2023
Nonga ʻia Sīsū Kalaisí—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló
Māʻasi 2023


Fakakomipiuta Pē

Nonga ʻia Sīsū Kalaisí—Ngaahi Pōpoaki Fakamuimuitaha mei he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

Vakai ki he meʻa naʻe toki akoʻi ʻe he kau palōfita moʻuí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e nonga ʻe lava ke tau ongoʻi ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻa e faʻē ʻi he fono ʻa Pitá

Tā fakatātaaʻi ʻe James Johnson

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022, naʻe lea ai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ke ʻomi ʻa e nongá, ʻamanaki leleí, mo e mālōloó ki heʻetau moʻuí: “Te ke lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi kovi ʻo e māmaní, ʻa e fiemeʻá, hīkisiá, angaʻulí, tāufehiʻá, mānumanú, meheká, mo e ilifiá. Neongo e ngaahi takihala mo e ngaahi fakahohaʻa ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú, te ke lava ʻo maʻu hafiemāliemoʻoni—ʻa ia ko ha fakafiemālie mo ha nonga—naʻa mo e lotolotonga ʻo hoʻo ngaahi palopalema fakatuta tahá.”1

Kuo lea ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e nongá mo e fiemālié. Kuo nau vahevahe foki ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e ngaahi tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

Vahevahe ʻa e Maama ʻo Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“Koeʻuhí ʻoku fefaʻuhi ha tokolahi ʻo kitautolu mo e ngaahi faingataʻa ʻo e taʻu kuo hilí pe toe lahi ange, ʻe lava pē ke faingataʻa ke tau ʻiloʻi ʻa e feituʻu te tau lava ʻo maʻu mei ai ʻa e nongá.

“… ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vahevahe ʻa e maama ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo kinautolu ʻoku mou feohí. KoʻEnemāmá moʻEneʻofá te ne fakamoʻui hotau lotó … lolotonga ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí.

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, Dec. 16, 2021, facebook.com/russell.m.nelson.

Muimui ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“Kuo tau fekuki kotoa mo ha ngaahi meʻa fakaofo mo taʻeʻamanekina.

“ʻI he lotolotonga ʻo e taʻepau peheé, ʻoku taha pē ʻa e founga ke tau ongoʻi ai ʻa e nongá—ʻa e nonga moʻoni ʻoku ope atu ʻi he mafakakaukauá. ʻOku maʻu ʻa e nonga ko iá ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

“ʻI he Sāpate Paame ko ʻení, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ʻai e uike ka hokó ke māʻoniʻoni moʻoni ʻi hoʻomou manatuʻi—ʻo ʻikai ko e ongo ʻaofinima pē naʻe taʻataʻalo ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e [hū] ʻa Sīsū ki Selusalemá—ka ʻi hono manatuʻi ʻa e ongo ʻaofinima ʻo Hono toʻukupú.

“Hili kotoa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻaú, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fai ha meʻa ʻi he uiké ni ke ke muimui ki Heʻene ngaahi akonakí. Te ke lava ʻo fakahoko hoʻo ngaahi lotú ke fakamātoato ange. Te ke lava ʻo fakamolemoleʻi ha taha pe tokoniʻi ha kaungāmeʻa ʻoku faingataʻaʻia. Te ke lava ʻo kamata ʻi he ʻahó ni ʻi ha fekumi fakalaumālie foʻou.

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, Mar. 28, 2021, facebook.com/russell.m.nelson.

Fekumi ki he Fiefia ʻOku Taʻengatá

ʻĪmisi
Palesiteni Dallin H. Oaks

“ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi taimi faingataʻa: ʻa e ngaahi tau mo e ongoongo ʻo e ngaahi tau, mofuike, ʻahiohio, peau kula, pea mo e ngaahi faingamālie ʻe ala hoko ai ha ngaahi fakatamaki fakapaʻanga. Kae mahuʻinga angé, ko e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga mo e ngaahi tuʻunga moʻui naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻi ha ngaahi taʻu ʻe lauafé kuo fakafisingaʻi pe liʻaki. Kuo fetongi ʻe he siokitá ʻa e ngāue tokoní. ʻOku ui ʻa e koví ko e lelei, pea ʻoku ui ʻa e leleí ko e kovi.

“Neongo ʻoku vaivai e loto ʻo e tangatá, ka ʻoku totonu ke mou loto-toʻa. Kuo ʻi ai maʻu pē ha ngaahi taimi faingataʻa. Ko kimautolu ʻa e toʻu tangata kimuʻa ʻiate kimoutolú, kuo mau hao mei he ngaahi faingataʻa lalahi, pea ʻe pehē pē mo kimoutolu. ʻOku tatau pē ʻa e tali ki he ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení mo ia kuo hoko maʻu peé. ʻOku ʻi ai hotau Fakamoʻui, pea kuó Ne akoʻi kitautolu ki he meʻa ʻoku totonu ke tau faí.

“‘Kuó u tala ‘a e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ‘a e fiemālié ‘iate au. “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani; ka mou loto-toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani’ (Sione 16:33).

“ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku ʻi ai ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefiá (2 Nīfai 2:25). ʻOku mahuʻinga ʻa e foʻi moʻoni maʻongoʻonga ko iá ki heʻetau fakakaukau ki he moʻuí. Ko e faʻahinga fiefia ʻoku lau ki ai ʻa e folofolá ʻoku ʻikai ko e fiefia fakataimi ʻoku tau aʻusia ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakafiefiá. ʻOku tuʻuloa ʻa e fiefia naʻe fakatupu kitautolu ki aí.

“ʻOku ou tui ko ʻetau fiefia lahi tahá ʻoku maʻu ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi hotau tupuʻangá ko e ngaahi laumālie, ko hono fakatupu ʻo e māmaní, ko ʻetau taumuʻa ʻi he moʻui fakamatelié, pea mo hotau ikuʻanga ʻi he taʻengatá.

“Mataʻikoloa ʻaki mo fakalahi hoʻomou ngaahi fehokotaki fakafāmilí. Mataʻikoloa ʻaki pea fakaʻaongaʻi ho ngaahi faingamālie ke fakatupu ʻi he mali taʻengatá. Pea fakamahuʻingaʻi hoʻomou feohi fakakaungāmeʻá mo e ngaahi faingamālie ke ako mo ngāue tokoní, he ʻe lava foki ʻe he ngaahi ngāue ko iá ʻo maʻu ʻa e fiefia ʻoku taʻengatá.”

Palesiteni Dallin H. Oaks, Facebook, Feb. 8, 2022, facebook.com/dallin.h.oaks.

Falala ki he Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
Palesiteni Dallin H. Oaks

“ʻOku ou fie vahevahe ha pōpoaki mo kimoutolu ʻoku kei talavoú. ʻOku ou ʻofa atu. ʻOku ou fie tokoniʻi koe. Ko e ngaahi taimi ʻeni ʻoku tau fie maʻu kotoa ai ʻa e ʻofá mo e tokanga ki he niʻihi kehé. ʻOku fēfē hoʻo fakafeangai mo ho toʻú ki he ngaahi faingataʻa lahi ʻokú ke fehangahangai mo iá?

“Ko e moʻoni ʻoku fakalahi ʻe he ngaahi fakamanamana fakatāutahá mo e ngaahi ola fakaako mo fakaʻekonōmika ʻo e COVID-19 ʻa e loto-hohaʻa ʻa e tokotaha kotoa pē, pea hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku māʻolunga tatau pē foki mo e loto-hohaʻa ʻi he ngaahi kaveinga kehé ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kei talavoú.

“Neongo pe ko e hā e tupuʻanga ʻo e tupulaki lahi ʻa e loto-hohaʻá mo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ka ko ʻetau ʻuluaki laine maluʻí maʻu pē ko ʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau falala ki Heʻene ngaahi talaʻofa ʻo e melinó pea mo e fakamaʻa ʻoku malava ʻe Heʻene Fakaleleí. ʻOua naʻá ke lotosiʻi koeʻuhí ko e loto-hohaʻa mo e manavasiʻi ʻa ia ʻoku angamaheni ʻaki homou toʻu tangatá, ka mou fakafalala ki he fakapapau ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku totonu foki ke ʻalu fakataha ʻa e faleʻi fakapalofesinalé mo e founga ko ʻení ʻo ka fie maʻu.

“ʻOku ou poupou atu ke mou falala ki he faleʻi ʻa Hono ʻAlo ʻofá, ko ha Fakamoʻui kuó Ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻkapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:30).”

Palesiteni Dallin H. Oaks, Facebook, Nov. 10, 2020, facebook.com/dallin.h.oaks.

Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú

ʻĪmisi
Palesiteni Dallin H. Oaks

“Naʻa mo e taimi faingataʻa ko ʻení, ʻoku mau ʻamanaki pē ʻe mahino kiate kimoutolu ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí mo e talangofua ki Heʻene ongoongoleleí ʻa ia kuo tau akoʻi maʻu peé.

“ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi fekaú, kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “Ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27)

“Ko e melinó mo e hakeakiʻí ko e ola ia kuo talaʻofa mai ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú mo e falala ki he ʻEikí.

ʻOku mahino ʻa e halá: ‘Falala ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú. Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá’ (Lea Fakatātā 3:5–6).”

Palesiteni Dallin H. Oaks, Facebook, Sept. 10, 2020, facebook.com/dallin.h.oaks.

Fetokoniʻakí

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻepau, fihituʻu, mo puputuʻu. ʻE lava ke tau ongoʻi mafasia ʻi he ngaahi fie maʻu ʻo e moʻui fakaʻahó. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni faingofua mo mahuʻinga ʻe taha te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau hao mei he ngaahi faingataʻa ko ʻeni ke maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e fiefiá: ʻa e fetokoniʻakí.

“ʻOku lahi ha ngaahi founga mo ha ngaahi tūkunga iiki mo faingofua te tau lava ai ʻo tokoni mo ʻofa ki he niʻihi kehé ʻi ʻapi, ʻi he lotú, pea ʻi hotau tukui koló.

“ʻOku fakahoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi ngāue faingofua mo iiki ʻo e angaʻofá mo e ngāue tokoní. Te nau fakatahataha ki ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he Tamai Hēvaní, mateakiʻi ʻa e ngāue ʻa Sīsū Kalaisí, mo e ongoʻi nonga mo fiefia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fetokoniʻaki aí.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, Sept. 1, 2022, facebook.com/mrussell.ballard.

Tafoki ki he ʻEikí ke ke Ongoʻi ʻOkú ke Kau

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“ʻOku ʻomi ʻe he Toetuʻu hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí kiate au mo kinautolu kotoa ʻoku tui ki Hono huafá ha ʻamanaki lelei taʻengata neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí. Hangē ko e ʻuluaki pongipongi Toetuʻu ko iá, te tau lava ʻo ʻā hake ki ha moʻui foʻou ʻia Kalaisi, mo ha ngaahi faingamālie foʻou mo fakaofo pea mo ha ngaahi moʻoniʻi meʻa foʻou ʻi heʻetau tafoki ki he ʻEikí ke kau maí.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, Apr. 17, 2022, facebook.com/mrussell.ballard.

Faʻa Lotu

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“Ko e taimi ʻoku moveuveu ai ha ngaahi meʻa, hangē ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻi hotau kuongá ni, ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau tafoki kiate Ia ʻi he lotu.

“ʻOku ou faʻa fakakaukau kiate kimoutolu ko ia ʻoku faingataʻaʻiá, loto-hohaʻá, ilifiá pe ongoʻi liʻekiná. ʻOku ou fakapapau kiate kimoutolu kotoa ʻoku ʻafioʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne ʻiloʻi hoʻo hohaʻá mo e mamahí, pea ʻokú Ne ʻofa lahi mo fakataautaha—fakamātoato mo tuʻuloa ʻiate koe. Kātaki ʻo faʻa lotu pea tuku ke ʻiloʻi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi ongo ʻi ho lotó.

“ʻI heʻeku lotu ʻi he pō kotoa pē, ʻoku ou kole ai ki he ʻEikí ke tāpuekina ʻa e taha kotoa pē ʻoku mafasia ʻi he faingataʻaʻiá, mamahí, taʻelatá mo e loto-mamahí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku lotua ʻe he kau taki kehe ʻo e Siasí ʻa e meʻa tatau. ʻOku mau kaungā ongoʻi hoʻomou mamahí pea ʻoku mau lotua kimoutolu ki he ʻOtuá.

“Hangē ko ʻeku fakahoko atu ha ui ke lotu ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020, ʻoku ou toe fakaongo atu ʻa e fakaafe ko iá he ʻahó ni. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku founga fēfē hoʻo lotú pe ko hai ʻokú ke lotu ki aí, kātaki ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tuí—pe ko e hā pē hoʻo tui fakalotú—peá ke lotua ho fonuá mo ho kau taki fakafonuá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange he taimí ni ka ko e lotua ʻe he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ha ueʻi mo ha tataki fakalangi.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, May 6, 2021, facebook.com/mrussell.ballard.

Feinga ke Muimui ʻIate Ia

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻa ʻeku houngaʻia ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne sīpinga kiate aú. ʻI heʻetau feinga ke muimui kiate Ia mo hoko ko ʻEne kau ākonga faivelengá, te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e melinó, nēkeneká, mo e fiefiá neongo e ngaahi faingataʻa fakamāmani ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, Nov. 27, 2020, facebook.com/mrussell.ballard.

Kole ha Ngaahi Tāpuaki mo ha Fakahinohino

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e lotú mei heʻeku aʻusia tonú. Kimuí ni mai naʻá ku nofo toko taha pē ʻi hoku ʻōfisí. Naʻe toki ʻosi pē hano fai ha ngāue fakafaitoʻo ki hoku nimá. Naʻe takatakaʻuli mo fufula ia, pea naʻe langa mamahi. ʻI heʻeku tangutu ʻi hoku tesí, naʻe ʻikai lava ke tuku ʻeku tokangá ki he ngaahi meʻa mahuʻinga mo ʻaongá koeʻuhi ko ʻeku mamahiʻia ʻi he langa ko ʻení.

“Naʻá ku tuʻulutui ʻo lotu mo kole ki he ʻEikí ke Ne tokoniʻi au ke u loto-tokanga koeʻuhí kae lava ke u fakahoko ʻeku ngāué. Naʻá ku tuʻu hake peá u foki ki he fatunga pepa ne ʻi hoku tesí. Naʻe tuaiekemo e matala mo e mahino ʻeku fakakaukaú, pea ne u lava leva ʻo fakakakato ʻa e ngaahi meʻa ne fiemaʻu fakavavevavé.

“ʻE ngali fakamanavahē ʻa e tūkunga moveuveu ʻoku lolotonga ʻi ai e māmaní ʻi heʻetau fakakaukau ki he taulōfuʻu ʻa e ngaahi palopalemá mo e faingataʻá. Ka ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he loto-fakamātoato, kapau te tau lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tāpuaki mo e tataki ʻoku tau fie maʻú, te tau ʻiloʻi e founga ʻe lava ke tau tāpuekina ai hotau ngaahi fāmilí, kaungāʻapí, tukui koló, ʻo aʻu ki he fonua ʻoku tau nofo aí.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, Oct. 26, 2020, facebook.com/mrussell.ballard.

Mou Fepoupouaki

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻE lava ke faingataʻa ʻa e moʻuí … ka ʻi heʻetau fepoupouaki mo falala kia Sīsū Kalaisí, te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Twitter, Sept. 14, 2022, twitter.com/HollandJeffreyR.

Tafoki kia Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻI he ako ki he moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí ʻoku tau ofi ange ai kiate Ia. … ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tuku ha taimi ke ʻiloʻi ai ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó—ʻa Hono ʻaloʻí, moʻuí, pōpoakí, mo e toetuʻú. Ko e lahi ange ʻetau ako kiate Ia mo muimui ʻi Heʻene sīpingá, ko e lahi ange ia ʻa e nonga te tau lava ʻo ongoʻi ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.”

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Facebook, Dec. 20, 2021, facebook.com/jeffreyr.holland.

“Talu mei he konifelenisi lahí, mo ʻeku kei fakalaulauloto pē ki he founga te tau lava ai ʻo maʻu ha fiemālie faka-ʻOtua lolotonga ʻetau ʻi he māmani fakamatelié ni. ʻOku tau mamata ki he lahi ʻo e fepakipakí, ʻitá mo e anga fulikivanu lahi ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú. Meʻamālié, he kuo teʻeki ke hoko ha Tau Lahi ʻa Māmani Hono Tolu ʻi he toʻu tangata lolotongá, pe kuo tau aʻusia ha fuʻu tō lalo fakaʻekonōmika fakaemāmani lahi hangē ko ia ne hoko ʻi he 1929 pea iku ai ki ha Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká.

“Ka ʻoku tau fehangahangai mo ha faʻahinga Tau Lahi ʻa Māmani Hono Tolu ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha tau ke tamateʻi hotau ngaahi filí ka ko hano tānaki fakataha ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ke fetokangaʻaki mo tokoni ke fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo ne maʻu ʻi ha māmani ʻoku fuʻu fepakipakí. Ko e Fuʻu Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmika ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he taimi ní ʻoku ʻikai ko e mole ʻetau paʻanga ʻoku fakahuú ka ko e lahi ʻo e mole fakaeloto ʻo e falala pē kiate kitá, siʻisiʻi moʻoni e tuí mo e ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofa ʻoku nau ʻātakaiʻi kitautolú.

“Ka ko e ngaahi meʻangāue ʻoku tau fie maʻu ke fakatupu ha ʻaho lelei angé mo fakatupulaki ha maʻuʻanga moʻui ʻoku moʻoni hono leleí ʻi he sosaietí ʻoku ʻomi lahi ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ia ai, ʻi ha māmani ʻoku ‘vilingia ʻi he matangí, pea taʻefiemālie,’ ʻo hangē ko ia ne folofola ʻaki ʻe he [ʻEikí] ʻe hokó, te tau maʻu fēfē ʻa e meʻa ʻokú Ne ui ko e “fuakava ʻo [e] … melinó’? ʻOku tau maʻu ia ʻi heʻetau tafoki kiate Ia naʻá Ne folofola te Ne ʻaloʻofa mai kiate kitautolu ‘ʻi he ʻofa taʻengatá’ pea foaki mai ʻa e melinó ki heʻetau fānaú (vakai, ʻĪsaia 54:8, 10–11, 13).”

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Facebook, Aug. 10, 2021, facebook.com/jeffreyr.holland.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Melinó ʻi ha Founga Fakatāutaha

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Neongo e ngaahi kikite fakamanavahē mo e ngaahi folofola fakatupu loto-hohaʻa ʻoku talaki ai ʻe toʻo ʻa e melinó mei māmani fakalūkufua, ka kuo akoʻi ʻe heʻetau palōfita ʻofeina ko Lāsolo M. Nalesoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo pau ke toʻo ia meiate kitautolu fakafoʻituitui!

“Ko ia ai, … tau feinga muʻa ke fokotuʻu ʻa e melinó ʻi ha founga fakataautaha, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ʻaloʻofá mo e lolo faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kiate kitautolu mo kinautolu ʻoku tau feohí.

“ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻi hotau lotolotongá ʻoku nau fefaʻuhi mo ha ngaahi faingataʻa—fakaesino pe fakaeloto, fakasōsiale pe fakapaʻanga, pe ha ngaahi faingataʻa lahi kehe. Ka ʻoku ʻikai ke tau mālohi feʻunga ke matatali ia ʻiate kitautolu pē, koeʻuhí ko e nonga ʻoku tau fie maʻú ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ‘foaki [ʻe he] māmaní’ (Sione 14:27). ʻIkai, he ko e ngaahi palopalema faingataʻa moʻoni ʻoku tau fie maʻú ʻoku ui ʻe he folofolá ko e ʻngaahi mālohi ʻo e langí’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:36).

“Neongo e lavakiʻí mo e mamahí, ngaohikoviá mo e anga-taʻeʻofá, pea mo [hono fuesia e kotoa] e ngaahi angahala ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, ka naʻe ʻafio hifo ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí ki he hala fononga lōloa ʻo e moʻui fakamatelié, ʻo Ne ʻafioʻi kitautolu pea folofola ʻo pehē: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia’ (Sione 14:27).”

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Facebook, Apr. 3, 2021, facebook.com/jeffreyr.holland.

Falala Kakato kia Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku mamahi hoku lotó ʻi he ongoʻi tuenoa mo ongosia ʻokú ke aʻusia ʻi he taimi ko ʻení. Ka neongo ia, koeʻuhí ko e feilaulau ʻa hotau Huhuʻi ʻofeiná, ʻoku ʻikai ha huhu ʻo e maté, ʻikai ikuna ʻa faʻitoka, ʻe fakatonutonu ʻa e ngaahi fehalakí, pea ʻoku ʻikai ha mālohi tuʻuloa ʻo Sētane.

“Kapau ʻe ʻi ai ha tangi ʻi he poó, ʻe hoko ʻa e fiefiá ʻi he pongipongí’ [Saame 30:5).

“ʻOku ʻomi ʻe he ʻofa haohaoa, loloto, mo taʻengata ʻa Kalaisí ʻa e loto falala ke tau hoko atu ʻi heʻetau manavaheé. Koeʻuhí ko ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá, te tau lava ʻo falala kakato kiate Ia, ʻo aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻa tahá.

“‘Ko e ʻOtuá ko hotau hūfangaʻangá mo e mālohí’ (Saame 46:1).

“‘Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá’ (Saame 46:10).

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Apr. 17, 2022, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

ʻIloʻi ʻa e ʻEikí

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Mahalo ʻe tui hamou niʻihi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea naʻá Ne fai ha feilaulau fakalelei taʻe-fakangatangata mo taʻengata. Ka te ke lava foki ʻo tui ʻoku ngāue pē ʻEne Fakaleleí maʻá e taha kotoa pē—tukukehe koe. ʻOkú ke fakaʻaongaʻi hoʻo tui ki he Fakamoʻuí pea ʻikai tui te ke lava ʻo maʻu kotoa ʻEne ngaahi tāpuaki naʻá ne talaʻofá pe lava ʻo ʻaonga ia ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou fakaafeʻi atu ke ʻoua naʻa ngata pē heʻetau ʻilo ki he ʻEikí ka tau ʻiloʻi lelei Ia.

“Ne enginaki mai e Fakamoʻuí ke tau hangē pē ko Iá. ʻOku tau ʻiloʻi e ʻEikí ʻi heʻetau feinga ke hangē ko Iá ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tau ʻilo e ʻEikí ʻi heʻetau tokoni kiate Ia mo ngāue ʻi Hono puleʻangá. ʻOku tau ʻilo kanokato e ʻEikí ʻo ʻikai ngata pē heʻetau tui kiate Iá, ka ʻoku tau tui foki kiate Ia mo ʻEne ngaahi fakapapaú.

“ʻOku hanga ʻe he tui kiate Iá—ʻa hono tali moʻoni Hono iví mo e talaʻofá—ʻo fakaafeʻi mai e fakakaukaú, nongá mo e fiefiá ki heʻetau moʻuí. Ko ʻEne Fakaleleí ʻoku fakafoʻituitui; ʻoku fakatāutaha ia. Pea ʻoku ʻatautolu kotoa ia.”

ʻEletā David A. Bednar, Facebook, Mar. 14, 2021, facebook.com/davida.bednar.

Muimui ʻi he Maama mo e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
ʻEletā Quentin L. Cook

“ʻOku tau fiefia ʻi he ʻaho Toetuʻu fakaʻofoʻofa ko ʻení, ʻoku tau fakakaukau pea fiefia ʻi he meʻa kotoa kuo fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí ko ha Fakalelei fakafofonga, ʻo ikunaʻi ai e maté mo fakahoko ʻa e huhuʻí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku ou palōmesi atu ʻe ʻomi ʻe he muimui ki Heʻene māmá mo e faʻifaʻitakiʻangá ha nēkeneka, fiefia, mo e melino lahi ange kiate kitautolu ʻi he moʻuí ni ʻi ha toe meʻa kehe.”

ʻEletā Quentin L. Cook, Facebook, Apr. 17, 2022, facebook.com/quentin.lcook.

Falala kia Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“Naʻá ku lāngilangiʻia mo Lōsana ke talanoa kimuí ni mai mo e fānau ako ʻi BYU–ʻAitahō. Naʻá ma tuku ha taimi ke aleaʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai e tokolahi ʻo e kakai kei talavoú fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo ongoʻi loto-falala mo nonga fekauʻaki mo e kahaʻú ʻi he taimi ʻoku ʻikai hā lelei mai ʻa e ngaahi tūkunga ʻo e māmaní ʻi he kahaʻú.

“ʻOku ou fakapapauʻi atu ʻe fakamālohia kitautolu ʻe hotau fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke tau laka atu ki muʻa ʻi he moʻuí, neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fouá.

“ʻOku ʻikai hanga ʻe he haʻu kiate Iá ʻo haʻi pe fakangatangata ʻetau tauʻatāiná! Ka ʻokú ne ʻomi ha ʻuhinga ke ʻamanaki leleí mo ʻomi ha fakamaʻunga mālohi ki hotau laumālié, ʻo ʻomi ai ha nonga tuʻuloa ʻi hotau lotó ʻa ia ʻoku fie maʻu ke tau moʻui ai ʻi he ngaahi ʻahó ni mo maʻu ha mālōlō ʻiate Ia.

“Kapau he ʻikai ke tau tafoki mei he maama ʻoku tau maʻu mei he Fakamoʻuí, he ʻikai ke tau ongoʻi tuēnoa ʻi heʻetau moʻuí ka ko ha fonu ʻokú ne fakafonu ʻa e potu kotoa hotau laumālié.

“ʻOku fakafou ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakalelei faifakamoʻuí ʻa ʻetau malava ke tuʻu ʻaliʻaliaki mo mālohí, ʻo aʻu ki heʻetau fehangahangai mo e faingataʻá. ʻOku fakafonu ʻe he mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí hotau laumālié ʻaki ʻa e melinó, māmá, mahinó, fiefiá, mo e ʻofá.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, May 20, 2021, facebook.com/soares.u.

Paaki