YA Fakauiké
Ko e Fili e Maama ʻo e Ongoongoleleí kae ʻIkai ko e Fakapoʻuli ʻo Māmaní
ʻAokosi 2024


“Ko Hono Fili e Maama ʻo e Ongoongoleleí kae ʻikai ko e Fakapoʻuli ʻo Māmaní,” Liahona, ʻAokosi 2024.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Fili ʻo e Maama ʻo e Ongoongoleleí kae ʻikai ko e Fakapoʻuli ʻo Māmaní

Naʻe fakamanatu mai ʻe ha aʻusia fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga naʻe mole meiate au koeʻuhí ko e ʻikai ke u fakamātoato ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
tangata lahi kei talavou ʻoku tangutu ʻi ha sofa ʻo lau folofola

Laʻitaá naʻe fakaʻaongaʻi ai ha taha mōtolo

Naʻá ku fuʻu kehe ʻaupito mei he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní.

Neongo naʻe fāʻeleʻi au ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻe ʻikai ke u teitei taukaveʻi fakamātoato ia. Naʻe ʻikai ke u fuʻu fakakaukauʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí kiate au.

Ko e taha au ʻo e kau mēmipa tokosiʻi ʻo e Siasí, ʻi Pulukālia. Ko e ʻaho kotoa pē, ʻoku ʻākilotoa au ʻe ha ngaahi ʻulungaanga mo ha ngaahi ivi tākiekina fakamāmani. ʻOku tokolahi ha kakai kei talavou ʻi heni ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha ʻulungaanga leleli pe ʻulungaanga mahuʻinga, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke ongo kaupōʻuli ʻa e māmaní.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ʻi hoku taʻu 17, naʻá ku loto-mafasia mo taumuʻa-valea. Naʻe ʻikai ke u feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa lelei pe fai ha ngaahi meʻa lelei. Naʻe talamai ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻá ne fakakau hoku hingoá ke u kau ʻi ha konifelenisi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi ha fonua ofi pē. Naʻe ʻikai ke u fie ʻalu, ka ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻá ne fiemaʻu ke u ʻalú, naʻá ku ʻalu taʻe-fie-ʻalu pē.

Naʻe fakaʻohovale hono hanga ʻe he ngaahi aʻusia fakalaumālie naʻá ku maʻu ʻi he konifelenisí ʻo liliu kakato ʻeku moʻuí.

Naʻá ku ʻilo moʻoni ʻi he KFT hono ʻuhinga ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí—ke u moʻui ʻo makehe mei māmani. Ko hono kotoa ʻo e kakai kei talavou faivelenga ko ʻení naʻe fehangahangai ia mo e ngaahi ivi tākiekina kovi naʻá ne faʻa ʻākilotoa aú. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻá ku mamata moʻoni ki he maama naʻe toʻo ʻe he kau ākonga ko ʻení. Naʻá ku ongoʻi mālohi ʻaupito ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa e Laumālié, ʻi heʻeku feohi mo e kakai leleí, ako ʻa e folofolá, ako lahi ange ki he ongoongoleleí, mo ʻiloʻi lelei ange ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

Fakahoko ʻo e Ngaahi Liliú

Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fiemaʻu ke liliu hoku ʻulungāngá pea kamata moʻoni ke mahino ʻa e meʻa ʻe lava ke ʻomai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki heʻeku moʻuí.

Hili ʻeku foki ki ʻapí, naʻe ʻikai ke u fiemaʻu ke mole ʻa e fehokotaki mo e Laumālié, ʻa ia naʻá ku ongoʻi ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisí, ko ia naʻá ku fokotuʻu leva ha taumuʻa ke u fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ki hoku fakavaʻe foʻou ʻi he ongoongoleleí ke mālohi pea ke u maʻu ʻa e Laumālié.

Naʻe kiʻi faingataʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi liliú ʻi he kamataʻangá. Naʻe pau ke tuku ʻeku feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha ivi tākiekina lelei kinautolu kiate au. Naʻá ku ngāue ke tukuange ha ngaahi tōʻonga kovi ʻe niʻihi. Naʻe kamata ke u loto moʻoni ʻaki ʻa e siasí. Naʻe tokoni hono fai ʻo e ngaahi fili ko ʻení ke fakafonu ʻeku moʻuí ʻaki ʻa e leleí. Ko e meʻa naʻe tokoni ke u fetuʻutaki maʻu pē mo e Laumālié ko hono tuku ha taimi ʻi he ʻaho takitaha ke ako ʻa e folofolá, ʻo tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná.

Fakamanatu ʻa e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi akonaki ʻi he folofolá ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi heʻeku moʻuí. Ko e taimi ʻoku ou ongoʻi taʻelata ai ʻi heʻeku tuí, tautautefito ʻi he fuʻu tokosiʻi ʻa e kāingalotu ʻi Pulukāliá, ʻoku ou tuku ʻa e ngaahi moʻoni ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ke ne fakaloloto ange ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí.

Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi veesi manakó ko e Molonai 10:32: “Haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou ivi, ʻatamai, mo e mālohi kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí.”

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi folofola hangē ko ʻení ʻa e maama ʻoku foaki ʻe he ongoongoleleí pea mo pukepuke au ke u kei mālohi ʻi he taimi ʻoku ou tofanga ai ʻi ha taimi faingataʻá. ʻOku fakamālohia maʻu pē ʻe he folofolá hoku fakavaʻe ʻo e tuí.

Ko e taimi ní, ʻoku ou teuteu ke ngāue fakafaifekau, pea ʻoku ou kei fehangahangai pē mo ha ngaahi meʻa taʻeʻiloa mo ha ngaahi faingataʻa (hangē ko hono toki ʻilo kimuí ni ʻoku maʻu au ʻe he faʻahinga suka fika 1). Ka ʻoku tokoni hono fakamuʻomuʻa ʻo e ngaahi tōʻonga moʻui fakalaumālié ke u ongoʻi lahi ange ai e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

Naʻe fakamanatu mai kimuí ni ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “fakakaukau fakasilesitialé ʻoku ʻuhinga ia ke fakakaukau fakalaumālie.”

ʻOku tokoniʻi moʻoni au ʻe he feinga ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne pukepuke ʻa e Laumālié ʻiate aú ke u fakakaukau fakasilesitiale—ke u fakakaukau fakalaumālie. Kuó u ongoʻi hangē ʻoku ou tatau ange mo Kalaisi, ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa naʻá Ne mei fakahokó. ʻOku tokoni ʻeku pukepuke ʻa e Laumālié ke u maʻu ha ʻamanaki lelei pea mo manatuʻi ʻa e ngaahi tāpuaki kuo tokonaki ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu kotoa ʻoku fili ke muimui ʻiate Iá.

Pīkitai ki he Māmá

ʻE lava ke faingataʻa ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻa e moʻui ʻi ha māmani angahalaʻia ʻoku kaupōʻuli. Ka ʻokú ne toe tokoniʻi foki au ke u ʻiloʻi lelei ange ʻa e ngingila, māfana, pea mo e maama ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe taʻu lahi ʻa e ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e tāpuaki fakaofo ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻe lava ke taki kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ki aí, koeʻuhí he ko e taimí ni, ʻoku ou pīkitai ki he maama mo e fiefia ʻo e ongoongoleleí ʻo laka ange ʻi ha toe taimi.

ʻOku ou fakamoʻoni kapau te ke falala ki he ʻEikí mo ako fakaʻaho ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe faingofua ange hoʻo moʻuí. Te ke kamata ke mamata ki he ngaahi tāpuaki ʻoku foaki fakaʻaho mai ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá, pea te ke fakatokangaʻi ʻa e tuʻunga te ke lava ʻo aʻusia ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha ʻaʻana ʻa e fakamatalá ʻi Vāna (Varna, ʻi Pulukālia.

Paaki