Liahona
Ko e Hā Mo Ha Toe Meʻa Te U Lava ʻo Ako mei he Tohi ʻa Molomoná? Lahi ʻAupito!
Sānuali 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Hā Mo Ha Toe Meʻa Te U Lava ʻo Ako mei he Tohi ʻa Molomoná? Lahi ʻAupito!

Naʻá ku fakakaukau ne u ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná—ka naʻe toki mahino kiate au naʻe ʻikai.

ʻĪmisi
Tā fakatātā ʻo hono langa ha ngaahi sitepu ʻi ʻolunga ʻi ha Tohi ʻa Molomona

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Kenitakí, naʻá ku akoʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha kakai tokolahi. Naʻá ku mamata ki ha kakai ʻoku nau fakafisingaʻi ia pea tali kakato ia ʻe ha kakai ʻe niʻihi.

Naʻe ʻi ai foki haʻaku aʻusia liliu moʻui mei he tohí ni.

Koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku ʻiloʻi ai ko Sīsū Kalaisi, “ʻa e ʻEiki Māfimafí” (Mōsaia 3:5). Naʻá ku ako ki Heʻene feilaulau taʻengata maʻakú, ʻa e mālohi taʻe-fakangatangata ʻo ʻEne ʻaloʻofá, pea mo ʻEne ʻofa taʻe-fakangatangata mo e Tamaí kiate kitautolu hono kotoa.

ʻI heʻeku foki ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fakakaukau kuó u ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke u ʻilo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke u teitei fakahā leʻolahi ia—ka ʻi heʻeku toe manatu ki aí, naʻe tākiekina ʻe he faʻahinga tōʻonga ko ʻení ʻa e anga ʻeku lau ʻa e folofolá ʻi he hili ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Kae ʻikai ʻi ha founga lelei.

Mei he Fakamoʻoni Mālohí ki he Fakafiefiemālié

ʻI heʻeku ako ʻa e folofolá, naʻá ku faʻa toutou foki ki he ngaahi potufolofola naʻá ku maheni mo iá—ko e ʻuhinga lahi tahá pē ke u manatuʻi mo fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku ako kimuʻá. Naʻá ku feinga moʻoni ke hokohoko atu ʻeku fakalaulauloto ki he folofolá ke ako ha meʻa foʻou, ka naʻe ʻikai pē ke u teitei ongoʻi ʻoku ou ʻilo ha meʻa foʻou. Naʻe kamata ke hōloa ʻa e loto-vēkeveke naʻá ku maʻu ki he Tohi ʻa Molomoná.

Hili ha taimi siʻi mei heʻeku foki ki ʻapí, naʻá ku kamata ngāue ʻi ha ngāue foʻou, pea holo leva ʻeku taimi ako folofolá mei he houa ʻe taha ʻi he ngāue fakafaifekaú ki he miniti pē ʻe 30. Naʻe uiuiʻi foki au ki ha fatongia, pea naʻe holo hifo mei he miniti ʻe 30 ki ha miniti pē ʻe 15. Hili iá, naʻá ku hoko ko ha ʻetivaisa ʻi he KFT ʻi he faʻahitaʻu māfaná. Pea naʻá ku fakaʻaongaʻi ʻa e konga lahi taha ʻo hoku taimi akó ke toe vakaiʻi ha ngaahi veesi ʻe niʻihi naʻá ku toutou vahevahe mo e toʻu tupú ʻi he uike ki he uike.

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe finangalo lelei ʻa e Tamai Hēvaní ki ha faʻahinga taimi pē naʻá ku fakaʻaongaʻi ke ako ai ʻEne folofolá. Ka ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻoku ou muimui ki he fakaafe ʻa Nīfai ke “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3). Naʻá ku fakalotoʻi pē au ʻoku ʻikai ha toe meʻa foʻou ia ke ako. Naʻá ku kiʻi ʻahiʻahiʻi pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná, kae ʻikai ke u keinanga ʻi ai.

Naʻe hoko atu ʻa e tōʻonga fakafiefiemālie ko ʻení ʻi heʻeku fuofua semesitā ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ʻa ia ne u lolotonga toʻo ai ha kalasi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he ʻuluaki ʻahó, naʻe tuʻu hake ʻeku palōfesá ʻi muʻa ʻi homau loki akó. Naʻá ne sio fakamamaʻu mai ʻaki ha fofonga fakakaumeʻa peá ne pehē mai, “Ko ʻeku taumuʻa ʻi he kalasí ni ke fakamahino atu kiate kimoutolu ʻoku ʻikai haʻamou teitei ʻilo ʻe taha ki he Tohi ʻa Molomoná—.”

Naʻá ku mālieʻia ʻi he meʻá ni, ka naʻe hangē pē ia ko e fanga kiʻi lea nounou ʻoku lea ʻaki ʻe he kau palōfesá ke tohoakiʻi ʻete tokangá ka ʻoku ʻikai ko ha palōmesi moʻoni ia.

Ko e meʻamālié, naʻá ku mātuʻaki hala ʻaupito.

Ko Ha Vakai ʻOku Foʻou

Naʻe vahe mai ʻe heʻeku palōfesá ke mau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko ha konga ia ʻo e kalasí. Naʻe ʻikai ko e fakaava pē ʻo lau vave ʻa e ngaahi foʻi leá pe sio taimi nounou pē ki ha foʻi vahe ke fakamanatu ʻa e foʻi talanoa tatau pē kuo tā tuʻo lahi ʻemau toutou laú.

Naʻá ne fiemaʻu ke mau lau moʻoni ia.

Hangē ko ʻení, naʻá ne akoʻi mai ʻa e founga naʻe ʻikai ke fakakau ai ʻi he ʻuluaki tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakaʻilonga leá—pea naʻá ne ʻai ke mau tānaki ʻa e fakaʻilonga leá ki ha potufolofola lōloa mo fakatupu puputuʻu mei he ʻAlamā 13 ke akoʻi kiate kimautolu ʻa e faikehekehe ʻe lava ke hoko ʻi hono fakahū ʻa e komá mo e pilioté. Naʻá ne fekau ke mau lau ha foʻi veesi ʻe taha mo mau sio ki ha tikisinale Uepisitā mei he 1828, ʻo kumi ʻa e ngaahi foʻi lea mahuʻinga naʻe kehe ʻaupito hono ʻuhingá mei he meʻa naʻá ku ʻuluaki fakakaukau ki aí.

Naʻe poleʻi ʻe he kalasí ha konga lahi ʻo ʻeku ngaahi fakamahamahalo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko ʻení, naʻe ʻikai ʻaupito ke u fakatokangaʻi naʻe tohi ʻe Nīfai ʻa e 1 Nīfaí hili ha ngaahi taʻu mei heʻene fononga mo hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá (vakai, 1 Nīfai 9:1–5; 2 Nīfai 5:28–31).

Naʻá ku toe ʻiloʻi foki ai ʻa e lahi ʻo e ngaahi tōnounou ʻo e anga fakafonua ʻo e kau Nīfaí ʻoku faitatau mo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo hotau anga fakafonuá ʻi he ʻaho ní.

Naʻe mahino kiate au ʻa e ngaahi pōpoaki tokanga mo fakamātoato ko ia naʻe fakatōkakano ʻe Molomona, Molonai mo e niʻihi kehé maʻatautolú—pea mo ʻenau mātuʻaki hohaʻa ke ʻoua naʻa tau fihia ʻi he taʻe-tuí mo e veiveiua ʻo e māmaní.

Kuo fakamoʻoni ‘a Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. ʻOkú ne akoʻi mai ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOkú ne tānaki mai mo fakamaʻalaʻala ʻa e ngaahi moʻoni ʻmahinongofua mo mahuʻinga’ [vakai, 1 Nīfai 13:29–33] naʻe mole ʻi he ngaahi senituli ʻo taimí, mo hono toutou liliu ʻo e Tohi Tapú.

“ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e mahino kakato mo taupotu taha ki he Fakalelei ʻa Kalaisí, he ʻikai ke toe maʻu ia mei ha feituʻu kehe.”1

Naʻe kamata ke liliu kotoa ʻeku fakakaukau mo e fakamoʻoni ki he tohí ni ʻi heʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni ko ʻení.

ʻOku ʻI Ai Maʻu Pē ha Meʻa Lahi Ange ke Ako

ʻI heʻeku keinanga moʻoni ʻi hono ngaahi leá, ne u ʻilo ai ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e tuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí—ʻo ʻikai ʻi he fakatokāteliné pē, ka ʻi he fakatāutahá mo e ʻilo kānokató. ʻOku fakamoʻoni ʻa e peesi kotoa pē ʻo e tohí ki Hono huafá. Ko ha lekooti tuʻuloa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e founga kuo teʻeki ngalo ai ʻiate Ia ʻa Hono kakai ʻo e fuakavá pea he ʻikai ke teitei ngalo ʻiate Ia.

Naʻe akoʻi mai foki ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku hoko ha meʻa mālohi he taimi ʻoku fekumi ai ha kiʻi tamasiʻi ke ʻilo lahi ange kiate Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻe toe mālohi mo mahino ange ai e ngaahi moʻoni ko iá ka ko e Tohi ʻa Molomoná.”2

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi kotoa ʻa e ngaahi tali ki he moʻuí. Ka kuo toki mahino kiate au naʻe ʻikai ke u ako ʻe au ʻa e meʻa kotoa pē naʻe totonu ke u ʻilo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná mei heʻeku ngāue fakafaifekaú—ʻoku ʻi ai maʻu pē ha meʻa lahi ange ke ako pea mo tānaki ki heʻetau tuí.

ʻE malava ke hoko ʻetau ngaahi femoʻuekiná ke faingofua ai haʻatau fakafiefiemālie ʻi heʻetau ako folofolá. ʻE lava ke tau mahalo ʻo pehē kuo tau ʻosi ako ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ke tau ʻiló. Ka kuó u ʻiloʻi ʻoku lava ke hokohoko atu hono ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha meʻa lahi ange kiate kitautolu. Kapau ʻokú ke loto ke toe fakafoʻou hoʻo fakakaukau ki he folofolá, ʻai ke muʻomuʻa ʻa hono ako iá. ʻI hono fakaʻatā ho lotó mo e fakakaukaú ke fakaloloto hoʻo ului kia Sīsū Kalaisí mo fakalahi hoʻo ʻiló, ʻe tokoni moʻoni ia ki hoʻo “keinanga” ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo hoko ia kiate au.

Paaki