻa pehē ko e vaivaiʻangá ʻa hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ngaahi fakakaukau ʻoku kehé. Ka ʻoku ʻikai totonu ke pehē.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku totonu ke hoko ʻa e kau muimui ʻia Kalaisí ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga fakaʻapaʻapá. ʻOku totonu ke tau ʻofa ʻi he kakai kotoa pē, fakafanongo lelei, pea fakahaaʻi ha loto tokanga ki he meʻa ʻoku nau tui fakamātoato ki aí. Neongo he ʻikai ke tau tui tatau, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau taʻemahino.”1

ʻE lava ke tokoni ʻetau angaʻofá neongo pe ko e hā ʻetau ngaahi fakakaukaú ke tau fekumi ki he lelei tahá ʻi he niʻihi kehé pea ongoʻi vāofi ange.

2. Tokanga Taha ki he Angaʻofa ʻi ʻApí

Ne ʻi ai ha lea ʻe taha ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē, “Hangē ko hono tātānaki ʻo e fanga kiʻi momoʻi koulá ʻi ha taimi lahi, ʻo hoko ko ha koloa lahí, ʻe pehē pē hono tātānaki ʻetau fanga kiʻi tokoni ʻoku fai ʻi he angaʻofá mo e fie tokoní ʻo hoko ko ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he Tamai Hēvaní, mateakiʻi ʻo e ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e ongoʻi nonga mo fiefia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fetokoniʻaki aí.”2

Ko ha ʻapi ʻoku fonu ʻi he angaʻofá ko ha feituʻu ia ʻo e ʻofa, manavaʻofa mo e māfana. Lolotonga e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻoku toe ʻomi foki ʻe he angaʻofá ki he fāmilí ha ongoʻi fakapapau, mahino, mo tokanga. ʻOkú ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí pea ʻoku mahuʻinga kapau ʻoku tau fie fokotuʻu ha ʻapi ʻoku nonga mo ʻofa.

3. Faʻa Kātaki ki he Niʻihi Kehé—mo Koe—ʻi he Taimi ʻOku Hoko ai ha Fehalaākí

ʻI he taimi ʻoku fakahoko ai ʻe kinautolu ʻoku tau feohí ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakamamahiʻi kitautolu, te tau kei lava pē ʻo fili ke faʻa kātaki mo angaʻofa kiate kinautolu, pea ʻoku tau loto ke nau fakahoko mai kiate kitautolu ʻi he founga tatau pē. Te tau lava foki ʻo fili ke angaʻofa ʻi he taimi ʻoku tafoki ai ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa mo tokanga ki aí mei he ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fakahokó.

Naʻe pehē ʻe Eletā Tieta F. Ukitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko hotau fatongiá “ke ʻofa ki he ʻOtuá pea ki [hotau ngaahi] kaungāʻapí.” Kapau te tau fakahoko ia, “ʻE fai ʻe he ʻOtuá ha mana ʻiate kitautolu ke tāpuekina ʻaki ʻEne fānau pelepelengesí.”3

ʻOku fie maʻu foki ke tau angaʻofa mo kitautolu kiate kitautolu pē. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakasiʻia pe tukuhifo pē kitautolu, ʻo taku koā ʻe hanga ʻe heʻetau fai peheé ʻo ʻave kitautolu ki he tuʻunga ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tau aʻusiá.”4 ʻOku totonu ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e faʻa kātakí mo e angaʻofá, pea ʻoku kau ai mo koe.

4. ʻI he Taimi ʻOku Taʻeʻofa ai ʻa e Niʻihi Kehé, Angalelei Pē

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe anga taʻeʻofa mai ʻa e kakaí kiate kitautolu. ʻI heʻene hoko iá, neongo ʻene faingataʻá, ʻoku fie maʻu ke tau faifeinga ke kei angaʻofa pē.

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú” (Mātiu 5:44).

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku tau fakaʻatā ai e niʻihi kehé ke nau tāmoloki kitautolu ʻo hangē ha holoholoʻangá—ʻoku mahuʻinga maʻu pē ke tauhi e ngaahi fakangatangata ʻoku fakatupu moʻui leleí. Ka ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻai e tokotaha kotoa pē ko ha fānau ʻa e Tamai Hēvaní, pea ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e tokotaha kotoa pē, ʻa ia ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki ai.

ʻI hoʻo ala atu ʻi he angaʻofa pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku anga taʻeʻofá, ʻe lava ke ke tokoniʻi kinautolu ke nau liliu. Ka neongo ia, kapau ʻe ʻikai ke nau liliu, ʻe hoko ha liliu ʻiate koe ʻi hono fakahaaʻi ʻa e angaʻofá. ʻOku fakatauʻatāinaʻi koe ʻe hoʻo fili ke angaʻofá mei hoʻo nofo ʻi he anga taʻeʻofa ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú ne fakaʻatā foki koe ke ke kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai ʻa kinautolu ʻoku mou feohí mo aʻusia ha fiefia ʻi he hala fonongá.

Muimui ʻi he Hala ʻo e Fakamoʻuí

ʻOku lahi ha ngaahi founga ke tau ako ai ke angaʻofa ange, ka ko e founga lelei tahá ke sio ki he Fakamoʻuí mo muimui Heʻene sīpingá.

Naʻá Ne fakahaaʻi ʻa e angaʻofá ʻi he meʻa kotoa pē naʻá Ne folofola ʻaki mo fakahokó. Kapau te tau vakai ki tuʻa meiate kitautolu, pea ngāue ʻi he angaʻofa, ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku anga taʻeʻofá, te tau lava ʻo tokoni ʻi heʻetau kiʻi founga siʻisiʻí ke liliu ʻa e māmaní ke lelei ange.

ʻI heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí mo fakatafoki hotau lotó ki tuʻá, te tau maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke tokoni ki he kakai ʻoku nau fie maʻu iá. Pea ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé, te tau toe ofi ange ai ki he Fakamoʻuí pea tupulaki ʻo lahi ange ʻi he ʻofá mo e angaʻofá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI heʻetau vakai mei he tafaʻaki ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tokangaʻi foki mo kitautolu ʻe ha tauhi mavavaʻofa, ʻa ia ʻokú Ne ngāue ʻi he angaʻofa mo ha laumālie ʻo e lehilehiʻi.”5

Ko ia ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu, fakataha mo ʻAmelia, ke fakamafola atu ha kiʻi angaʻofa pea fakahoko ha liliu ki ha ʻaho ʻo ha tokotaha! Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikilī (1910–2008), “ʻE lava ke hoko pea ʻe hoko ʻa e [ngaahi] maná ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ʻa e angaʻofá, fakaʻapaʻapá, mo e ʻofá.”6

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Ko e ʻOfa mo Feohi mo e Niʻihi Kehé Neongo e Faikehekehé,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 25–28

  2. M. Russell Ballard, ʻʻKo Hono Maʻu e Fiefiá he Tokoni ʻOfá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 46–49.

  3. Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI ho Lotó,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 15, 17.

  4. Jeffrey R. Holland, “Ko Ia Ke Haohaoa —ʻAkimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 40.

  5. Gary E. Stevenson, “Taha e Lotó,” Liahona, Mē 2021, 23.

  6. Gordon B. Hinckley, “The Need for Greater Kindness,” Ensign pe Liahona, Mē 2006, 60.

Paaki