YA Fakauiké
ʻAukaí: Ko ha Founga Pau ke Fakamālohia Ai Hoʻo Tui ki he ʻEikí
Siulai 2024


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻAukaí: Ko ha Founga Pau ke Fakamālohia Ai Hoʻo Tui ki he ʻEikí

ʻOua naʻa ngalo ʻa e tefitoʻi moʻoni mālohi ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
kakai lalahi kei talavou ʻoku nau tangutu fakataha ʻo ako

Kuó ke fifili nai pe te ke lava moʻoni ʻo falala ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

Kuó u ongoʻi peheni kimuʻa, tautautefito ki he taimi naʻá ku hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ku kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 17, pea ko e siʻisiʻi taha au ʻi hoku fāmilí pea mo e toko taha pē ʻi homau fāmilí ke kau ki he Siasí. Naʻá ku tui naʻe moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—naʻá ku lotua ia pea naʻá ku ongoʻi ha fiefia lahi. Naʻá ku loto ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ka ʻi he taimi tatau, naʻá ku ongoʻi tuenoa ʻaupito. Ne anga taʻeʻofa hoku ngaahi kaungāmeʻá mo ha niʻihi ʻo hoku fāmilí kiate au koeʻuhí ko ʻeku kau ki he Siasí. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe pau ke u fili ʻi hoku vā fetuʻutaki mo e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí pea mo hoku vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. Naʻá ku ongoʻi he ʻikai malava ke u fakalotoʻi kinautolu ʻoku ou muimui ʻi he hala totonú.

Ko Hono Manatuʻi e Mālohi ʻo e ʻAukaí

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku manatuʻi ha meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú ʻi heʻeku ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí: ko e fono ʻo e ʻaukaí.

Naʻá na fakaafeʻi au ke u lotu mo ʻaukai ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke fakamolū e loto ʻo ʻeku ongomātuʻá koeʻuhí kae lava ke na fakangofua mai ke u papitaiso. Naʻá ku muimui ki heʻena faleʻí pea naʻá ku ongoʻi ha nonga mo ha fakapapau lahi neongo ʻa e ngaahi tūkunga ne u ʻi aí. Naʻe fakamoʻoni hingoa ʻeku tangataʻeikí ʻi he tohi fakangofuá, ʻa ia naʻe lava ai ke u papitaiso, neongo naʻe ʻikai pē loto ʻeku faʻeé ki ai.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he taʻe-poupou ʻa hoku fāmilí, naʻá ku manatuʻi e mana ʻo e melinó naʻá ku ongoʻi kimuʻa pea papitaiso au. Naʻá ku manatuʻi ʻoku malava ʻa e meʻa kotoa pē ki he Tamai Hēvaní (vakai, Mātiu 19:26) pea ʻi heʻeku tafoki kiate Ia ʻi he tui ʻo fakafou ʻi he ʻaukaí mo e lotú, te Ne lava ʻo ʻai ke malava ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ngali taʻemalavá ʻo fakafou ʻi he tui kia Kalaisí.

Hangē ko ia ʻoku tau ako ʻi he Hilamani 3:35, “Ka neongo iá naʻa nau faʻa ʻaukai mo lotu, pea nau fakaʻau ʻo mālohi ange ai pē ʻi honau loto-fakatōkilaló, mo tuʻu mālohi ai pē ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki hono fakafonu honau laumālié ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie.”

Naʻá ku fiemaʻu ke fakaloloto ʻeku falala ki he Tamai Hēvaní, fakafonu hoku lotó ʻaki ʻa e fiefia, mo fai ʻa e meʻa te u lavá ke fakamolū ʻa e loto ʻo kinautolu naʻe ʻikai ke nau poupouʻi aú. Ko ia naʻá ku ʻaukai mo lotua maʻu pē ha fakafiemālie mei he ongoʻi tuenoa ne u fehangahangai mo iá.

Ko Hono Fakaafeʻi ʻo e Ngaahi Maná

Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe liliu he taimi pē ko iá. Naʻe talamai kiate au naʻá ku fakatupu ha ngaahi pole ʻi homau fāmilí koeʻuhí ko ʻeku kau ki he Siasí. Naʻá ku ongoʻi tuenoa ʻaupito. Ka naʻá ku falala naʻe fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻeku ngaahi lotú pea ʻe hoko ʻeku ʻaukaí ke ʻomi ai ha ngaahi tāpuaki. Ne faifai peá u mātā ha mana—naʻe māmālie pē ʻa e fakavaivai ʻa e loto ʻo ʻeku ongomātuʻá ki he ongoongoleleí.

Naʻá ku ongoʻi foki ʻa e fakaivia ʻeku tui ki he Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻuí. Naʻe tokoni ʻeku tui mālohi angé ke u ʻiloʻi ʻa e founga ke fakafōtunga ai ki he niʻihi kehé ʻi he taimi naʻa nau taʻeʻofa aí pea mo e founga ke fakaloloto ai hoku vā fetuʻutaki mo hoku ngaahi ʻofaʻangá pea mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Hili haʻaku ʻaukai mo e lotu lahi, naʻá ku maʻu ʻa e talí ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e meʻa fakaofó, he naʻe iku ʻo papitaiso ʻeku ongomātuʻá kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāué, pea naʻe lava foki ke silaʻi au kiate kinaua ʻi he Temipale Manila Filipainí ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú.

ʻOku hokohoko atu ke ʻomi ʻe he ʻaukaí ha ngaahi mana ki heʻeku moʻuí ʻi he Sāpate ʻaukai kotoa pē. Ka ʻoku ou toe ʻaukai foki ʻi he taimi ʻoku taʻepau ai ʻa e moʻuí pea ʻoku ou fuʻu fiemaʻu ai ʻa e melino ʻa Kalaisí.

Hangē ko e meʻa ne akonaki mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI he taimi ʻo e fakamamahi lahí … ko e meʻa fakanatula taha ke tau faí ko e lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló—ko e ʻEiki Faifakamoʻuí—ke fakahaaʻi Hona mālohi fakaofó ke tāpuekina siʻi kakai ʻo e māmaní.”

Te u lava ʻo fakamoʻoni ʻi he loto-moʻoni ko e ʻaukaí ko ha founga fakaofo ia ʻe taha ke ui ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku hokohoko atu pē hono liliu ʻe he ʻaukaí ʻeku moʻuí mo ʻeku tuí. ʻOku ou fakatauange pē te ke lava ʻo mamata ki he ngaahi mana ʻe lava ke ʻomi ʻe he feilaulau ko ʻení ki hoʻo moʻuí.

Paaki