YA Fakauiké
ʻOmi ha Maama Ke U Lava ʻo Fononga Malu Ai ki he Taʻeʻiloá
Siulai 2024


Fakakomipiuta Pē

ʻOmi ha Maama Ke U Lava ʻo Fononga Malu Ai ki he Taʻeʻiloá

Mei ha lea ʻi ha tānaki tuʻunga naʻe fai ki he tamaiki ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí–Hauaiʻi ʻi he ʻaho 8 ʻo Tīsema 2023. Ke maʻu ʻa e kakato ʻo e leá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

Mahalo ʻoku taʻeʻiloa hoʻo ngaahi sitepu hoko ʻe faí. Ka ʻo kapau te ke “tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” ʻoku ou ʻiloʻi ʻe “lelei ange [ʻa ʻEne fakahinohinó] kiate koe ʻi he māmá pea malu ange ia ʻi ha founga ʻoku ʻiloa.”

ʻĪmisi
Pukepuke ʻe Sīsū Kalaisi ha maama mo tataki e halá

Ko e Fakahaofi ʻa ia Naʻe Molé, tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku fakafiefia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he feituʻu fakaʻofoʻofá ni pea ko ha lāngilangi ke lea atu kiate kimoutolu ʻi ha ʻaho mahuʻinga peheni ʻi hoʻomou moʻuí.

ʻI heʻeku teuteu ha ngaahi fakakaukau ke vahevahe mo kimoutolú, naʻe ʻikai ke u teitei laveʻiloa te u vahevahe ia ʻi he ʻaho ʻe ui ai au ko e mēmipa foʻou taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku mafatukituki kiate au ke u lea ʻaki ia. Naʻe maʻu ʻa e uiuiʻi ko ʻení ʻaneafi. Hangē ko ia ʻoku mou fakakaukau ki aí, naʻe ʻikai ke u mohe lelei ʻanepō. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he taimí ni, ʻi he founga fisifisimuʻa tahá, kuo teʻeki ai ke u teuteu ha lea ke fai ki he niʻihi kehé ʻe fenāpasi lelei mo ha momeniti ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe tataki au ʻe he ʻOtuá, ʻa Ia ʻokú Ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻe ʻikai foʻou kiate Ia ʻa e uiuiʻi ʻaneafí (ka ko ha fakaʻohovale lahi ia kiate au pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku nau ʻiloʻi lelei aú), ke u fai e ngaahi pōpoaki ko ʻení maʻamoutolu. Ka ʻoku toe hoko foki ia ko ha pōpoaki pē kiate au ʻi he momeniti ko ʻení. Pea te u fuʻu fiemaʻu lahi ia ʻi he ngaahi uike, māhina, kae pehē ki he ngaahi taʻu ka hoko maí.

Ko e hoko ko ha ʻAposetoló ko e hoko ia ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻe fiemaʻu ke u tupulaki ʻi he founga lelei kotoa pē ke u hoko ai ko e tamaioʻeiki ʻoku fiemaʻu ʻe he Fakamoʻuí ke u aʻusiá. ʻOku fakamamahi ʻa e mahino kiate au ʻa ʻeku taʻefeʻungá, vaivaí, mo e tōnounoú, ka ʻoku ou tui ki he faʻa kātaki ʻa ʻeku Tamaí, ko e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, pea mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fie vahevahe ha ngaahi lea ne hiki ʻe he punake ko Mine Luʻisa Hasikiní:

“Pea naʻá ku pehē ange ki he tangata naʻe tuʻu ʻi he matapā ki he kamataʻanga ʻo e taʻú: ʻʻOmi ha maama ke u lava ʻo fononga malu ai ki he taʻeʻiloá.’

Peá ne tali mai: ʻʻAlu atu ki he fakapoʻulí ʻo tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá. ʻE lelei ange ia kiate koe ʻi he māmá pea malu ange ʻi ha toe founga ʻoku ʻiloa.’

Ko ia naʻá ku ʻalu atu, pea ʻi heʻeku maʻu ʻa e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ne u fononga fiefia ki he poʻulí.

Pea naʻá Ne tataki au ki he ngaahi tafungofungá mo e mafoa ʻo e atá.”

Mahalo ʻoku taʻeʻiloa hoʻo ngaahi sitepu hoko ʻe faí—pea ko hono moʻoní, ʻe lahi ha ngaahi aʻusia pehē ʻi hoʻo moʻuí, ʻa ia he ʻikai ʻilo ai ha meʻa lahi ʻe hoko he kahaʻú. Ka ʻo kapau te ke “tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” ʻoku ou ʻiloʻi ʻe “lelei ange [ʻa ʻEne fakahinohinó] kiate koe ʻi he māmá pea malu ange ia ʻi ha founga ʻoku ʻiloa,” ʻo hangē ko ia ʻoku palōmesi mai ʻe he foʻi māú.

“Tuku Ho Nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá”

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “tuku ho nimá ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá”? Mahalo ʻoku ʻuhinga ia ke ngāue ʻaki ʻa e tui ʻa e uitou ʻo Salifatí, ʻa ia naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene kihiʻi meʻatokoni naʻe toé ke fafanga ʻaki e palōfita ko ʻIlaisiaá. Naʻá ne tuku hono nimá ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá mo ha falala lahi fau, pea naʻe ʻikai ʻosi ʻa e mahoaʻa ʻi he puhá mo e lolo ʻi he ipú ka naʻá Ne ʻoange ha meʻakai ke tauhi ʻaki ia mo hono fohá lolotonga ʻa e hongé (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17). Pe mahalo ʻoku kiʻi mahino ia ʻi he aʻusia ne fakatuotuai kae iku ʻo talangofua loto-fakatōkilalo ai ʻa Neamaní, ʻa e ʻeikitau naʻe maʻu ʻe he mahaki ko e kiliá, ʻi heʻene talangofua ki he palōfita ko ʻIlaisá peá ne kaukau tuʻo fitu ʻi he Vaitafe Soataní ke fakamoʻui iá (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 5). Mahalo te tau manatuʻi ʻa Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne tali ha fatongia mafatukituki mo liliu moʻui ʻaki ʻa e kupuʻi lea nounou kae kāfakafa ko e “Vakai, ko e kaunanga au ʻa e ʻEikí” (Luke 1:38).

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻuhinga ʻa e tuku ho nimá ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki ha feinga maʻu pē ke ofi ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ongoʻi ʻa e fiefia ʻo ʻena ʻofa haohaoá. ʻOku ʻuhinga ia ke tautapa ke mahino ʻokú na ʻiate kitautolu maʻu pē, ʻo ʻiloʻi ʻEna ʻaloʻofá ʻi heʻetau moʻuí, pea aʻusia ʻa e fiefia mo e houngaʻia ʻoku fakalotoa ʻe he faʻahinga takaua peheé. ʻOku ʻuhinga ia ke “fakakaukau fakasilesitiale,” ʻo sio ki muʻa ki he “mafoa ʻo e atá” ʻa ia ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá ki ai ʻi he faʻa kātakí, mo fakatukupaaʻi kitautolu ki he taumuʻa fakafiefia ko iá. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, kapau te tau fāifeinga ke tataki haohaoa kitautolu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko ha toe faʻahinga tākiekina kehe, ʻe fakaivia kitautolu ke tau fehangahangai mo e ngaahi meʻa taʻeʻiloa ʻo hotau kahaʻú ʻaki ʻa e tui mo e falala taʻeueʻia.

“Ko e Maʻu ʻa e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá”

ʻE founga fēfē leva haʻatau aʻu ki aí? ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá pea fononga “fiefia ki he poʻulí,” ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he foʻi māú? ʻOku fonu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he maama te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi hono “maʻu ʻa e Toʻukupu ʻo e ʻOtuá.”

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻui ʻofeiná, ko e maʻuʻanga Ia ʻo e maama fisifisimuʻa ʻi heʻetau moʻuí. Kuó Ne fakapapauʻi Tonu mai, “Ko au ko e maama ʻo māmaní: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12) Ko e maama ʻo e moʻuí! Ko Hono natulá ia. Ko e meʻa ia ʻokú Ne foaki mai kiate kitautolú. Koeʻuhí ko ʻEne māmá, te tau lava moʻoni ʻo fili ʻa e ʻamanaki leleí mo e fiefiá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matangi fakatupu puputuʻu ʻo e moʻuí. Kapau kuó ke ʻiloʻi ʻeni, te ke ʻiloʻi ʻa e mana ʻo ʻEne māmá ʻa ia ʻe lava ke ne fakafiemālieʻi ha faʻahinga faingataʻa pē.

ʻOku ʻuhinga hono ngāue ʻaonga ʻaki ʻa e maʻuʻanga tokoni ʻo e maama ko iá ʻi heʻetau moʻuí ki hono ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e fiefia ʻo e fakatomala fakaʻahó. Kuó ne ʻosi fakahā mai ko e “fakatomalá ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ia. Ko ha founga ia ʻoku ʻikai totonu ke ilifiaʻi. Ko ha meʻaʻofa ia ke tau maʻu ʻi he fiefia pea ke fakaʻaongaʻi—ʻo tali—ʻi he ʻaho takitaha ʻi heʻetau faifeinga ke hoko ʻo hangē ange ko hotau Fakamoʻuí.” ʻOku hoko ʻa e toutou tafoki ki he ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau mavahe ai mei he halá ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi haʻi ʻo e angahalá mo e mamahí ʻa ia ʻe fakamālohiʻi ai kitautolu ʻe he filí. Te tau lava ʻo ako ke fiefia lahi ʻi he faingamālie ke fakatomala fakaʻaho—pea aʻu pē ʻo toutou fakatomala—pea fakahoko ia ʻi he loto-fakafetaʻi moʻoní.

ʻOku hoko ʻa e folofolá ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ia ʻe taha ʻo e māmá ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe tohi ʻe he tangata tā valivali Hōlani ko Viniseni veni Koú ha tohi ki hono tokouá ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e founga ʻoku tohoakiʻi ai au ki he Tohi Tapú; ʻoku ou lau fakaʻaho ia, ka ʻoku ou loto ke u maʻuloto ia pea vakai ki he moʻuí ʻi he fakakaukau ʻo e kupuʻi lea ʻoku pehē, ʻKo hoʻo folofolá ko e tūhulu ia ki hoku vaʻé, mo e maama ki hoku halá.’” ʻI heʻeku vakai ki he fakaʻofoʻofa ʻo ʻene ʻū tā valivalí, tautefito ki heʻene fakahaaʻi ʻa e vilovilo ʻo e māmá, ʻoku ou fakakaukauloto ai naʻá ne fakafōtunga ʻi heʻene fakatātaá ʻa e māmaní ʻo fakafou ʻi he fakakaukau ko ia ʻo ʻene fakaʻamu ke vakai ki he moʻuí ʻo fakafou ʻi he maama ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻOku fakamaama mo fakafōtunga nai ʻe he ngaahi lea ʻo e folofolá ʻa e founga hoʻo vakai ki he māmaní? Mahalo kuó ke ʻosi fakatupulaki ʻa e tuʻunga ko ia ʻo e ʻofa ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá—mahalo pē ʻikai. Ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo ako fakataautaha ʻa e folofolá, ʻoku ou tapou atu ke hokohoko atu hoʻo fekumí mo e akó. ʻOku ʻikai teitei tōmui ke fakaava hotau lotó ki he folofolá pea tataki kitautolu ʻe honau māmá. ʻOku akoʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku tau pehē ʻoku ʻi he folofolá ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi kotoa pē koeʻuhí he ʻoku lava ke tataki kitautolu ʻe he folofolá ki he tali kotoa pē. Te nau (ʻa e ngaahi folofolá) fokotuʻu kitautolu ki ha tuʻunga te tau lava ai ʻo maʻu ha ueʻi fakalaumālie ke tali ha faʻahinga fehuʻi fakatokāteline pe fakataautaha pē, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakapatonu ʻa e fehuʻi ko iá ki he kaveinga ʻoku tau ako ʻi he folofolá. Ko ha foʻi moʻoni fakaʻeiʻeiki ia ʻoku ʻikai mahino ki ha niʻihi tokolahi.”

Hangē ko e hoko ʻa e temipalé ko ha maama kamo ʻi ha matangi mālohí, ʻoku hoko ia ko ha maʻuʻanga maama taʻeueʻia mo ha fakaʻilonga ʻo e malú. ʻOku ʻomi ʻe he tokāteline taʻefeliliuaki ʻo e moihū ʻi he temipalé ha tuʻunga ke tuʻu maʻu ai ʻi ha māmani moveuveu mo taʻepau. ʻOku fakakoloaʻi kitautolu ʻe he ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he temipalé ʻaki ʻa e mālohi, mālohi ʻo e ʻOtuá, pea fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e maama ʻo e ʻEikí. ʻOku tau mavahe mei he temipalé mo Hono huafá ʻiate kitautolu, ʻākilotoa kitautolu ʻe Hono nāunaú, pea tokangaʻi kitautolu ʻe Heʻene kau ʻāngeló.

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni “ʻoku liliu hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo taʻengata ʻi heʻetau fakahoko ha fuakava mo Iá. ʻOkú ne tāpuekina kitautolu ʻaki ha ʻofa mo e ʻaloʻofa lahi ange. ʻOku tokoni ki hotau tuʻunga totonú mo e founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusia e tuʻunga te tau lava ʻo aʻusiá.” Ko hono moʻoní, ko e fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ko iá ko hono “tuku [ia] ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá.” Kapau ʻoku ʻikai fakafonu koe ʻe he temipalé ʻaki ʻa e māmá mo e nongá, ʻoku ou fakalotolahiʻi koe ke ke toutou ʻalu maʻu pē. Fekumi ki he ʻOtuá ʻi Hono fale māʻoniʻoní. He “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24).

ʻOku moʻoni ʻa e folofola mahuʻinga ko iá ki he maama kotoa pē ʻo e ongoongoleleí. ʻI hoʻo “tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” ʻi hoʻo fekumi kia Kalaisí, ako fakamātoato ʻa e folofolá, mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻi he temipalé, ʻe tupulaki māmālie ʻa e maama “ʻo e mafoa ʻo e atá,” ʻo e “ʻaho haohaoa” ko iá. Ko e moʻoni te ke hoko ko ha konga ʻo e maama ko iá.

Ko ha Moʻui Ngāue Tokoni

Naʻe ʻiloa ʻa e foʻi maau naʻá ku lave ki ai he ʻaho ní ʻi he pōpoaki Faka-Kilisimasi ʻa Kingi Siaosi VI ʻo Pilitāniá. ʻI Tīsema 1939, naʻe lōmekina ʻa ʻIulope ʻe he fekeʻikeʻí, pea naʻe uesia ʻe he ngaahi nunuʻa ʻo e taú ha kakai ʻe laui miliona. Naʻe fakakaukau ʻa e kakaí ki ha taʻu foʻou ʻe hoko ai hano fakangatangata ʻo e meʻakai ʻe lava ke maʻu ʻe he kakaí, ʻikai ha maʻuʻanga ʻuhila, mo ha ʻohofi ʻe he ʻū vakapuna taú. Naʻe tokolahi ha niʻihi ne nau ʻosi tengihia ha ngaahi mole, pea naʻe hangē naʻe ʻikai ha fakatuʻamelie ki he kahaʻú ka ko e siva pē ʻo e ʻamanakí.

Naʻe tupu ʻi he tūkunga ko ʻení ʻa e tō e folofola ʻa Kingi Siaosi VI ki hono kakaí mo ne vahevahe ʻa e ngaahi lea ʻa Mine Luʻisa Hasikiní: “ʻAlu atu ki he fakapoʻulí pea tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá. ʻE lelei ange ia kiate koe ʻi he māmá pea malu ange ʻi ha founga ʻoku ʻiloa.” Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi folofola ʻa e tuʻí ha fakafiemālie, loto-toʻa, mo ha ongoʻi uouangataha fakafonua, ʻo fokotuʻu ai ha ongo fakalūkufua ki he laumālie ʻo e taú ʻa ia te ne tākiekina ʻa e ngaahi taʻu ka hoko maí. Naʻe pukepuke ʻe he kahaʻú ha faingataʻa lahi mo e taʻepauʻia ki he kakai ʻo ʻIulopé ʻi he 1939, pea ko hono moʻoní ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi pole mo ha ngaahi faingamālie ke tau tupulaki ʻi he kahaʻú. Ko e meʻa ʻoku talaʻofa mai kiate kitautolu ʻe he ongoongoleleí, kapau ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻaki e tuku hotau nimá ki Hono toʻukupú, ʻe tataki kitautolu ʻi he ngaahi sivi mo e faingataʻa ʻo e moʻuí pea ki Heʻene maama ʻoku tupulaki maʻu peé.

Naʻe tataki ʻe Kingi Siaosi VI hono kakaí ʻi he taha ʻo e ngaahi fekeʻikeʻi fakamamahi taha ʻi he hisitōliá. Naʻe hoko ʻene maaʻimoa ki hono fonuá ʻi ha feilaulau fakataautaha lahi—naʻá ne hoko ki he taloní taʻe te ne loto ki ai hili ia ha fakafisi hono taʻoketé mei he taloní. Naʻe ʻikai fakanatula pē kiate ia ʻa e tuʻunga fakatakimuʻá kae tautautefito ki he tō folofola ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakaí. Naʻe fakafou pē ʻi heʻene ngāue fuoloá, kau ai ʻene ikunaʻi ʻene lea tanenunenú, ʻa ʻene malava ke tokoniʻi lelei hono kakaí.

Ko e founga ke tataki e niʻihi kehé ʻi he founga naʻe tataki ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he founga ʻokú Ne finangalo ke tau tataki aí, ko hono tokoniʻi kinautolu. ʻOku faʻa fiemaʻu ha feilaulau mo ha tupulaki meiate kitautolu ki he ngāue tokoni ko iá. ʻE tokoni maʻu pē ʻa e faʻahinga tokoni peheé ke fakaleleiʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu, ke liliu hotau lotó mo fakafuo hotau ʻulungāngá ke hoko ʻo tatau ange mo hotau Faʻifaʻitakiʻanga ko Sīsū Kalaisí, ʻa e tamaioʻeiki maʻongoʻonga tahá.

ʻOku akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Ko e founga mahuʻinga taha kiate koe mo au ke aʻusia hotau ivi malavá ʻi heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeikí, ko hono ʻiloʻi hotau ʻEikí, ke fai Maʻana ʻa e meʻa te tau lavá, pea fiemālie pē ke tuku ʻa e toengá ki Hono toʻukupú. Tuku muʻa ke u ʻoatu ha sīpinga te mou fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú. ʻE faingataʻa ke mou fili pe ko e fē ʻi he ngaahi fiemaʻu ke foaki ha meʻatokoni mo ha maluʻanga ke feau e fiemaʻu ʻa e fāmilí, ke tokanga ki he tautapa ʻa e kau uitoú pe ko e kau paea ʻoku mou feohí, pea mo hono feau e ngaahi fiemaʻu ʻo e uiuiʻi kuó ke tali ʻi he Siasí. ʻI he taimi ʻe hoko ai iá, ʻe ʻahiʻahiʻi lahi ʻaupito koe ke ke lāunga, pea mahalo ʻe aʻu pē ʻo ke hanu.

“Kae manatuʻi ʻokú ke ngāue maʻa ha ʻEiki ʻoku ʻofa ʻiate koe, ʻokú Ne ʻafioʻi koe, pea ʻoku aoniu Hono mālohí. Kuo ʻikai ke Ne fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni ki hoʻo ngāué ka ko ha ngaahi faingamālie ke ke tupulaki ai. Te ke lava ʻo lotu kiate Ia ʻi he loto-falala ʻo fehuʻi, ʻKo e hā e meʻa hoko ʻokú Ke finangalo ke u faí?’ Kapau te ke fakafanongo ʻi he loto-fakatōkilalo mo e tui, te ke ongoʻi ha tali. Pea kapau te ke fakapotopoto mo failelei, te ke kamata ke fai ʻa e meʻa kuo fekau atu ʻe he ʻEikí. Pea te ke tuku ʻa e toengá ki Hono toʻukupú.”

ʻI hoʻo ʻalu atu “ki he taʻeʻiloá,” ʻo pīkitai ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni haohaoa ʻo e moʻoní mo e māmá, tuku ke hoko ho kaveingá ko e “ko hai te u lava ʻo tokoniʻí?” Manatuʻi kuo akonaki mai ʻa Kalaisi, “Ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko homou tauhi” (Mātiu 23:11). ʻI he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻikai fuatautau ʻa e lahí ʻaki hoʻo ngaahi lavameʻa fakatāutahá ka ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ʻoku tau fai ki Heʻene fānaú.

ʻOku Falala Atu Hoʻo Tamai Hēvaní kiate Koe

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo ʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻofá, ʻa ia ʻokú Ne fanongo ki hoʻo lotu kotoa pē; ki Hono ʻAlo moʻuí, ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí; pea mo e meʻaʻofa fakalelei taʻefakangatangata ʻo e Huhuʻi ʻo kitautolu kotoá. Kuo hoko hano fakafoki mai ʻo e ʻilo mo e moʻoni taʻengatá. ʻOku hokohoko atu ia ʻi he taimí ni pea ʻe hokohoko atu ai pē kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho nāunauʻia ko ia ʻe liuaki mai ai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻofaʻi kimoutolu takitaha ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mākupusi.

ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe tākiekina ʻa e kahaʻú ʻe ha kau tamaioʻeiki faivelenga hangē ko kimoutolú. Ko e ngaahi founga kehekehe ʻe fiha te ke “hiki hake [ai] ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5)? ʻOku ou falala ki hoʻomou malava ke tokoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Kae hiliō aí, ʻoku falala hoʻomou Tamai ʻi Hēvaní kiate kimoutolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi fakataautaha kimoutolu, pea ʻokú Ne fakamafao mai Hono toʻukupú ke tataki kimoutolu ki he “mafoa ʻo e atá.” ʻAlu atu, ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa, mo e fiefia, “tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” pea tuku ke Ne tataki koe ke ke “malu ki he taʻeʻiloá.”

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Minnie Louise Haskins, “God Knows,” 1908.

  2. Minnie Louise Haskins, “God Knows,” 1908.

  3. Russell M. Nelson, “Fakakaukau Fakasilesitiale!,” Liahona, Nōvema 2023, 117.

  4. Russell M. Nelson, “Meʻaʻofa ʻe Fā mei he Fakamoʻuí,” Liahona, Tīsema 2019, 15.

  5. Vincent van Gogh, Letter to Theo van Gogh, Mar. 1877.

  6. Dallin H. Oaks, “Studying the Scriptures” (Brigham Young University–Hawaii devotional address, Mar. 14, 1986), 18–21, Church History Library, Salt Lake City.

  7. Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 10.

  8. Henry B. Eyring, “Go Forth to Serve” (Brigham Young University commencement address, Apr. 25, 2002), 2, speeches.byu.edu.

Paaki