YA Fakauiké
Fefaʻuhi mo e Ako Folofolá? Tokanga Taha ki he Founga Hoʻo Laukongá
ʻAokosi 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Fefaʻuhi mo e Ako Folofolá? Tokanga Taha ki he Founga Hoʻo Laukongá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne fai ʻa e fakamatalá ʻi Kisumu, Keniā.

ʻI he taimi pē naʻá ku mātuʻaki tokanga taha ai ki heʻeku ako folofolá, naʻá ku lava ʻo toe maʻu ha ongoʻi nonga.

ʻĪmisi
ko ha tā fakatātā ʻo ha tokotaha ʻokú ne lau ha tohi

Naʻá ku ʻiloʻi ʻe poleʻi au ʻi heʻeku foki ki hoku kolo tupuʻangá hili ʻeku ngāue fakafaifekaú. Te ne siviʻi ʻeku loto-vilitakí mo e holi ke hokohoko atu hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ka koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia naʻá ku maʻu ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ʻiloʻi foki ʻe tāpuekina au kapau te u fakamuʻomuʻa ʻa e mālohi mo e maluʻi ʻe lava ke ʻomi ʻe he ako folofola fakaʻahó.

Ko ia, kimuʻa peá u foki ki ʻapí, naʻá ku fakakaukau ke ʻai ʻeku taumuʻa ako folofola fakaʻahó.

ʻI heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku lava ʻo ako fakaʻaho ʻeku folofolá. Naʻe tāpuekina ʻeku moʻuí ʻe he taimi makehe ko ʻeni mo e Tamai Hēvaní mo fakaloloto ange ʻeku ʻofa ki he folofolá.

Ka ʻi heʻeku foki ki ʻapí pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí, naʻe kamata ke femoʻuekina ʻa e moʻuí. Naʻá ku kamata ha ngaahi kalasi ʻi he BYU–Pathway Worldwide, naʻá ku ngāue ʻovataimi, pea naʻe tohoakiʻi maʻu pē ʻeku tokangá.

Naʻe ʻi hoku vā mo e folofolá ʻeku telefoní mo ʻeku moʻui femoʻuekiná. Naʻá ku ongoʻi ha holisi ʻoku ʻalu hake ʻi hoku vā mo e Tamai Hēvaní. Naʻe toki lava pē ʻi heʻeku mātuʻaki tokanga taha ki heʻeku ako folofolá ke u holoki hifo ʻa e holisí peá u feinga foki ki hoku Fakamoʻuí.

Fekumi Fakamātoató mo e Laukonga Noaʻia Peé

Naʻá ku lau ʻa e folofolá ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻi he poʻulí pea ʻi he pongipongí ʻi he maʻu haku taimí. Ka naʻa mo e taimi naʻá ku lau ai ʻi he ngaahi taimi pehení, naʻe tohoakiʻi maʻu pē ʻe heʻeku telefoní ʻeku tokangá. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻeku akó, naʻe ʻikai ke u lava ʻo manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ku laú.

ʻI ha taha ʻo ʻeku ngaahi kalasi BYU–Pathway, naʻa mau ako ai ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimí. Naʻe kole mai ke mau vakaiʻi ʻemau ngaahi taumuʻa ki he taʻú pea kumi ha founga ke tauhi maʻu pē hono fakahoko kinautolú. Lolotonga ʻa e ngāue ko ʻení, naʻá ku fehangahangai ai mo e holisi naʻá ku langa ʻaki ʻeku ngaahi tōʻonga moʻuí. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e tuʻunga ʻi heʻeku taumuʻa ke ako fakaʻaho ʻa e folofolá.

Ko ia naʻá ku lotua maʻu pē ʻa e founga te u lava ai ʻo fakafenāpasi ʻeku taumuʻa totonú pea hoko ko ha ākonga faivelenga ange ʻo Sīsū Kalaisi.

Naʻá ku fakatokangaʻi leva ko ʻeku palopalemá ʻa e founga ʻo ʻeku ako ʻa e folofolá.

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Melili J. Peitimani ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne akonaki ʻo pehē: “ʻOku fiemaʻu ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha fakamoʻoni ki he folofola ʻa e ʻEikí kae lava ke nau haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia. ʻOku ʻi ai ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau foʻi koeʻuhí ko e ʻikai ke nau fakaava ʻa e ngaahi tohí, ko e niʻihi koeʻuhí ko ʻenau lau noaʻia peé. Hangē ko ia ʻoku ʻamanaki ki ai ha tahá, ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he fekumi faivelengá pe ʻfakalaulauloto ki he ngaahi folofoláʼ mo e lau noaʻia peé.”

ʻI he taimi ʻoku ou fakaava ai ʻa e folofolá mo ha holi ke fakalaulauloto mo ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻi lotó, ʻoku ou fakafoʻou ʻeku tuʻunga mahino ki he ongoongoleleí mo ongoʻi ofi ange ki hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ongoʻi mālohi ange ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea ʻi heʻeku ongoʻi ʻení, ʻoku faingofua ange ai ʻeku tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako taha aí ko e Filipai 4:13, ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai “ʻoku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne [fakamālohia] aú.”

ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku mālohi ange ʻa e nofoʻia ʻa e Laumālié ʻi heʻeku moʻuí ʻi he taimi ʻoku ou fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi tōʻonga fakalaumālié mo manatuʻi te u lava moʻoni ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.

Ko Hono Fokotuʻu ha Taimi Maʻaná

ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi veiveiua ai ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku ou manatuʻi ko Sīsū Kalaisi hoku Huhuʻí mo hoku faifakahinohinó. ʻI Heʻene hoko ko hotau faifakahinohinó, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau fakalakalaká pea te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ha faʻahinga meʻa pē. ʻOku ou ʻiloʻi kuo fai ʻeni ʻe he Fakamoʻuí mo ha ngaahi meʻa lahi ange maʻaku. Te u lava ʻo hoko ʻo hangē ange ko Iá ʻi Heʻene tokoní.

ʻOku ou maʻu ha ngaahi moʻoni hangē ko ʻení ʻi he ngaahi lea ʻo e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē! ʻI heʻeku maʻu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻoku ou ʻilo ai ʻa Sīsū Kalaisi.

Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ʻafioʻi mo ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻEikí. Ko Ia homou Fakamoʻuí mo homou Huhuʻí. Ko Ia ʻokú Ne taki mo fakahinohino Hono Siasí. Te Ne taki mo fakahinohino kimoutolu ʻi homou moʻui fakafoʻituituí ʻo kapau te mou fokotuʻu ha taimi Moʻona ʻi homou moʻuí—ʻi he ʻaho kotoa pē.”

Talu mei heʻeku fakafoʻou ʻeku taumuʻa ke ako ʻa e ngaahi folofolá ʻi he ʻaho takitaha (mo fakalaulauloto moʻoni ki aí), kuó u lava ai ʻo fakahoungaʻi ʻa e mālohi mo e maluʻi ʻoku nau ʻomi kiate aú. ʻI he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí ke fakamālohia kitautolu, tautautefito ʻi he ngaahi folofolá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e nonga moʻoní. ʻOku ʻikai maʻu ʻa e melino moʻoní mei he sio ki he niʻihi kehé—neongo kapau ʻoku hangē ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē te ke fiemaʻú.

Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi ʻa e talí

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Merrill J. Bateman, “Coming unto Christ by Searching the Scriptures,” Ensign, Nov. 1992, 27.

  2. Vakai, Neal A. Maxwell, “Jesus, the Perfect Mentor,” Ensign, Feb. 2001, 8–17.

  3. Russell M. Nelson, “Fokotuʻu ha Taimi moʻó e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2021, 121.

Paaki