2023
Ko ha Vakai ki he Ui ʻo e Fakatokanga Hokohoko ʻa Hotau Palōfitá
Māʻasi 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko ha Vakai ki he Ui ʻo e Fakatokanga Hokohoko ʻa Hotau Palōfitá

Fakatupulaki hoʻo aʻusiá ʻi he konifelenisi lahi ka hoko maí ʻaki haʻo toe vakaiʻi ʻa e ʻui ʻo e fakatokanga ʻa Palesiteni Nalesoní kuó ne toutou lea ʻaki ʻi heʻene ngaahi lea kuo ʻosí.

ʻĪmisi
ko ha nima ʻokú ne pukepuke ha meʻa fakaongo leʻolahi

ʻOku ofi ʻa e taimi ki he konifelenisi lahí— pea ʻoku ʻuhinga ia ʻe vavé ni hono fakahoko mai ʻa e fakahaá ʻo fakafou mai ʻi he kau palōfitá!

ʻI heʻetau ʻamanaki atu ki ha faleʻi foʻoú, ʻoua naʻa ngalo ʻa e meʻa naʻa tau ako mei he ngaahi konifelenisi fakamuimuitahá. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke ʻosi ʻa e ʻaonga ʻo e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē. ʻE tānaki atu ʻa e meʻa ʻoku tau fanongoa ʻi he konifelenisi ko ʻení ki he meʻa kuo tau ako ʻi he ngaahi konifelenisi kuo ʻosí ka ʻoku ʻikai ko hono fetongi e ngaahi akonaki ko iá.

Ko e Ui ʻo e Fakatokangá

Kapau te ke vakai ki he ngaahi lea fakamuimuitaha ʻa hotau palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, te ke fakatokangaʻi kuó ne toutou lea ʻaki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pau ʻoku matuʻaki mahuʻinga. ʻOku ʻomi ʻe he enginaki fakaepalōfita hokohokó “ha pōpoaki mahino mo mālohi ʻo toe mahuʻinga ange ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻeni ne toutou talá ʻi ha foʻi fakatokanga pē ʻe taha.”1 Pea ko e hā ʻokú ne fakatokanga mai kiate kitautolú? “Ko e ʻoho mālohi ʻa e filí.”2

ʻOku fakatokanga mai ʻa e folofolá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí “ʻe vaivai ʻa e loto ʻo e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26) pea ko e kau Kalaisi loí “te nau kākaaʻi ʻa e kakai filí” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22). ʻOku hoko moʻoni ʻeni ʻi hotau kuongá. Mahalo ʻokú ke ʻiloʻi ha taha naʻe hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ka kuo mole ʻi he taimí ni ʻenau fakamoʻoní. Ko e moʻoni ʻoku tesiʻi ʻe he filí ʻetau tuí ʻi heʻetau ofi atu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Kalaisí.

ʻOku hangē hotau palōfitá ko ha “tangata leʻo” ʻi he tauá (ʻIsikeli 33:2). ʻOku ui ia ke ne “ifi ʻa e meʻa leá mo tala ki he kakaí” (ʻIsikeli 33:3). Pea ko e fakatokanga ʻa Palesiteni Nalesoní ʻoku mahulu ange ia ʻi ha fakatokanga ki ha fakatuʻutāmaki—ko ha palani ia ke tokoniʻi kitautolu takitaha ke tau mateuteu mo matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻohofi fakalaumālié. Pea ko e taimi lelei taha ʻeni ke toe vakaiʻi ai ʻene faleʻí!

Ko e Palani Ngāué

Fakamālohia Hoʻo Tui kia Sīsū Kalaisí

Ko e meʻa ʻeni kuo lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo hono langa mo pukepuke ha fakamoʻoni te ne matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻoho ʻa e filí:

  • “ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakatupulaki hoʻomou fakamoʻoní. Ngāueʻi ia. Maluʻi ia. Tokangaʻi ia. Tanumaki ia ke tupulaki.”3

  • “Ko ha fakamoʻoni ʻoku ʻikai fafanga fakaʻaho ‘ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá’ [Molonai 6:4] ʻe lava ke holofa. … ʻOku tau fie maʻu ha ngaahi aʻusia fakaʻaho ke hū ki he ʻEikí mo ako ʻEne ongoongoleleí.” 4

  • “Ako ʻaki ʻa e holi ke tuí … tuku ke tataki koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fononga ki he ʻilo fakalaumālié.”5

Tuku ha Taimi maʻa e ʻEikí

ʻE ʻikai lava ʻa e māmaní ke lōngonoa ʻo feʻunga ke ke lava ʻo fanongo ki he Laumālié. Kuo pau ke ke vaheʻi ha taimi ke ke fakalongolongo mo fakafanongo. ʻOkú ke fakaʻaongaʻi nai ha taimi ke feinga ke fanongo kiate Ia?

  • “Tuku haʻo taimi lahi ange ki he Eikí. ʻI hoʻo fai iá, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ki ho [ivi fakalaumālié].”6

  • “ʻOku tau fokotuʻu e ʻū meʻa ʻoku mahuʻinga kiate kitautolú pea fakapapauʻi e founga ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi hotau iví, taimí, mo e koloá. … Fakafepakiʻi e fakatauele ʻa e māmaní ʻaki hono tuku ha taimi [maʻá e] ʻEikí ʻi homou moʻuí—ʻi he ʻaho kotoa pē.”7

  • “Te tau [lava] ʻo fakafonu [hotau] taimí … ʻaki e longoaʻa mo e [fakamoveuveu] ʻa e māmaní. Pe ko haʻatau fakaʻaongaʻi hotau taimí ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene fanafana mai ʻEne fakahinohinó, fakafiemālié, mo e nongá.”8

Fakahoko mo Tauhi ʻa e Ngaahi Fuakavá

ʻI he taimi ʻokú ke fakahoko ai ha ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní, ʻokú ke fakahoko ai ha ngaahi talaʻofa ʻoku uouangataha ʻa e taumuʻá mo e ngāué. Pea ko e lahi ange ʻa hoʻo faaitaha mo Iá, ko e mālohi ange ia hoʻo fakafepakiʻi ʻa e filí.

  • “ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ha ʻofa makehe ki he tokotaha kotoa pē ʻokú ne fai ha fuakava mo Ia ʻi he vai ʻo e papitaisó. Pea ʻoku toe loloto ange ʻa e ʻofa fakalangi ko iá ʻi he taimi ʻoku fakahoko mo tauhi faivelenga ai ha ngaahi fuakava ʻoku lahi angé.”9

  • “ʻOku ou kole atu mei hoku lotó kotoa, ke mou ʻalu ki he hala ʻo e fuakavá pea nofo maʻu ai.”10

  • “ʻI hoʻo [faitotonu] ki hoʻo ngaahi fuakava naʻe fakahoko ʻi he temipalé, ʻe fakamālohia koe ʻe Hono mālohí … te ke lava ʻo tuʻu mālohi koeʻuhí he ʻoku fefeka mo taʻeueʻia hoʻo fakavaʻe fakalaumālié.”11

Ko e Ngaahi Talaʻofá

ʻI hono fakatahaʻi, ʻʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻeníi ʻe tolu—fakamālohia hoʻo tuí, tuku ha taimi maʻá e ʻEikí, mo hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá—ʻoku nau ʻomi ha fakamoʻoni ki ha moʻoni mahuʻinga: ʻOku ʻiloʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku tau ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea ʻokú ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke tokoniʻi kitautolu ke tau tuʻu mālohi.

Ko ʻeni kuó ke fanongo ki “ongo mai [ʻEne] meʻaleá” (ʻIsikeli 33:4), ʻoku ʻaʻau leva ʻa e meʻa ke ke fai! Fakaʻaongaʻi ʻa e faleʻi ʻa e palōfitá. Fai ha ngaahi liliu ki hoʻo founga angamahení ke muimui ki he palani ngāué. Pea ʻi hoʻo fai iá te ke “hoko ai ko ha meʻangāue mālohi ange ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.”12 ʻE “fakamahafu koe ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”13 Te ke lava ʻo “liliu ʻa e ngaahi faingataʻá ke hoko ko ha tupulaki mo ha faingamālie taʻe-hano-tatau.”14 Pea te ke mateuteu ke toe maʻu ha moʻoni, fakatokanga, mo e teuteu mei he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá ʻi he konifelenisi lahi hono hokó.

Paaki