YA Fakauiké
ʻOku Tohoakiʻi Nai Koe ʻe he Mītia Fakasōsialé mei he Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá?
Sune 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOku Tohoakiʻi Nai Koe ʻe he Mītia Fakasōsialé mei he Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá?

Naʻe tokoniʻi au ʻe he ako ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ange ʻa e mītia fakasōsialé ke u tokanga ange kia Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
kakai lalahi kei talavou ʻoku tohoakiʻi ʻenau tokangá ʻe heʻenau telefoní

ʻOku ou fakakaukau ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku kiʻi tohoakiʻi ʻeku tokangá.

ʻI heni ʻi Peluú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi konga homau anga fakafonuá te ne lava ʻo tohoakiʻi kimautolu mei he muimui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, ʻoku faʻa tohoakiʻi e tokanga ʻa ha tokolahi ʻo e kakai Peluú ʻe he fakafiefiá mo e konaá—ʻoku meimei ke fiemaʻu ia kapau ʻokú ke fiemaʻu ha moʻui fakasōsiale.

Neongo ia, ko e meʻa fakahala lahi taha kiate aú, ko e mītia fakasōsialé.

Ko e Pole ʻo e Mītia Fakasōsialé

Ko e tekinolosiá ko ha meʻangāue fakaʻofoʻofa ia ki he fetuʻutakí mo e akó. Ka ʻoku ʻi ai hatau niʻihi, ʻe lava ke hoko ia ko ha ʻāveaʻanga. Mahalo te tau fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻetau ngaahi fakamatala fakafoʻituitui ʻi he mītia fakasōsialé, mamata ʻi he ngaahi vitioó, mo fetohiʻaki ʻi he ngaahi kaveingá.

Neongo ʻoku faingofua ke maʻunimā kita ʻe he ʻinitanetí ʻi he ngaahi ʻahó ni, ka naʻe akoʻi ʻe Sisitā Lepeka L. Kuleiveni, ko e Tokoni Ua kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí: “ʻOku fiemaʻu ʻa e ngāue, ka te tokanga ki he meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ki ha fiefia ʻoku tolongá. … ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá mei hono fakahoko ʻo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.”1

Pea ʻoku moʻoni ia! ʻOku ou faʻa afe he taimi ʻe niʻihi ki he mītia fakasōsialé ke toʻo ʻeku fakakaukaú mei ha meʻa faingataʻa pe feinga ke maʻu ha fakamahino mei he ngaahi vitioó mo e fakamatalá.

Ko e taimi ʻoku hoko ai ʻení, kuo pau ke u kiʻi holomui ʻo fehuʻi kiate au, “ʻOku ou tokanga nai ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻo tatau mo ʻeku tokanga ki he mītia fakasōsialé?”

Naʻe fakatokanga mai ʻa Pīsope W. Kulisitofā Uātolo, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé, fekauʻaki mo hono tauhi ʻo ha ngaahi ʻotua tamapuá, hangē ko e mītia fakasōsialé, ʻa ia ʻokú ne fakatafoki kitautolu mei he ʻEikí. Naʻá ne fakamanatu mai ko hotau moʻungaʻi tangatá “ko Sīsū Kalaisi, pea ʻilonga ha meʻa pe tokotaha ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu mei Heʻene ngaahi akonakí … te ne lava ʻo uesia kovi ʻetau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.”2

Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakapapauʻi ʻoku tau tokanga taha ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá?

Ko Hono Fakamuʻomuʻa ʻo e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá

ʻOku ʻikai kovi kotoa ʻa e mītia fakasōsialé. ʻIo, ʻe lava pē ke hoko ko ha tupuʻanga ʻo ha ngaahi kovi mo ha fakakikihi. Ka kuó u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa fakaofo mei he funga ʻo e māmaní, ʻo fou ʻi heʻeku ngaahi mītia fakasōsialé. ʻOku toe hoko foki ia ko ha meʻangāue lelei ki hono vahevahe mo maʻu ʻo e ngaahi pōpoaki ʻo e ongoongoleleí, kumi ʻo ha ngaahi founga feimeʻatokoni foʻou, pe maʻu ha ngaahi fakakaukau mohu founga ʻi he ngāue fakameaʻá.

Ka ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻá. Ko e taimi naʻe fakamatala ai ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e mītia fakasōsialé mo hono fakaʻaongaʻi kehe ʻo hotau taimí, naʻá ne pehē, “ʻOku lelei ke vakai ki he ngaahi fakafiefia ʻoku fakatupulakí pe maʻu mai ha ngaahi fakamatala mālie. Ka ʻoku ʻikai mahuʻinga feʻunga ʻa e faʻahinga meʻa kotoa ko iá mo e konga ʻo ʻetau moʻuí ʻoku tau fakamoleki ke maʻu ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku lelei ange, mo ha ngaahi meʻa kehe ko e lelei tahá.”3

Pea hangē ko e totonu ke tau fafanga kitautolu ʻaki ha meʻatokoni palanisi lelei kimuʻa pea toki maʻu ʻa e hikinga uá, ʻoku totonu pehē foki ke tau fafangaʻi fakalaumālie kitautolu kimuʻa pea tau toki fakamoleki ha taimi ʻi he mītia fakasōsialé.

Hangē ko e faleʻi ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati (1928–2023) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá”: ko hotau vā mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ko hotau fāmilí, ngaahi kaungāʻapí, pea mo ʻetau loto-fiemālie ke muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié pea ului ki he ʻEikí.4

Ko e Mālohi ʻo e Lotú

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá te tau lava ʻo fakataufolofola ki he Tamai Hēvaní ʻi ha faʻahinga meʻa pē pea ʻe tokoni maʻu pē ke tataki kitautolu ʻi he hala totonú: “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke fai, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí” (ʻAlamā 37:37).

Ko e taimi ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi ʻahiʻahi ke kātakiʻi pe ha fili ke faí, ʻoku ou tafoki kiate Ia. Pea koeʻuhí ko e taha ʻo ʻeku ngaahi faingataʻaʻia lahi tahá ko e lahi ʻo ʻeku moʻuí ʻoku tuku ki he mītia fakasōsialé, ʻoku hoko ai Ia foki ko e maʻuʻanga tokoni lelei taha ki ai.

Tatau ai pē pe ʻoku tau saiʻia ai pe ʻikai, ka ʻoku ʻa e mītia fakasōsialé ko ha konga lahi ʻo ʻetau moʻuí, ko hono tuʻusi fakaʻaufuli iá ʻe ʻikai fuʻu malava. Ka te tau lava ʻo mapuleʻi ʻa e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai iá—ʻa e meʻa ʻoku tau fakaʻaongaʻi mo tuku atu ki māmaní.

Fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ko e hā ʻa e ngaahi fakahinohino ʻoku totonu ke ke muimui ki ai ke tokoni ke ke tokanga lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Ko e taimi naʻá ku fai ai iá, naʻá Ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻa e faʻahinga fehuʻi ʻoku totonu ke u fai kiate au kimuʻa peá u tohi ha meʻa ʻi he mītia fakasōsialé ke fakapapauʻi ʻoku ou ʻai ia ko ha feituʻu fakalaumālie kiate au.

Te Ne fakamālohia foki koe ʻi hoʻo kamata ke fakatupulaki ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻoku lelei angé. Lotua ha tokoni pea te Ne foaki ia kiate koe. He ko e taimi ʻoku fekauʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fai ha meʻá, te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavaʻi ia (vakai, 1 Nīfai 3:7). Te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá pea hokohoko atu ai pē.

Ko Hono Fakatupulaki Ha Ngaahi Tōʻonga Moʻui Lelei Angé

ʻOku ou fakahoko māmālie ha ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí. Ko e angamahení, ko ha taha au ʻoku ou ʻā he pongipongí peá u ala leva he taimi pē ko iá ki heʻeku telefoní. Ka kimuí ni mai, kuó u feinga ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí. ʻOku ou fakapapauʻi ke lotu, lau ʻeku folofolá, mo feohi mo hoku fāmilí kimuʻa pea toki fakaʻaongaʻi ʻeku telefoní.

Kapau ʻokú ke fefaʻuhi mo e fakatuta ʻo e mītia fakasōsialé, fakakaukau ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke puleʻi ho taimí. Fokotuʻu ha taimi fakangatangata ki hoʻo fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé pea fai pau ki he ngaahi fakangataʻanga ko iá. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke tomuʻa fakahoko ai ʻa e ngaahi ngāue kehé. Hangē ko ʻení, fili ke ke lau ha vahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná pe fakamaʻa ho lokí pe lele fakamālohisino kimuʻa peá ke toki ala ki hoʻo telefoní. Hiki maʻu pē hoʻo ngaahi taumuʻa paú pea muimuiʻi hoʻo fakalakalaká.

Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé, ʻoku totonu ke tau fāifeinga ke vahevahe mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa pē ʻe ala langaki moʻuí. ʻOku fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau faitotonu pea fakaʻaongaʻi ʻa e mītia fakasōsialé ke hoko ko ha meʻa moʻoni mo e ngaahi sīpinga ʻo Kalaisi.5

Te ke lava ʻi he mītia fakasōsialé ke fakamaamangia siʻi moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e maama ʻo Kalaisí, ʻi he māmani puputuʻu ko ʻení. Fakapapauʻi mo tokanga, pea fakaʻaongaʻi ia ki he leleí, kae ʻikai ko e koví.

Pea ʻuluaki fili maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá—ʻa hoʻo vā mo e Tamai Hēvaní, Fakamoʻuí, mo ho fāmilí.

Paaki