Ol Wol Divosen
Tijing blong Jisas Oli Stamba blong Yumi


Tijing blong Jisas Oli Stamba blong Yumi

JES Divosen blong Ol Yang Adalt • 2 Novemba 2014 • Ogden Tabenakol, Ogden, Yuta

I gud tumas blong Sista Holstrom mo mi blong stap wetem yufala tedei. Taem mitufala i stap luk fes blong yufala we mitufala i save luk, mifala i gat visen long ol yang adalt raon long wol, olgeta we oli singgel mo olgeta we oli mared, we oli tekpat long brodkas ia. Mitufala i gat janis blong travel plante raon long Jos. Mitufala i mitim plante long yufala, mo plante olsem yufala. Mitufala i mitim ol yang adalt we oli lus, mo olgeta we oli faenem olgeta—o i moa stret blong talem olgeta we oli faenem olgetawan. Mitufala i mitim olgeta blong nara jos, we oli jes baptaes, mo olgeta we oli kamaot long famle we plante jeneresen i stap long Jos. Mitufala i testifae se evriwan oli ol pikinini blong God mo oli gat ful janis blong kasem evri blesing blong taem we i no save finis.

Long bihaf blong lidasip blong Jos, mi glad tumas blong talem: “!Mifala i lavem yufala!” Taem mi stap lukgud ol profet mo ol aposol, mo kam blong save gud olgeta, mi save talem wetem ful tras se oli kea bigwan long ol yang adalt blong Jos. Yufala i blong taem naoia mo fiuja. !Mifala i nidim yufala!

Miting ia, i stap hapen long Ogden Tabenakol, wan naesfala ples we oli riperem we i stap long saed blong bigfala Ogden Yuta Tempol. Tempol ia, mo tabenakol ia, Presiden Tomas S. Monson nao i dediketem bakegen sikis wik i pas. Tempol ia, i wan long ol 143 tempol we i open i stap naoia long Jos mo oli stap raon long wol. Blong talem smol se mi olfala olsem wanem, o i moa stret blong talem, olsem wanem Lod i stap muvum wok blong Hem i go hariap: taem mi bon, i gat eit tempol nomo.

Bae mi yusum tempol olsem wan tokhaed, mo bae mi tokbaot ol fandesen. Wetem plan mo bilding blong evri tempol, fulap wok i stap hapen long wanem man i no save luk isi taem tempol i finis—hem i fandesen. Eksampol. Hemia wan droing blong wan artis blong Filadelfia Pensilvania Tempol we oli stap bildim naoia. Taem bae i finis, naesfala bilding ia bae i 25 mita tol, hemia kasem ruf, mo 60 mita tol hemia kasem top blong enjel Moronae. Olsem we yu save luk, !bae i naes tumas! Be nomata i bigwan hamas, bae i fesem ol strong win mo bigfala wota. Ol strong weta ia, sapos oli no jekem gud, bae i save prapa save spolem gud naesfala bilding ia.

From oli save se ol paoa ia bae oli save spolem gud tempol, ol enjinia oli mekem plan mo man blong bildim i digim wan hol we i 10 mita dip andanit long ful fandesen blong tempol. Hol ia, oli digim insaed long granit ston blong Pensilvania blong mekem se fandesen ia we bae oli bild antap long hem i no muvmuv. Simen andanit graon mo fandesen, oli fasem long granit ston ia wetem ol ston angka we i save fesem strong win wetem ren, mo wota andanit graon. Ol angka ia, oli drilim i go daon long 15 kasem 53 mita insaed long granit ston mo oli taetem long 113 ton long wan skwea mita. Ol angka ia oli spesem olgeta long 4 mita haf long tufala saed.

Mi givim plante ditel infomesen blong tijim poen ia: Hemia i no olsem wan nomol bilding (we plante taem i blong sot taem). Taem yumi bildim laef blong yumi we i no gat en (mo yumi hop se bae i no save finis), samtaem, yumi no tingting hevi blong mekem plan mo bildim fandesen blong yumi. Long en, yumi save fesem eni kaen samting, mo ol denja fos oli kakae yumi.

Yumi laef long wan wol we tingting i fasfas—sapos yumi letem, i save mekem yumi fogetem huia stret yumi. Presiden Tomas S. Monson i talem:

“Laef long wol ia i wan taem blong tes, wan taem blong pruvum se yumi klin inaf blong gobak stap wetem Papa blong yumi long Heven. Blong gat tes, i blong yumi mas fesem ol jalenj, mo ol hadtaem. Ol samting ia oli save brekem daon yumi, mo skin blong sol blong yumi i save brok open mo brokbrok long pisis—hemia, sapos fandesen blong fet, testemoni blong yumi long trutok i no angka strong insaed long yumi.

“Yumi save dipen long fet mo testemoni blong ol narawan blong sot taem nomo. Long en, yumi mas gat strong fandesen we i dip i stap, o bae yumi no save stanap agensem ol strong win blong laef we bae oli kam.”1

Jisas Kraes i tokbaot hemia long wei ia taem i tokbaot wan we i harem mo i folem Hem:

“Hem i olsem man we i wantem wokem haos blong hem, nao hem i digim hol blong fandesen i go daon i kasem ston, we i save holem haos i strong. Mo hem i stanemap haos blong hem long ples ya. Mo biaen taem wota i stap ron bigwan, i kam digim haos ia be i no save muvum, from we man ia i wokem haos ia strong gud.

“Be man we i harem ol tok blong mi, be i no mekem ol samting we mi mi talem, hem i olsem wan man we i wokem haos blong hem long graon nomo, mo hem i no planem ol pos i go daon gud. Nao taem wota i ron bigwan, i digim haos ia wantaem nomo i tekemaot. Mo taem has ia i foldaon hem i nogud olgeta” (Luk 6:48–49).

Jisas Kraes i ston ia we yumi mas bildim fandesen blong yumi antap long hem. Lod i tokbaot Hemwan olsem “ston blong Isrel” mo i talem se man we i bildim hemwan antap long ston ia bae i neva foldaon (luk longD&C 50:44).

“!Bambae mi mi presem nem blong Hae God!” Moses i talem. “Hae God i strong we i strong … Hem i stap mekem ol samting we i stret” (Dutronome 32:3–4). Deved i talem “ Hae God i gudfala ples blong haed blong mi, … I wan strong sef ples blong mi, …i olsem sil we i stap blokem mi, …[i olsem hae taoa blong mi” (Seken Samuel 22:2–3) Lod i talem long Inok se Hem, Hem i Mesaea, King blong Saeon, Ston blong Heven (luk long Moses 7:53). Nifae i presem Lod olsem “ston we bae i sevem [hem]” mo “ston blong stret fasin blong mi” (Seken Nifae 4:30, 35). Aesea i talem se Lod i wan ston we oli testem, wan kona ston we i strong, wan fandesen we i strong i no save muv (luk longAesea 28:16). Pol i tokbaot ol aposol mo ol profet olsem fandesen blong Jos wetem Jisas Kraes Hemwan i stap olsem jif kona ston (Efesas 2:20).2

Hemia i no niu doktrin. Long eni kaen wei, yumi evriwan i andastanem. Papa mo mama i tijim, Praemeri, Yang Woman mo Aronik Prishud klas mo kworom, long seminari, institiut, fultaem misinari i tijim, ol fren mo ol lokol Jos lida, ol skripja, mo ol profet mo ol aposol we oli stap laef oli tijim. Afta, ?from wanem i had tumas long plante long yumi blong laef folem?

Blong talem long simpol wei, i nid blong i kamaot long maen blong yumi mo go insaed long hat mo insaed long sol blong yumi. I nid blong i moa bitim wanem we yumi tingting, o iven wanem we yumi filim—i mas kam huia o fasin blong yumi. Wanem i joenem yumi wetem God, Papa blong yumi, plan we i no save finis blong Hem, mo Jisas Kraes, Pikinini blong Hem mo Ston blong yumi, i nid blong i mas angka strong blong i kam konaston blong fandesen blong yumi tru. Nao aedentiti blong yumi, faswan, i kam olsem hemia blong wan we i no save finis—wan boe o gel blong God—wan we i glad blong kasem ol blesing blong Atonmen blong Jisas Kraes. Ol nara stret mo gud aedentiti, oli save bildimap olgeta antap long fandesen ia from se bae yumi save wijwan oli no save finis mo wijwan oli blong wol ia, mo olsem wanem blong putum olgeta oli kam faswan. Mo ol nara aedentiti mo praktis blong olgeta (sam we wol i karem antap tumas), bae yumi jusum blong sakem i go.

Mi lavem naes singsing ia “Tijing blong Jisas oli Stamba blong Yumi.” Mi laekem (mo i no wan sapraes) i taem Mormon Tabenakol Kwaea i singsing long hem. Taem mi sidaon long fored blong kwaea long taem blong jeneral konfrens mo filim paoa blong bigfala piano mo ol voes, mo miusik mo ol toktok blong singsing, i mekem mi wantem stanap mo joenem olgeta. Be mi save se bae oli pusumaot mi aot long Konfrens Senta, mekem se mi holemtaet mi. Lisin long naesfala hym ia we oli singsing fo wik i pas long Sandei moning sesen blong jeneral konfrens. Lisin gud long toktok; speseli lisin long olgeta toktok blong las ves. Hem i ves seven, be oli singsing olsem nambafo ves.

I no longtaem i pas, mi bin stap long wan miting long Sol Lek Tempol wetem ol memba blong Fas Presidensi, Kworom blong Olgeta Twelef Aposol, mo evri narafala Jeneral Atoriti we oli wok long Jos hedkwota. Mifala i singsing ol trifala ves blong naes hym ia, mo endem wetem ves 3 olsem yumi stap mekem oltaem long sakramen seves o ol narafala miting. Be long tetaem ia, Presiden Monson i talem: “Bae yumi singsing ves nambaseven.” Wetem evri gudfala Jeneral Atoriti ia, we i gat ol profet mo ol aposol we oli stap laef, mifala i singsing long Inglis:

Spos man i putum tras blong hem long Jisas Kraes

Mi sapotem hem, mi no save, spolem tras;

Spos Setan i traehad tumas blong winim yu,

Mi neva , no neva, mi neva, no neva,

Mi neva, no neva, save ronwe long yu.3

?Hemia i tokbaot yu wantaem? ?I tokbaot tu se huia yu stap wok blong kam olsem? Wok blong bildim mo holemtaet wan fandesen long spirit i no wan isi samting. Wok blong bildim hemia i wan wok we i nidim strong tingting, mo blong holemtaet i wan wok blong ful laef.

Long yu we yu rili traehad, mifala i presem yu mo wantem save wanem yu stap mekem. Plis yusum sosol media blong serem wanem yu stap mekem taem yu yusum #cesdevo, mo taepem toktok ia “Mi stap bildimap fandesen blong mi long spirit taem mi  …” Ol ansa blong yufala bae i defdefren i folem situesen blong yufala, mo hemia i oraet nomo. Bakegen, sentens blong yu komplitim hem i “Mi stap bildimap fandesen blong mi long spirit taem mi  …” Bae mifala i glad tumas blong harem yufala mo blong yufala i tijim mifala long wanem i stap hapen long laef blong yufala.

Sapos yu neva harem fandesen ia we mifala i stap tokbaot, o yu no lukaot gud nao yu letem i brok i open, o i brokbrok long pisis, hem i no let blong putum wan strong hat antap long hem mo go mekem wok. Evri tul we yu nidim oli stap. Oli ol semfala tul we oli stap yusum blong holemtaet wan strong fandesen. Yu save wijwan long olgeta. Oli nomo kwaliti prea oltaem, gospel stadi long skripja evri dei; strong blong tekpat long ol miting blong Jos, speseli blong wantem tekem sakramen; givim seves oltaem; mo stap strong blong kipim kavenan.

Wan nara tul we i nid, i kaonsel blong ol profet we oli stap laef. I gat fiftin man long wol we oli sastenem olgeta olsem ol profet, sia mo reveleta. Oli holem ol ki blong prishud blong God. Oli stap tijim yumi plante taem. Yumi leftemap han blong yumi blong sastenem olgeta plante taem long wan yia. Yumi stap prea from olgeta evri dei. Be, bigbigfala blesing blong kasem mesej blong olgeta, i save mekem we yumi nomo tingting hevi mo nomo luk se oli impoten.

Presiden Henri B. Aering i givim woning: “Blong lukaotem rod i go long sef ples insaed long kaonsel blong ol profet i wan stret samting blong mekem long olgeta we oli gat strong fet. Taem wan profet i toktok, olgeta we fet i smol oli ting se oli stap harem wan waes man nomo i givim gudfala advaes. Afta, sapos i luk se kaonsel blong hem i gud long hem mo i stret, joenem long wanem we oli wantem mekem, nao oli tekem kaonsel ia. Sapos i no olsem, oli tekem se i wan rong advaes, o oli tekem se situesen blong olgeta i eskius blong no folem kaonsel ia.”

Presiden Aering i gohed: “wan nara rong samting i blong biliv se joes ia blong akseptem o no akseptem kaonsel blong ol profet, i jes blong disaed nomo blong akseptem gud advaes mo karem gud samting aot long hem, o blong stap long ples we yumi stap long hem. Be joes ia, blong no tekem ol kaonsel blong ol profet i jenisim stret ples ia we yumi stanap antap long hem. I kam wan big denja.”4

Blong bildim mo holemtaet wan fandesen, tingbaot trifala prinsipol ia: visen, komitmen, mo disiplinim yuwan. Visen i paoa blong luk i go. Long saed blong gospel, samtaem yumi singaotem hemia se “wan lukluk i go long taem we i no save finis.” Olsem we Jekob i tokbaot, hem i blong luk “ol samting olsem we oli rili stap, mo ol samting olsem we bae i rili stap” (Jekob 4:13).

Komitmen i blong gat fasin blong wantem mekem wan promes. Plante taem yumi singaotem hemia “ol kavenan.” Long stret fasin, yumi mekem ol kavenan wetem God tru long ol prishud odinens. Tingbaot, insaed long ol odinens blong [prishud], i gat paoa we i olsem hemia blong God, i kamaot (luk long D&C 84:20). Antap long komitmen long God, yumi sapos blong wantem mekem komitmen long yumiwan, long waef o hasban (o blong kam wan hasban o waef), long ol fren, mo long olgeta we yumi givim seves long olgeta.

Blong disiplinim yuwan, i minim paoa blong save laef folem visen we yumi gat mo wetem ol komitmen we yumi bin mekem. Blong wok blong gat disiplin long yuwan i wan mas blong progres from se i joenem gud fasin blong lanem samting mo fasin blong mekem samting. Long en, paoa blong fandesen long saed blong spirit i kamaot long fasin we yumi laef, speseli long ol taem blong no stap glad mo jalenj.

Plante yia i go, Presiden Gordon B. Hinkli i talem stori blong Karolin Hemenwei, we i bon long 2 Jenuware 1873 long Sol Lek Siti, mo hem i nambatu pikinini aot long leven:

“Taem hem i gat twantetu yia, Karolin i maredem Joj Harman. Tufala i gat seven pikinini, mo wan i ded taem i bebi. Afta, taem hem i gat tetinaen yia, hasban blong hem i ded mo hem i wido i stap.

“Sista blong hem, Gres, i maredem brata blong hasban blong hem, Deved. Long 1919, long taem blong bigfala sik flu, Deved i sik bigwan, mo afta waef blong hem, Gres i sik. Karolin i lukaotgud long tufala mo ol pikinini blong tufala, wetem ol pikinini blong hemwan tu. Long medel blong ol hadtaem ia, Gres i bonem wan smol boe, mo hem i ded sam aoa afta. Karolin i tekem smol bebi ia i go long haos blong hem, i fidim hem mo sevem laef blong pikinini ia. Tri wik afta, stret gel blong hem, Ani, i ded.

“Naoia, Karolin i lusum tu pikinini blong hem stret, hasban blong hem mo sista blong hem. Harem nogud ia i bigwan tumas. Ae blong hem i dak i foldaon. Taem hem i wekap, oli faenem se i kasem sik suga. Be hem i no slodaon. Hem i gohed blong lukaot long bebi blong sista blong hem; mo tawi blong hem, papa blong bebi, i kam luk hem evri dei blong luk smol boe. Afta, Deved Harman mo Karolin i mared, mo naoia i gat tetin pikinini insaed long hom.

“Nao faef yia afta, Deved i gotru wan bigfala trabol we i testem gud olgeta we oli stap traehad wetem hem. Long wan taem, hem i yusum wan strong meresin blong rere blong planem samfala sid. Meresin ia i kasem bodi blong hem, mo i spolem gud hem. Skin mo mit blong hem i kamaot long bun blong hem. Tang mo tut blong hem i kamaot. Strong meresin ia i kakae gud hem we i laef yet.

“Karolin i lukaot gud long hem long bigfala sik blong hem, mo taem hem i ded, Karolin i gat faef pikinini blong hem, mo eit pikinini blong sista blong hem, wetem wan fam blong 113 hekta, we hem mo ol pikinini oli tanem graon, planem sid, wasem mo pikimap kaekae blong lukluk long ol nid blong olgeta. Long tetaem ia, hem i Rilif Sosaeti presiden tu, wan koling se hem i holem blong eitin yia.

“Taem hem i lukaot long bigfala famle blong hem, mo semtaem openem han blong jareti long ol narawan, bae hem i bekem eit bred long wan dei, wasem foti dis klos long wan wik. Hem i putum frut mo vejetebol long tin we i kasem tan, mo lukaot gud long wan taosen mama faol we i putum eg blong hem i save winim smol mane. Blong dipen long hemwan i bin standet blong hem. Fasin blong stap nating, i wan sin long hem. Hem i lukaot long famle blong hem mo i stap givhan long ol narawan wetem wan spirit blong kaen fasin, we i mekem se hem i no letem eniwan we hem i save i go hanggri, i no gat klos o stap kolkol.

“Afta long hemia, hem i maredem Yujin Robison, we i no longtaem afta, i kasem strok. Blong faef yia kasem taem hem i ded, hem i lukaotgud long man ia mo kea long hem long evri nid blong hem.

“Long en, hem i taed, sik suga i kakae bodi blong hem, nao hem i ded taem hem i gat sikstiseven yia. Fasin blong wokem samting mo hadwok we hem i tijim ol pikinini blong hem i karem frut taem yia i pas. Smol bebi blong sista blong hem, we hem i bin lukaot stat long taem hem i bon, tugeta wetem ol brata mo ol sista blong hem, evriwan oli mekem wan aksen blong lav mo tangkyu, mo oli mekem wan bigfala donesen i go long Brigham Yang yunivesiti blong i gat wan naes bilding we i tekem nem blong hem.”5

Blong gat wan strong fandesen i nambawan proteksen long ol strong paoa blong wol. Yumi mas lukaotem wanem we ol man blong Leman oli kasem taem Amon mo ol brata blong hem oli tijim olgeta mo oli “bin jenisim laef blong olgeta long Lod, oli neva bin foldaon i gowe” (Alma 23:6).

Meri An Prat i maredem Parli P. Prat long yia 1837. Taem tufala i muv i go long Misuri wetem ol narafala Sent, oli bin gotru long bigfala hadtaem. Taem grup blong rabis man i tekem Parli wetem Profet Josef long Fa Wes Misuri, mo putum olgeta long kalabus, Meri An i sik bigwan, i slip long bed nomo, mo lukaot long tufala smol pikinini blong hem.

Afta, Meri An i visitim hasban blong hem long kalabus mo i stap wetem hem blong smol taem. Hem i raetem: “Mi serem rum long kalabus ia, we i wetwet, i tudak, i doti, i no gat win mo i gat smol aean long wan saed. Mifala i mas slip insaed ia.”

Afta we Parli i aot long kalabus, Meri An mo hasban blong hem i go long misin long Niu Yok mo Inglan, mo tufala i stap long medel blong olgeta we oli “go laswan long Yuta,” olsem we hem i talem. Parli i bin ded from bilif blong hem taem hem i go long wan nara misin.

Nomata long had laef ia, Meri An i stap tru. Wetem paoa, hem i talem: “Mi baptaes long Jos blong Jisas Kraes blong Ol Lata-dei Sent … from mi save tru we ol doktrin blong hem i tru long fas taem we mi harem man i toktok; mo mi talem long hat blong mi, sapos i gat trifala man nomo we oli holemtaet fet ia, bae mi mi wan long olgeta tri ia; mo tru long evri agens we mi gotru long hem, mi bin filim semmak; hat blong mi i neva swing aot long tingting ia.”6

Topik we yumi tokbaot tedei, i blong yuwan nomo. Ol narawan oli save tijim yumi. Yumi save luk ol narawan. Yumi save lan aot long ol mistek mo ol sakses blong ol narawan. Be i no gat wan i save mekem blong yumi. I no gat wan i save bildimap fandesen blong yumi long saed blong spirit. Long poen ia, yumiwan yumi bilda.

Olsem Hileman i tijim wetem paoa: “Mo nao, ol boe blong mi, tingbaot, tingbaot se hem i long ston blong Ridima blong yumi, we i Kraes, Pikinini blong God, we yutufala i mas bildim fandesen blong yutufala; blong mekem se taem we devel bae i sendem aot ol strongfala win blong hem, yes, ol spia blong hem long wael win, yes, taem we ol ston blong aes blong hem mo strong win blong hem bae i foldaon long yutufala, bae i no gat paoa ova long yutufala blong pulum yutufala i go daon long bigfala hol blong sore mo sore tumas we i no gat en, from ston; long hem we yutufala i bin bildimap yutufala, we i wan sua fandesen, wan fandesen, long hem we sapos ol man i bildimap olgeta long hem oli no save foldaon” (Hileman 5:12).

Wan long strong eksperiens blong bildim fandesen long laef blong mi i hapen ova long 36 yia i pas. Afta we mitufala i finisim yunivesiti stadi blong mitufala, Daeyan mo mi i muv i go long Honolulu (ples we mi bon mo groap long hem) blong statem wan niu pat blong laef blong mitufala. I bin wan longfala taem—27 yia. Wan singaot we i kam long profet nomo i mekem mitufala i aot long Hawae.

Hawae Tempol, we naoia oli save olsem Lae Hawae Tempol, from se i gat tu tempol long Hawae, Presiden Hiba J. Grant nao i dediketem long Tangkyu Dei, long 27 Novemba 1919. Hem i fas tempol we oli bildim aotsaed long Yuta, wetem Ketlan mo Nauvu. Blong kolosap siksti yia, hem i open blong ol Sent long Hawae, mo blong longtaem, i open long olgeta long Pasifik mo Esia. Long medel blong ol yia 1970, i gat nid blong tempol i klos, blong oli mekem i kam bigwan mo riperem. Long en, oli nidim blong dediketem tempol ia, we i hapen long 13 Jun 1978.

Man we i prisaed long taem we oli dediketem bakegen i Presiden blong Jos, Spensa W. Kimbol. Wetem hem i gat fas mo seken kaonsela blong hem, N. Eldon Tana mo Marion G. Romni. I bin gat tu Esra Taf Benson, Presiden blong Kworom blong Olgeta Twelef Aposol, mo ol nara Twelef mo Olgeta Seventi. Bae i no wan samting we bae yu luk long bigfala Jos blong yumi tedei, blong gat plante senia Brata tugeta long wan ples longwe long hedkwota blong Jos. Be hemia i bin blesing blong mifala long yia 1978.

Mi bin wan yang prishud lida long tetaem ia mo tempol kodineting komiti i bin askem mi blong lukaot long lokol sekiuriti mo transpot blong Presiden Kimbol mo grup blong hem. Mi no wantem mekem responsabiliti blong mi i bigwan; i blong sapotem nomo biaen. Be wanem wok blong mi i letem mi, i blong stap kolosap long Presiden Kimbol. Blong wan wik taem we i tekem tri dei blong dediketem bakegen tempol, wan tabu grup, mo wan bigfala konfrens blong rijen, mi luk Presiden blong Jos kolosap. Mi luk hem i tij, i testifae, mo i profesae wetem atoriti mo wetem paoa. Mi luk hadwok blong hem blong givhan long “wan ia”, mo i askem blong mit long praevet wetem wanwan man o woman we hem i luk long ol miting, o folem wokbaot. Mi witnesem hem i gohed nomo blong stap olsem “wan tul long han blong God” (Alma 17:9). !Mi sapraes bigwan!

Long en blong wik, mifala i stap long eapot blong Presiden Kimbol mo grup blong hem i go. Bakegen, mi mekem smol wok nomo blong sapotem visit ia, mo mi serem hemia: Presiden Kimbol i kam long mi blong talem tangkyu from smol wok blong mi. Hem i no wan tolfala man, mo mi mi wan bigfala man. Hem i holem kot blong mi mo pulum mi daon i go long level blong hem. Afta, hem i kisim mi long jik blong mi mo talem tangkyu. Afta i wokbaot i go smol, mo Presiden i kambak. I holem mi long sem wei bakegen mo pulum mi go daon. Tetaem ia i kisim mi long nara jik mo talem se hem i lavem mi. Afta, hem i go.

Long yia bifo hemia, oli pablisim stori blong laef blong Spensa W. Kimbol, we boe mo apuboe blong hem, tufala i raetem. Long tetaem ia mi pem wan mo ridim, mo faenem i intresting. Be, afta eksperiens blong mi wetem Spensa Wuli Kimbol, mi aot long eapot i go hom, mo tekem bigfala buk ia long laebri, mo filim blong ridim bakegen. Ova long ol dei we i kam afta, evri aoa we mi gat i fri, mi stap rid mo stap tingtingbak. Yu luk, mi bin stap rid abaot wan we mi lavem bigwan. Naoia mi bin stap rid abaot wan we mi save se hem i lavem mi. Naoia mi bin stap rid abaot wan we bae mi mekem eni kaen samting from se mi save se, wanem bae hem i askem, bae i blong gud blong mi.

Tru long bigfala glad blong eksperiens ia, mi gat wan nara eksperiens. Hemia i praevet tumas blong mi serem, mo tru long hemia, mi bin filim sem tumas. Mi bin andastanem se mi no gat semfala lav mo respek ia long olgeta we oli impoten moa, ol memba blong Godhed, mo speseli Jisas we i Kraes, Sevya mo Ridima. Hemia i pusum mi blong stadi long “stori blong laef” blong Hem, mo tru long prea mo fasin blong livim kakae mo tingting hevi blong save se mi bin stap rid abaot wan we i lavem mi bigwan. Naoia mi bin stap rid abaot wan we mi save se hem i lavem mi. Naoia mi bin stap rid abaot wan we bae mi mekem eni kaen samting from se mi save se, wanem bae hem i askem, bae i blong gud blong mi.

Ol dia fren blong mi, mi testifae se save ia i mekem plante defren samting i hapen long laef blong mi mo long famle blong mi. Mi hariap tu blong talem se i mekem wan majik we i mekem se mifala i nomo sin, mo i no minim se i mekem laef i isi moa. Hemia i agensem plan blong God. Be wanem i givim, i wan fandesen blong hop—“wan stret mo klin hop” (Seken Nifae 31:20). I neva gat wan tingting blong givap, lego, o stap long saed. Mi wantem se i semmak long yufala.

Nomata yufala i naes olsem wanem insaed long wan bigfala kongregesen olsem ia, i gat bigfala glad mo harem nogud. Wanwan long yufala i save filim dip insaed se ol trabol blong laef oli hevi. Ating ol samting insaed long famle oli no olsem we yu wantem. Ating yu stap traehad wetem fet blong yu. Maet yu stap fesem wan samting long laef blong yu bifo—maet wan samting yu bin mekem o wan samting we oli mekem nogud long yu. Maet sam long yufala i gat ol jalenj long saed blong bodi, tingting, mo filing we i tumas blong stanap strong blong gotru. Nomata wanem situesen blong yu, blong gat wan strong fandesen bae i mekem trabol i no hevi tumas. Wetem mesej we yumi singsing oltaem “Mi Pikinini blong God”7 long hat mo sol blong yu, mo i no long maot blong yu nomo, mo wetem fasin blong dipen oltaem long Atonmen blong Sevya, Jisas Kraes, bae i save gat wan pis mo harem gud i stap iven long taem we i had tumas.

Tedei i save stap olsem wan dei we i save tanem laef, iven wan histri dei long laef blong yu. I save kam dei ia we yu mekem desisen mo yu mekem wan disiplin step blong bildimap, o blong mekem i kam strong moa, fandesen ia. Long sam long yumi, bae i blong givap long sam adiksen, o sam rabis fasin we i mekem God i harem nogud. Long sam narawan, maet i blong putum stret ol fas samting long laef, mo mekem lav blong yumi long God i kam nambawan. Eni praes from hemia, i stret nomo. I tru, hem i stamba blong wok blong laef blong yumi.

Long wanwan long yufala olsem we i posibol long wan bigfala grup olsem, mi taltalemaot witnes blong mi long saed blong Jisas Kraes, we i konaston blong Jos mo ston blong laef blong yumi. Mi testifae long saed blong tabu nem blong Hem. Mi witnesem atoriti blong Hem mo misin blong Hem, mo moa impoten, Atonmen blong Hem, we i mekem i posibol long wanwan long yumi, nomata laef blong yumi bifo o tedei, blong yumi kam long Hem (luk long Moronae 10:32), long nem blong Jisas Kraes, amen.

Ol Not

  1. Thomas S. Monson, “How Firm a Foundation,” Ensign o Liahona, Nov 2006, 62.

  2. Lis blong skripja we oli karemaot mo stretem aot long buk blong Robert J. Matthews, “I Have a Question,” Ensign, Jen 1984, 52.

  3. “Tijing blong Jisas Oli Stamba blong Yumi,” STSP, pej 6.

  4. Henry B. Eyring, “Finding Safety in Counsel,” Ensign, Mei 1997, 25.

  5. Gordon B. Hinckley, “Five Million Members—a Milestone and Not a Summit,” Ensign, Mei 1982, 45–46.

  6. Stori blong Meri An, oli tekemaot long buk blong Sheri Dew, Women and the Priesthood: What One Mormon Woman Believes (2013), 94–95; luk tu long Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom (1877), 406–7.

  7. “Mi Pikinini blong God,” STSP, pej 58.

Printim