YA Fakauiké
Ko e Ongo Foʻi Moʻoni ʻOkú Na Tokoni ke Mahino Kiate Au ʻa e Loto Fakatōkilaló
Siulai 2024


“Ko e Ongo Foʻi Moʻoni ʻOkú Na Tokoni ke Mahino Kiate Au ʻa e Loto Fakatōkilaló,” Liahona, Siulai 2024.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Ongo Foʻi Moʻoni ʻOkú Na Tokoni ke Mahino Kiate Au ʻa e Loto Fakatōkilaló

ʻE lava ke tokoni ʻa e loto fakatōkilaló ki he hīkisiá mo e ongoʻi taʻe-feʻungá fakatouʻosi.

ʻĪmisi
kau tangata lalahi kei talavou ʻi ha loki ako ʻi he lotú

Tā ʻo e kāingalotu ʻi Palakuaí, naʻe fai ʻe Leslie Nilsson

Ko ha foʻi moʻoni: Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá. Pea ko ha foʻi moʻoni fakaofo mo fakalangi ia.

Ko ha foʻi moʻoni mahuʻinga tatau pē: Koeʻuhí ko e tokotaha kotoa pē ʻi he māmaní ko ha fānau pē foki ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau hoko mo kinautolu ko ha kakai fakaofo mo fakalangi.

Mahalo ʻoku fakatou mahino moʻoni pē ʻa e ongo foʻi moʻoni ko ʻení, ka naʻe kiʻi fuofuoloa siʻi peá u toki fakatōkakano kinaua pea mahino hona ʻaongá ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou ongoʻi halaia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi haʻaku fakaleleiʻi ha palopalema ʻi he tuʻunga polepolé, ʻo fakakaukau ko ʻeku foungá ko e founga totonú ia pe ʻoku ou lavameʻa ange ʻi he kakai kehé. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fai ʻe au hono fehangahangaí, ʻo ongoʻi ʻoku ʻikai ke u taau feʻunga pe ʻoku ou mahuʻinga ange ʻi he kakai ʻoku mau feohí.

Ko e tali ki he ongo palopalemá fakatouʻosi ʻoku tatau pē.

Loto Fakatōkilalo.

Naʻe ʻIkai Nai Ke u Feʻunga?

Ko ha aʻusia ʻe taha naʻá ne ʻai ke u loto fakatōkilalo moʻoní, naʻe hoko ia ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Te u pehē ko e meimei kotoa ʻo e kau faifekaú ʻoku nau fekuki mo ha ngaahi ongo taʻe-taau ʻi he lolotonga ʻo ʻenau feinga ke ʻomai ʻa e kakaí kia Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fakaʻaongaʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he ʻahó, ʻi he feinga ke maʻu ha taha ke akoʻí ka naʻe toutou fakasītuʻaʻi pē. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi kuó u lavaʻi ha meʻa. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi naʻe feʻunga ʻeku ngaahi feingá. Fāifai, pea kamata ke u ongoʻi naʻe ʻikai ke u feʻunga.

Neongo naʻe ʻikai ngali ko e loto fakatōkilaló ʻa e meʻa naʻá ku fiemaʻú, ka ko e taimi naʻá ku fakamatalaʻi ai ʻeku ngaahi ongó ki heʻeku palesiteni fakamisioná, naʻá ne tokoni ke u ʻilo ko e konga ʻo ʻeku palopalemá ko ʻeku fakakaukau ʻoku ou hao mei he ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e kau faifekau kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní. Ka ʻoku ʻikai ko au ʻa e fuofua faifekau ke ongoʻi ʻoku fakasītuʻaʻí, pea ʻoku mahino he ʻikai ko au ʻa e fakaʻosí.

Hangē naʻá ku ʻai ʻe au ke u tui ko hoku ngaahi faingataʻaʻiá ko e foʻui ʻataʻatā pē ʻoʻoku, neongo ko ha niʻihi ʻo e kau faifekau lelei taha ʻi he hisitōliá—hangē ko e kau fuofua ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ngaahi foha ʻo Mōsaiá, mo ʻAlamā ko e Siʻí—naʻa nau fehangahangai mo hano fakasītuʻaʻi mo e fakatanga lahi ange ʻi ha meʻa kuó u fehangahangai mo ia.

Naʻe ʻikai ke u ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate au, ka naʻe kamata ke u ongoʻi naʻá ku tuʻu fakataha mo Sīsū Kalaisi ʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá. Pea ko e taimi naʻá ku ongoʻi mā ai ʻi heʻeku ngaahi ngāue taʻe-kakató, naʻá ku manatuʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE tokoniʻi mo poupouʻi ʻe he Fakalelei [ʻa Kalaisí] ʻa e kau faifekaú pea mahalo ʻe mahuʻinga ange ia ʻi haʻane ueʻi ʻa e kau fiefanongó. Ko e taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí, taimi ʻoku fakasītuʻaʻi ai koé, … ʻokú ke ʻi he tuʻunga moʻui lelei taha ai kuo faifaiangé pea ʻiloʻi ʻe he māmani ko ʻení, ko e moʻui maʻa mo haohaoa pē taha kuo fakahokó.”

ʻOku ou kei fakakaukau pē ki he aʻusia ko ʻení ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke u manatuʻi ke u loto fakatōkilalo mo falala ki he ʻEikí.

Ko ha Lēsoni ʻi he Loto Fakatōkilaló

Naʻá ku ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo hoku tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú. Ka ʻi he hili ʻeku foki ki ʻapí, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe kei lahi pē ʻa e ngaahi meʻa ke u ako fekauʻaki mo e mahuʻinga ke manatuʻi ko e kakai kehé ko e fānau mo kinautolu ʻa e ʻOtuá.

Taimi nounou pē mei heʻeku foki ki ʻapí, kuo ui au ki ha fatongia faingataʻa pea ʻai ke u tokangaʻi ha meʻa mahuʻinga naʻe fakahoko. Naʻá ku ongoʻi mafasia, pea naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ʻa e kakai naʻe totonu ke tokoni kiate aú. Naʻá ku fai ha ʻīmeili naʻe fakalea mahino mo kiʻi fefeka.

Naʻá ku moʻoni pē ko e fatongiá naʻe mahuʻinga pea naʻá ku fiemaʻu ha poupou lahi ange, ka naʻá ku toe fakatokangaʻi vave mahalo ʻoku ʻikai ko e founga lelei tahá ʻeni ke fakaʻaiʻai ai ʻa e kakaí. Naʻe fiemaʻu ke u loto fakatōkilalo; naʻe fiemaʻu ke u manatuʻi mahalo ko e kakai kehé ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi meʻa naʻa nau ongoʻi mafaisa ai.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sitīveni E. Sinou ʻi he taimi naʻe hoko ai ko e mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, “Kapau te tau loto fakatōkilalo, ʻe tali ʻetau lotú; ʻikai hohaʻa hotau ʻatamaí; ngāue lelei ange ʻi hotau uiuiʻí; pea, ka tau kei faivelenga ai pē, te tau foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.”

Ko hono moʻoní, kuó u ongoʻi ha fiefia lahi ange ʻi hoku uiuiʻí pea ʻi heʻeku moʻuí, ʻi heʻeku ako ke u loto fakatōkilalo lahi angé.

Ko Hono ʻAi ke Potupotutatau ʻa e Ongo Foʻi Moʻoní

Kiate au, ko e ako ke loto fakatōkilalo moʻoní ʻoku fekauʻaki ia mo hono ʻai ke potupotutatau ʻa e ongo foʻi moʻoni ko ʻení:

Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku ʻākilotoa au ʻe ha fānau kehe ʻa e ʻOtuá.

ʻI heʻeku ako lahi ange ki he loto fakatōkilaló, kuó u fakatokangaʻi ai ʻoku moʻoni ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitoni L. Kuki ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e loto fakatōkilaló ʻoku ʻikai ko ha lavameʻa kāfakafa ia ka ʻoku ʻilonga pē ko ha ikunaʻi ʻo ha faʻahinga faingataʻa lahi . … Ko hono maʻu ia ʻo e loto fakapapau fakalongolongo mei he ʻaho ki he ʻaho pea mei he houa ki he houa, te tau lava ʻo falala ki he ʻEikí, tauhi kiate Ia, mo aʻusia ʻEne ngaahi taumuʻá.” Kuó u ʻilo tā te u lava keaʻusia moʻoni ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí—ka ʻi he taimi pē ʻoku momoi ai hoku lotó kiate Ia mo falala ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa lelei tahá.

ʻOku ou ʻilo ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke loto fakatōkilalo mo anga faka-Kalaisi angé, ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau ngaahi feingá.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne fai ʻa e fakamatalá ʻi Felengifuti, ʻi Siamane.

Paaki