YA Fakauiké
Founga ʻe 3 ke Fakafenāpasi Hoʻo Moʻuí mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá
Siulai 2024


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Founga ʻe 3 ke Fakafenāpasi Hoʻo Moʻuí mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá

Te tau lava fēfē ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau faí?

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi ʻokú ne fua ha lami

Foki ki ʻApi, tā fakatātaaʻi ʻe Yongsung Kim

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, kuó u fifili ai:

“Ko e hā e finangalo ʻo e ʻOtuá ki heʻeku moʻuí?”

“ʻE founga fēfē haʻaku fakafenāpasi hoku lotó mo Hono finangaló?”

Kuó u fekumi ki ha ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení ʻi ha taimi lōloa—pea ʻoku ʻikai pē ke u tui kuó u ʻiloʻi ʻa e ngaahi tali ki aí. Ka kuó u ʻiloʻi ha foʻi moʻoni ʻe tolu ʻoku tokoni ke mahino kiate au ʻa e founga ke u fai ai ha ngaahi fili ʻi heʻeku moʻuí ʻi he founga ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u faí.

1. Tauhi ʻa e Laumālié ke ʻIate Koe

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e muimui ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau faí ko e fekumi mo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke folofola mai ʻa e Laumālié kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ka ko hotau fatongia ia ke moʻui taau mo ʻEne takauá pea ako e founga ʻokú Ne folofola mai ai kiate kitautolu fakatāutahá.

Kiate aú, ʻoku folofola mai ʻa e Laumālié ʻo fakafou ʻi heʻeku fakakaukaú, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻo ʻeku ngaahi ongó mo e fakahinohino ʻa e ʻOtuá.

Ko ha meʻa ʻe taha ʻoku ou saiʻia ke faí ko e fakalaulauloto pe ʻoku lelei nai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ou maʻú. Hangē ko e akonaki ʻa e palōfita ko Molonaí, “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leleí ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá” (Molonai 7:12). Kapau ʻoku talamai ʻe ha fakakaukau ke u fai ha meʻa lelei maʻa ha taha kehe, fakaafeʻi au ke u fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní, pe poupouʻi au ke u hoko ʻo tatau ange mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou ʻilo ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoní ia.

ʻOku ou feinga ʻi he ʻaho kotoa pē ke u tauhi maʻu pē mo e takaua ko ʻení, fakafanongo ki Heʻene ngaahi fakaafé, mo loto-fiemālie ke ngāueʻi kinautolu. ʻOku tokoni ʻeni ke u fakafenāpasi ʻeku moʻuí mo e Tamai Hēvaní.

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kāingalotu fuakava faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE makehe ʻi he taimí ni hoʻo ngaahi aʻusiá, pea ʻe tataki koe ʻe he Laumālié ʻi he founga lelei taha ʻe feʻunga mo hoʻo tuí pea mo hoʻo malava ko ia ke maʻu ha fakahā maʻau mo kinautolu ʻokú ke ʻofa ai mo tokoniʻí.”

2. Manatuʻi Ho Tuʻunga Fakalangí—pea Tokoniʻi e Niʻihi Kehé ke Nau Manatuʻi Honau Tuʻungá

ʻOku folofola ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke “ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé”—ko e fekau lahi ia hono uá (vakai, Mātiu 22:39). Te tau lava ʻo ongoʻi ha ʻofa mo ha manavaʻofa lahi ange kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ai hotau tuʻunga fakalangí.

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau vakai kiate kitautolu ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí—ko ʻEne fānau ʻofeina ʻoku ʻikai ha ngataʻanga hotau ivi malavá. Koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú, ʻokú Ne finangalo ai ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé mo tokoni ke fakamanatu kiate kinautolu honau tuʻunga totonú.

ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Kēliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻofa: “ʻE tohoakiʻi kitautolu ʻe he tuí, ngāué, mo e feilaulaú ke tau tupulaki ʻo ofi ange ki hotau Fakamoʻuí. Ko e lahi ange ʻa e loto-ʻofa, faivelenga, mo taʻe-siokita ʻetau ngāue mo e feilaulau ʻiate Iá, ko e lahi ange ia ʻa e kamata ke mahino kiate kitautolu ʻa e fakalelei manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisi kiate kitautolú.”

ʻOku ou tui kapau te tau vakai kiate kitautolu ʻo tatau mo e ʻafio mai ʻa e Tamaí kiate kitautolú, ʻe faingofua ange haʻatau lava ʻo vakai ki Heʻene tākiekina ʻetau moʻuí.

3. Falala ki Heʻene Taimí

Ko ha konga mahuʻinga ʻo hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa e ʻOtuá ko e falala ki Heʻene taimí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku ʻikai ke tau faʻa fie tatali ai Mahalo ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi tāpuaki, kau ai hono kumi ha hoa mali, maʻu ha paʻanga feʻunga ke fakatau ʻaki ha fale, kumi ha ngāue maʻuʻanga moʻui ʻoku totongi leleí, fakaakeake fakatuʻasino pe fakaeʻatamai, pe ko ha ngaahi meʻa kehekehe pē.

Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu aí. Ko hono moʻoní, ko e taimi ʻe niʻihi ʻe ongo ʻo hangē ʻoku tatau ʻa e moʻuí mo ʻetau hē fano holo pē ʻi ha toafá, ʻa ia kuo pakukā ai ʻa e ngaahi tāpuakí.

Ka neongo ia, ko e taimi ʻoku tau tatali ai ki he Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo vakai ki he talanoa ʻo e kakai Sēletí ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, ʻEta 2). ʻI heʻenau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke nau tuʻu ʻi he feituʻu maomaonganoá (vakai, veesi 7). Naʻá Ne finangalo ke hoko atu pē ʻenau fonongá. ʻI he founga tatau pē, ʻoku ʻikai finangalo ʻa e Tamaí ke tau tuʻu ʻi heʻetau ngaahi feituʻu maomaonganoá. ʻOkú Ne finangalo ke hokohoko atu pē ʻetau fakalakalaka ʻi he tuí kae ʻoua kuo tau aʻusia hotau ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

ʻOkú Ne finangalo ke u hokohoko atu ʻi he tuí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo tatali ʻi he faʻa kātaki kiate Ia.

Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi he ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga kuo pau ai ke tau kātekina ha ngaahi faingataʻá pe ko e ʻuhinga kuo pau ai ke tau tatali ki Heʻene taimí. Ko ha meʻa kuó u ako ko e meʻa kotoa pē, neongo pe ko e hā hono faingataʻá, ʻe lava ke ʻaonga maʻu pē ia kiate kitautolu kapau te tau ʻunu maʻu pē ke ofi ange ki he Tamai Hēvaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7).

ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke fai e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e Tamai Hēvaní, te tau lava ʻo maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ongoʻi ʻEne ʻofá ʻi he ʻaho kotoa pē. Kapau te tau falala ki he Tamai Hēvaní, ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi faingataʻá, te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻú. Kapau ʻokú ke foua ha meʻa faingataʻa, tūʻulutui ʻo fakataufolofola kiate Ia. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe fanongo atu ʻa e Tamai Hēvaní pea te Ne ʻoatu ʻa e fakafiemālie mo e fakahinohino ʻokú ke fiemaʻú.

Mahalo he ʻikai mole ho ngaahi faingataʻá hili hoʻo lotú, ka ʻe foaki atu ʻe he Tamaí ʻa e mālohi ke ke hoko atu—pea te Ne kau fakataha mo koe ʻi he hala ko iá.

Paaki