2023
Ko Hono Fakatupulaki ʻo e “Tui Taʻe-fakaʻaloʻalongaua” kia Sīsū Kalaisí—mo ʻEne Kau Palōfitá
Māʻasi 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Fakatupulaki ʻo e “Tui Taʻe-fakaʻaloʻalongaua” kia Sīsū Kalaisí—mo ʻEne Kau Palōfitá

(2 Nīfai 31:19)

ʻOku malava nai ke maʻu ʻa e melinó ʻi he ngaahi taimi faingataʻá?

ʻĪmisi
ko ha ongomātuʻa faifekau matuʻotuʻa ʻokú na lotu

Laʻitā naʻe tuku atu ʻe ha ongo mōtolo

ʻI Fēpueli ʻo e 2010, naʻá ku hoko ai mo hoku husepānití ko ha ongo taki fakamisiona ʻo e Misiona Silei Senitiako Hahaké. Naʻa mau aʻusia fakataha mo ʻema kau faifekaú mo e kakai Sileí ha mofuike lahi naʻe 8.8 hono mālohí.

Mahalo ko e taha ia e ngaahi aʻusia fakailifia taha kuó ma aʻusiá. Naʻá ne luluʻi homau ʻapí, ka naʻe ʻikai fakavaivaiʻi ai ʻemau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakamālohia ʻemau tuí ʻe lava ke teuteuʻi kitautolu ʻe he kau palōfita moʻuí ki he meʻa kotoa pē.

ʻI he māhina ʻe hiva kimuʻá, naʻe teuteuʻi kimaua ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha taha ʻo ʻEne kau palōfita kuo filí, ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti. ʻI he taimi naʻá ne vaheʻi ai kimaua ke ma hoko ko e ongo taki fakamisioná, naʻá ne fai mai ha faleʻi fakalaumālie. Naʻá ne pehē ʻe tuʻo lahi hono fafangu kimaua ʻe he Laumālié ʻi homa misioná ʻi he ngaahi houa pongipongí. Naʻá ne fakaafeʻi kimaua ke ma tohi pea ngāueʻi ʻa e ngaahi pōpoaki naʻe akoʻi mai ʻe he Laumālié, pea naʻá ne palōmesi mai kapau te ma fai ia, te ma aʻusia ha ngaahi mana.

Naʻe hoko ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi hono fakaʻaaki au ʻe he Laumālié ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa ʻi he mofuiké, ʻo fakahā mai ʻoku fie maʻu ke teuteuʻi ʻema kau faifekaú ki ha mofuike. Naʻá ma muimui ki he ueʻi ko iá, pea ʻi he hoko mai ʻa e mofuiké, naʻá ma aʻusia ʻa e ngaahi mana ʻo e nonga mo e malu ʻa ia naʻe palōmesi mai ʻe ʻEletā Sikoti kiate kimauá.

Fili ke Muimui ki he Palōfitá

Naʻe fakamanatu mai ʻe he aʻusia ko ʻení te tau lava ʻo maʻu ʻa e nongá ʻi ha māmani faingataʻa ʻi heʻetau fili ke muimui ki he faleʻi fakalaumālie ʻa hotau kau palōfitá.

Fakakaukau ki he ngaahi momeniti ko ʻeni naʻe maʻu ai ʻe Nīfai ʻa e nongá ʻi heʻene fili ke tui ki heʻene tamaí, ko e palōfita ko Līhaí:

  • ʻI he pehē ʻe Līhai kuo folofola ange ʻa e ʻOtuá kiate ia ke ʻave hono fāmilí pea hola mei he kolo ʻo Selusalemá kuo fakautuutu ʻene faiangahalá, ʻoku fili ʻa Nīfai ke ne ngāue ʻaki ʻa e “tui taʻe-fakaʻaloʻalongauá” (2 Nīfai 31:19) pea “tangi ki he ʻEikí” (1 Nīfai 2:16). ʻOku fakavaivaiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo Nīfaí ko e tali ki heʻene lotú. Ka naʻe kei fie maʻu pē ke fili ʻa Nīfai ke tui naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Līhai. ʻOku ngāue ʻa Nīfai ʻi he tui pea lava ʻo muimui ʻi heʻene tamaí ko e palōfita ki he maomaonganoá ʻi he nonga ʻi hono lotó.

  • ʻI he taimi naʻe fakamatala ai ʻe Līhai kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke nau foki ki Selusalema ke ʻomi e ʻū lauʻi peleti palasá, naʻe toe loto fiemālie ʻa Nīfai ke nefilike tui ʻoku lea ʻaki ʻe heʻene tamaí ko e palōfita ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku manatuʻi ʻe Nīfai ʻa e tali kuó ne ʻosi maʻú. Naʻá ne fakahā ʻene tukupā taʻe-fakaʻaloʻalongaua ke falalá ʻo pehē, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 3:7).

ʻI heʻeku lau mo fakalaulauloto kia Nīfaí, ʻoku ou fehuʻi loto pē:“ʻOku ou maʻu nai ha tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kefilike muimui ki he palōfitá, neongo kapau ʻokú Ne fakaafeʻi au ke fai ha ngaahi meʻa faingataʻa? Ko e hā ha ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke u fai ke fakatupulaki ai ha tui taʻe-fakaʻaloʻalongauá?”

Fili ke Fai ʻa e Ngāue Fakalaumālié

Kuo tokoniʻi au ʻe ha tōʻonga moʻui fakalaumālie ʻe tolu ke fakatupulaki ʻeku tui ki he ʻOtuá mo falala ʻokú Ne folofola mai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá:

  1. ʻOku ou lotu. ʻOku ou ʻalu ki ha feituʻu lōngonoa, tūʻulutui, ʻo tautapa ki he ʻOtuá ke tokoni ke mahino kiate au pea ke u tui ʻo lahi ange. ʻOku ou fai ha ngaahi fehuʻi fakamātoato mo kole ha tokoni ke u loto fakatōkilalo pea manatuʻi ʻoku ʻikai ke u vakai kakato ki he taʻengata ʻo ʻeku moʻuí, ʻo hangē ko iá.

  2. ʻOku ou ako ʻeku folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, koeʻuhí he ʻokuʻi ai ha mālohi lahi ke fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻeku moʻuí. ʻOku ou kumi ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo e kaveinga ʻoku ou kolé. ʻOku ou ako ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Naʻá ku lau hoku tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku ou fakalaulauloto ki ai. ʻOku ou ako maʻuloto ia. ʻOku ou lau leʻo lahi ia.

  3. ʻOku ou fakafanongo. ʻOku ou mavahe mei he māmaní ʻaki ʻeku tamateʻi ʻeku telefoní, ʻinitanetí, mo ha toe faʻahinga longoaʻa pē. ʻOku ou fanongo ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó he ko e feituʻu ia ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate aú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3).

ʻI he taimi ʻoku ou fai ai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻú, ʻoku ou maʻu maʻu pē ha nonga ʻo fakapapauʻi ʻoku lea ʻaki ʻe he palōfitá ʻa e moʻoní. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko vave mai hono fakapapauʻí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tuai. Ka ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku hoko mai maʻu pē ʻa e ngaahi talí.

Hili ʻa e pekia ʻa Nīfaí, ʻoku hokohoko atu pē hono fakaafeʻi kitautolu ʻe hono tehina ko Sēkopé ke fakaafeʻi kitautolu ke fili ʻa e ngāue fakalaumālié ke fakatupulaki ha tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua ʻi hotau kau palōfitá.

ʻOku palōmesi mai ʻa Sēkope: “Ko ia, ʻoku mau fakatotolo ki he kau palōfitá, pea ʻoku mau maʻu ha ngaahi fakahā lahi mo e laumālie ʻo e kikité; pea ʻi heʻemau maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni kotoá ni ʻoku mau maʻu ai ha ʻamanaki lelei, pea ʻokutuʻu maʻu, ai ʻa ʻemau tuí, ko ia ʻoku mau lava ai ʻo fekau ʻi he huafa ʻo Sīsuú pea ʻoku talangofua kiate kimautolu ʻa e ngaahi ʻakaú, pe ko e ngaahi moʻungá, pe ko e ngaahi peau ʻo e tahí” (Sēkope 4:6; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Te tau lava ʻo fili ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻú ke fakatupulaki ai ʻa e tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kia Sīsū Kalaisí mo hotau kau palōfita moʻuí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke fakapaleʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki lelei mo taʻengata te ne fakamaama ʻa e hala ʻo e fuakava ʻo e tuʻunga fakaākongá mo ʻomi kiate kitautolu ʻa e nonga mo e lototoʻa ʻoku fie maʻu ke tau matuʻuaki ha faʻahinga faingataʻa pē ʻi heʻetau moʻuí.

Paaki